U uvodnoj riječi na suđenju Radoslavu Brđaninu i generalu Miomiru Taliću, tužilaštvo najavilo da će dokazati da su zločini nad nesrpskim stanovništvom Bosanske Krajine izvršeni s namjerom da se bosanski Muslimani i Hrvati sa tog područja unište kao nacionalne, etničke i vjerske grupe


Nakon što je na početku današnje rasprave predsjedavajući sudija, Maltežanin Karmel/Carmel Agius, upoznao optužene Radoslava Brđanina i generala Momira Talića sa njihovim pravima tokom suđenja, optužba je uvodnom riječi tužiteljice Džoane/Joanne Korner otvorila svoj dokazni postupak.

Već na samom početku tužiteljica je ustvrdila da je 1992. godine na području tzv. Autonomne Regije Krajina počelo sprovođenje politike koja se, kako je rekla, "opisuje eufemizmom 'etničko čišćenje'..." Pod tim eufemizmom se, istakla je tužiteljica, krije širok spektar zlodjela – od uskraćivanja prava na rad, preko deportacije i progona, sve do zatvaranja u logore i ubijanja. Korner je najavila da će dokazati kako su sve ove zločine u Krajini počinili pripadnici vojnih, paravojnih i policijskih snaga bosanskih Srba, s ciljem stvaranja srpske države u BiH ili proširenja Srbije na teritorije u BiH. Ovaj cilj, kako je rekla, nije bilo moguće ostvariti bez trajnog uklanjanja nesrpskog stanovništva sa ovog područja, a surovost metoda i razmjere ubijanja, po njoj, ukazuju na namjeru da se bosanski Muslimani i Hrvati sa tog područja unište kao dio nacionalnih, etničkih i vjerskih grupa. Koordinacija i suradnja političkih i vojnih struktura, kao i policije, u počinjenim zločinima, po tužiteljici nedvojbeno ukazuje na postojanje namjere trajnog uklanjanja nesrba iz Krajine.

O ovoj namjeri, tvrdi Korner, svjedoči i postojanje jedinstvenog obrasca po kojem je SDS preuzela vlast u krajiškim općinama. Prvi korak u preuzimanju vlasti bilo je proglašenje "skupštine srpskog naroda", nakon čega je JNA oduzela oružje TO i podijelila ga lokalnim Srbima. Uslijedio bi zahtjev Bošnjacima i Hrvatima da potpišu izjave lojalnosti srpskim vlastima, što se posebno odnosilo na radnike policije. Nakon što bi "skupština" bila transformirana u "krizni štab", izdavana su naređenja za "razoružanje svih paravojnih formacija i predaju oružja u privatnim rukama", što se, u praksi, odnosilo samo na Bošnjake i Hrvate. Ovakvo naređenje je, prema tužiteljici, bilo bitan katalizator sukoba, jer je kod stanovništva uzrokovalo strah i otpor. Naredba o razoružanju bila je, onda, povod srpskim vojnim formacijama da zauzmu nesrpska naselja, okupe njihovo stanovništvo, odvoje muškarce od žena i sprovedu ih u logore, ili ih odmah trajno protjeraju iz Krajine, nakon što su potpisali da se odriču imovine koju ostavljaju za sobom. Mnogi civili su, prilikom ovih operacija, ubijeni.

Svaki eventualni otpor uspostavljanju vlasti SDS u krajiškim općinama, ma koliko bio nesrazmjeran vatrenoj moći bosanskih Srba, prikazan je, tvrdi tužiteljica, kao osnov za primjenu sile i opravdanje za okupaciju nesrpskih naselja. Glavno oruđe u opravdavanju vojnih akcija širokih razmjera protiv nesrpskog stanovništva bila je propaganda, čije su uloge i značaja bili vrlo svjesni u "Kriznom štabu" ARK. O tome svjedoči i činjenica da je još u augustu 1991. paravojna grupacija bosanskih Srba, a uz pomoć lokalnih moćnika SDS, zauzela odašiljač na Kozari, nakon čega je lokalno stanovništvo moglo pratiti samo "probrane" televizijske sadržaje. Kako je danas najavljeno, optužba će dokazati da je propaganda korišćena kao podsticaj u činjenju zločina, a da je vodeću ulogu u njenom širenju imao upravo Krizni štab ARK.

Uvodna riječ optužbe završit će se sutra ujutro, a prvi svjedok optužbe bit će američki povjesničar dr Robert Donia.

Petar Finci

Dijeljenje sadržaja