Jadranko Prlić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković i Bruno Stojić optuženi su za sudjelovanje u “zajedničkom zločinačkom poduhvatu” kojemu je svrha bila da se “Bošnjake i druge ne-Hrvate politički i vojno potčini, zauvijek ukloni i etnički očisti” s područja koja su proglašena Zajednicom/Republikom Herceg-Bosnom

Dobrovoljna predaja šestorice političkih i vojnih lidera takozvane Hrvatske Zajednice Herceg-Bosna, optuženih za sudjelovanje u udruženom zločinačkom poduhvatu

Šestorica lidera takozvane Hrvatske Zajednice Herceg-Bosna izjasniće se sutra o navodima optužnice koja ih, u ukupno 26 točaka, tereti za progone Bošnjaka, ubojstva, zatočavanja, deportacije i druge zločine počinjene na područjima njihove odgovornosti.

Šest bivših vojnih i političkih vodja HVO i Herceg Bosne izjasnili su se danas da nisu krivi ni po jednoj od 26 točaka optužnice. Prlić: "Nisam bio gospodar rata kako pokušava da me predstavi optužnica."

U slučaju Brune Stojića i Slobodana Praljka, čiji branitelji zastupaju ili su zastupali druge optuženike, moglo bi doći do sukoba interesa, drži tužitelj Kenneth Scott. On predlaže da se svi klijenti odredjenog advokata pred sucem izjasne o tom pitanju.

"Optuženik ima pravo na brzo sudjenje... ali dosadašnje iskustvo pokazuje da će predraspravna faza trajati bar dvije godine", naveo je u podnesku Ćorićev advokat Tomislav Jonjić. On drži da optuženi ispunjava sve kriterije da bude oslobodjen do početka sudjenja.

General Slobodan Praljak traži da u Hrvatskoj čeka početak sudjenja. Bivši zapovjednik HVO se obavezuje da će se "bez odgadjanja vratiti u Medjunarodni sud kad to Raspravno vijeće odredi" te da "ni s kim, osim sa svojim braniteljima, neće raspravljati o predmetu"

Obrana traži privremeno oslobadjanje šest bivših lidera Herceg Bosne navodeći kako su ispunjeni svi preduvjeti za to. Tužitelj se protivi držeći da postoji opasnost da se optuženi neće vratiti u pritvor i da bi mogli pokušati utjecati na svjedoke i žrtve.

Suci u predmetu “Prlić i ostali”, uz odluku o privremenom oslobadjanju optuženih, uskoro trebaju donijeti i odluku o tome postoji li mogući sukob interesa izmedju optuženih koje zastupaju isti advokati. Tužitelj vjeruje da bi moglo doći do sukoba interesa, a optuženi i branitelji to osporavaju.

Odbijen zahtjev tužiteljstva da se žali na odluku o privremenom oslobadjanju “Prlića i drugih” – Počinju pripreme za privremeno oslobadjanje

Na statusnoj konferenciji razmotren napredak u pripremama za glavnu raspravu i najavljeno da bi suđenje moglo početi krajem ove godine

Pošto "nema novaca plaćati odvjetnike, a oni ne žele raditi besplatno", Slobodan Praljak obavestio Tribunal da će se sam braniti na predstojećem suđenju šestorici političkih i vojnih lidera takozvane Herceg-Bosne

Branioci petorice optuženih i šesti Slobodan Praljak, koji je na današnjoj konferenciji o stanju u postupku prvi put nastupio u ulozi sopstvenog branioca, odbijaju da prihvate "presuđene činjenice" koje je ponudio tužilac. Branilac Jadranka Prlića smatra da će predstojeći proces biti "suđenje u odsustvu Franji Tuđmanu, Gojku Šušku, Janku Bobetku" i drugim najvišim zvaničnicima Republike Hrvatske.

Prethodno zakazano za februar, suđenje Jadranku Prliću i ostalim političkim i vojnim liderima bosanskih Hrvata neće početi pre aprila ove godine zbog problema sa odbranom Slobodana Praljka, kojem Sekretarijat odbija da imenuje branioce o trošku Tribunala. Tužilaštvo najavljuje oko 400 svedoka i 10.000 dokaznih predmeta.

Prema sudiji Antonetiju, biće to "veliko suđenje, sa velikim brojem optuženih od kojih niko nije priznao krivicu, velikim brojem svedoka i ogromnom hrpom dokaza." Optužba je najavila 400 svedoka i 9.500 dokumenata a ako isto učini i odbrana suđenje bi, po proceni sudije, moglo trajati četiri godine. Rešenje "slučaja Praljak."

Meseca dana pre početka suđenja šestorici bivših političkih i vojnih lidera bosanskih Hrvata, na konferenciji o stanju u Postupku pokrenuto pitanje njegovog okončanja

Pored francuskog sudije Antonetija, u veću pred kojim će krajem aprila početi suđenje šestorici bivših političkih, vojnih i policijskih zvaničnika takozvane Herceg-Bosne, sedeće dvojica ad-litem sudija: Prandler iz Mađarske i Treksel iz Švajcarske

Na poslednjoj statusnoj konferenciji pre početka suđenja bivšim liderima Herceg-Bosne, branioci šestorice optuženih tražili da svaki od njih za unakrsno ispitivanje svedoka optužbe ima na raspolaganju onoliko vremena koliko je potrošio tužilac

Dan uoči početka suđenja Pretresno veće preciziralo raspored na suđenju šestorici bivših vojnih i političkih vođa Herceg-Bosne

Dokazi će pokazati, najavio je tužilac u svojoj uvodnoj reči, da su šestorica optuženih igrali ključne uloge u "projektu Herceg Bosne" i da su "odgovorni za nezamislivo zlo naneto bezbrojnim žrtvama." Ukazujući da su optuženi u periodu na koji se odnosi optužnica imali "ogromnu moć bez odgovornosti", tužilac je zaključio da je "došlo vreme da preuzmu i odgovornost."

Uvodna izjava generala Slobodana Praljka na početku suđenja šestorici političkih i vojnih čelnika takozvane Herceg Bosne, optuženih za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu sa ciljem etničkog čišćenja delova BiH koje je trebalo priključiti "Velikoj Hrvatskoj."

Na početku dokaznog postupka optužba izvodila dokaza o logorima za čije se uspostavljanje i upravljanje terete šestorica optuženih lidera Herceg Bosne

Prva svedokinja optužbe odgovarala na pitanja odbrane šestorice bivših čelnika Herceg-Bosne. Zašto je film "Grbavica" potresao bivšu zatočenicu logora u HVO Ljubuškom i na mostarskom Heliodromu?

Na suđenju nekadašnjim liderima Herceg Bosne Ratko Pejanović, bivši komandir mostarskih vatrogasaca, svedočio kako je od maja do decembra 1993. njegova jedinica intervenisala na 386 požara u istočnom Mostaru. Gotovo svi, "blizu 99 odsto", bili su izazvani ratnim dejstvima, granatiranjem i zapaljivom municijom

Odbrana šestorice optuženih vojnih i političkih čelnika Herceg Bosne ukazivala svedoku optužbe na zasluge HVO u pružanju otpora agresiji srpskih snaga i JNA na Mostar

Britanski novinar u svom šestom svedočenju u Tribunalu opisao kako je izveštavajući za londonski Gardijan pratio raspad hrvatsko-muslimanskog savezništva u Herceg Bosni

Stanje u kojem je u septembru 1993. zatekao zatočenike logora Dretelj kod Čapljine, po Edu Vulijamiju je bilo rezultat "ekstremnog zanemarivanja u pogledu ishrane, dehidracije i higijene..." Među zatočenicima je bilo civila ali i bivših pripadnika HVO, Muslimana koji su se, kako je rekao svedok, "borili u organizaciji koja ih je zatvorila."

Optuženi general Slobodan Praljak u unakrsnom ispitivanju Eda Vulijamija ukazao na svoje zasluge za otkrivanje uslova koji su 1993. godine vladali u logorima pod komandom HVO

Svedočenje američkog istoričara Roberta Donje o tome šta je prethodilo, uslovilo i dovelo do hrvatsko–muslimanskog sukoba u BiH i zločina opisanih u optužnici protiv šestorice čelnika Herceg-Bosne

U unakrsnom ispitivanju američkog istoričara Roberta Donje, branioci nekadašnjih čelnika Herceg Bosne zamerili ekspertu tužilaštva što je u svom izveštaju o razvoju koji je prethodio hrvatsko-muslimanskom sukoba pored SAO i HAO (srpskih i hrvatskih autonomnih oblasti) nije pomenuo i muslimanske autonomne oblasti - MAO - formirane 1992. godine u delovima BiH

Bošnjakinja iz okoline Stoca opisala kako je u leto 1993. godine sprovođena kampanja HVO i hrvatskih oružanih snaga za koju tužilac tvrdi da je za cilj imala "čišćenje bosanskih Muslimana s područja za koja se tvrdilo da pripadaju Herceg-Bosni"

Novo svedočenje o zlostavljanjima i ponižavanjima bošnjačkih zatočenika na suđenju šestorici bivših političkih i vojnih čelnika bosanskih Hrvata. Prema profesoru Rizvanbegoviću, vlasti Herceg Bosne su nastojale pre svega da uklone intelektualce i druge viđenije predstavnike bošnjačke zajednice u Hercegovini

Izbor naziva jezika je pitanje "građanskih prava a ne lingvističkih pravila", tvrdi svedok optužbe u odgovorima na pitanja odbrane čelnika Herceg-Bosne. Slobodan Praljak "odigrao" u sudnici odlomak iz Držićeve komedije "Dundo Maroje."

Na suđenju čelnicima nekadašnje Herceg Bosne - Jadranku Prliću, Milivoju Petkoviću, Brunu Stojiću, Slobodanu Praljku, Valentinu Ćoriću i Berislavu Pušiću – zaštićeni svedok opisao paljenje Careve džamije i proterivanje svih Muslimana iz Stoca 1993. godine

HVO je pučem preuzeo vlast u Mostaru, tvrdi mostarski muftija Seid Smajkić, svedok optužbe na suđenju bivšim čelnicima Herceg Bosne. Istočni Mostar se, rekao je svedok, pretvorio "u predvorje pakla" nakon što je 9. maja 1993. godine HVO napao na nekadašnje saveznike i proterao Muslimane iz zapadnog dela Mostara

Milivoj Gagro, gradonačelnik Mostara od decembra 1990. do maja 1992, godine, svedočio o podeli unutar HDZ BiH i "suparništvu" između HVO i HOS oko "mogućnosti zajedničkog života Hrvata i Muslimana."

Odbrana Slobodana Praljka tvrdi da je JNA srušila Mostar 1992. godine, a da kasnija oštećenja nastala tokom hrvatsko-muslimanskog sukoba 1993-94. godine predstavljaju "samo dodatak već napravljenoj šteti"

U nastojanju da diskvalifikuje svedoka optužbe, branilac Jadranka Prlića je mostarskog muftiju Seida Smajkića optužio da je od 1976. godine bio saradnik Službe državne bezbednosti tadašnje Jugoslavije. Svedok priznaje da ga je služba zvala na "informativne razgovore", ali negira da je s njom sarađivao

Mada je na početku svedočenja na suđenju bivšim čelnicima bosanskih Hrvata rekao da se sa Tuđmanom razišao zbog njegove politike prema BiH, Josip Manolić je u nastavku iskaza opsesiju bivšeg predsednika obnavljanjem Hrvatske Banovine i "realnim granicama" koje će "podebljati hrvatsku kiflu"... opisao kao "puka naklapanja i iznošenje različitih želja."

Najveća greška Tuđmanove politike prema BiH – rekao je danas Josip Manolić u nastavku svedočenja na suđenju šestorici bivših čelnika bosanskih Hrvata – bilo je stvaranje Herceg Bosne kao "države u državi" ili balkanske "banana republike."

Unakrsno ispitivanje Josipa Manolića, nekadašnjeg "prvog intimusa predsednika Tuđmana i drugog čoveka hrvatske države", od strane optuženog Slobodana Praljka i branilaca ostale petorice optuženih čelnika nekadašnje Herceg Bosne

U nastojanjima da diskredituje svedoka optužbe najdalje je otišao Prlićev branilac Majkl Karnavas, aludirajući da je Josip Manolić – kao šef svih hrvatskih zatvora pedesetih godina prošlog veka – odgovoran za navodno trovanje kardinala Stepinca

Osnovna aktivnost Suada Ćupine tokom hrvatsko-muslimanskog rata u Hercegovini je, rekao je danas svedočeći na suđenju šestorici bivših lidera bosanskih Hrvata, bila da skuplja informacije "o svemu negativnom što radi Hrvatska zajednica Herceg Bosne" i da ih prosleđuje rukovodstvu u Sarajevu

Svedok tužilaštva Suad Ćupina opisao svoje susrete sa optuženim čelnicima nekadašnje Herceg Bosne

Branioci šestorice bivših čelnika Herceg Bosne u unakrsnom ispitivanju Suada Ćupine ukazivali na značajne razlike između njegove izjave istražiteljima tužilaštva i onog što je kao svedok optužbe govorio u protekla dva dana u sudnici

U nastavku suđenja šestorici bivših čelnika Herceg Bosne novi svjedok optužbe pod zaštitnim mjerama svjedoči o događajima u Stocu u vrijeme početka sukoba između HVO i Armije BiH. Predsjedavajući sudija Antonetti u novoj godini svima poželio "dobro zdravlje" i "smiren pristup suđenju"

Sukobi HVO i Armije BiH do kraja aprila 1993. godine mogli bi se smatrati "podnošljivom nesrećom ratnih uvjeta" da je do tog datuma pronađeno političko rješenje za BiH, navodi optuženi Slobodan Praljak tokom unakrsnog ispitivanja zaštićenog svjedoka optužbe iz Stoca

Na suđenju bivšim čelnicima Herceg Bosne, zaštićeni svjedok tužilaštva tvrdi da je uspostavu vlasti HDZ u Mostaru nakon odlaska JNA u ljeto 1992. godine pratila organizovana pljačka javnih objekata, preduzeća i privatnih stanova Mostaraca muslimanske nacionalnosti

Svjedokinja tužilaštva koju je HVO s porodicom protjerao iz Zapadnog Mostara i zatvorio u logor Heliodrom tvrdi da su ih tamo hranili psećom hranom. Optuženi Slobodan Praljak smatra da je to mogla biti samo hrana iz humanitarnih pošiljki jer se u to vrijeme, kako tvrdi, hrana za pse na našim prostorima “nije proizvodila”

Timovi odbrane šestorice bivših čelnika Herceg Bosne osporavaju presuđene činjenice iz presude Mladenu Naletiliću i Vinku Martinoviću o “dobro osmišljenom i pripremljenomn napadu” HVO na Mostar 9. maja ’93. godine. Da imaju više vremena za unakrsna ispitivanja svjedoka optužbe branioci bi, tvrde, dokazali drugačije

Na suđenju šestorici bivših čelnika Herceg Bosne svjedok “CU” optužio Hrvatsko vijeće obrane za napad na Mostar 9. maja 1993. godine, kao i za fizička zlostavljanja u zatvorima u Mostaru, Širokom Brijegu, Ljubuškom, Heliodromu i Dretelju

Za eskalaciju sukoba u Mostaru odbrana šestorice bivših čelnika Herceg Bosne optužuje Armiju BiH koja se, kako tvrde, 19. aprila 1993. godine pripremala za napad na položaje HVO na zapadnoj obali Neretve. Svjedok optužbe, međutim, negira da je Armija BiH planirala bilo kakav napad na Zapadni Mostar, već samo odbranu svojih pozicija u gradu

Na suđenju šestorici bivših čelnika Herceg Bosne svjedoči novinar BBC Džeremi Bouen koji je jesen 1993. godine snimio dokumentarni film "Nezavršeni posao" o Istočnom Mostaru u kojem se u to vrijeme oko 60.000 ljudi suočavalo sa izborom – boriti se ili umrijeti

Dokumentarni film "Nezavršeni posao" britanskog novinara Džeremi Bouena je "promuslimanski", tvrdi odbrana šestorice optuženih čelnika Herceg Bosne. "Nisam želio prikazati dobre ili loše momke" već pokazati kako je živjelo 60.000 ljudi u Istočnom Mostaru, kaže Bouen i dodaje da "nije bilo potrebe izmišljati."

Svjedok optužbe na suđenju bivšim liderima Herceg Bosne je dr. Jovan Rajkov – hirurg koji je prve operacije obavio tokom hrvatsko-muslimanskog sukoba u Mostaru.
U sudnici se prisjetio opreme za operacije o kojoj je u to vrijeme mislio da je dobra - starog poljskog stola od lima i "prahistorijske" lampe

Suđenje bivšim liderima Herceg Bosne nastavljeno iskazom zaštićenog svjedoka tužilaštva koji je krajem juna 1993. godine na putu prema Dretelju preživio strijeljanje. Za ovaj čin tokom kojeg je njegov djed ubijen a on sam teško ranjen, kao i za zlostavljanja i mučenja, svjedok optužuje vojnu policiju Hrvatskog vijeća obrane

Dokazni postupak tužilaštva na suđenju šestorici bivših čelnika Herceg Bosne nastavljen je svjedočenjem žrtava "snajperskog rata" u Mostaru tokom hrvatsko muslimasnkih sukoba u tom gradu. Nakon njihovih iskaza tužilaštvo će pozvati vještka koji će dati stručno mišljenje o dvanaest snajperskih incidenata

Svjedok tužilaštva Anel Heljić tvrdi da je jasno vidio mjesto odakle je ispaljen hitac kojim su on i njegov drug ranjeni u junu 1993. godine. Odbrana optužila svjedoka da laže pod zakletvom. Sudije nezadovoljne brzinom i kvalitetom ispitivanja svjedoka

Žrtve snajperskih incidenata u Mostaru u sudnici skidale sa sebe odjeću i obuću kako bi sudijama, advokatima odbrane i optuženima pokazali ožiljke od rana. Odbrani to nije bilo dovoljno pa su svjedoci nekima od njih morali iznova pokazivali ožiljke

U nastavku suđenja šestorici bivših čelnika Herceg Bosne svjedočio Enes Vukotić koji je u maju 1993. snajperskim hicem ranjen na pješačkom mostu koji spaja Donju Mahalu na lijevoj i naselje Luke na desnoj obali Neretve. Odbrana tvrdi da je most bio "regularni vojni cilj"

Holandski poručnik Patrik Van der Vajden koji je sačinio ekspertski izvještaj o dvanaest snajperskih incidenata u Mostaru na suđenju šestorici bivših čelnika Herceg Bosne potvrdio navode optužbe i svjedoka o mogućim snajperskim gnijezdima na nekoliko lokacija. Odbrana tvrdi da svjedok nije kompetentan za posao koji mu je povjeren

Na suđenju šestorici bivših čelnika Herceg Bosne svjedočila je Belkisa Beriša, majka devetogodišnjeg dječaka koji je 2. februara 1993. godine ustrijeljen snajperskim hicem u leđa. Svjedokinja tvrdi da je hitac ispaljen sa položaja HVO na Stotini

Suđenje šestorici bivših čelnika Herceg Bosne nastavljeno izvođenjem dokaza tužilaštva o rušenju mostarskog Starog mosta. Svjedok Miro Salčin tvrdi da je svojim očima vidio cijev tenka koji je sa položaja HVO ispaljivao granate na Stari Most. Optuženi Praljak, međutim, tvrdi da je Armija BiH srušila most ekzplozivom

Odbrana bivših čelnika Herceg Bosne tvrdi da HVO nije imao nikakvih motiva da ruši mostove u Mostaru. Neslaganje svjedoka optužbe i optuženih oko tog pitanja povremeno poprimalo oblike "verbalnog rata" koji su sudije smirivale upozoravajći da su ratna vremena davno prošla

Nermin Malović koji je 28. avgusta 1993. godine snimio fotografije logoraša iz Dretelja i Heliodroma u Grabovici, novi je svjedok optužbe na sudjenju bivšim čelnicima Herceg Bosne

U nastavku suđenja šestorici bivših lidera bosanskih Hrvata svjedočio Mustafa Hadrović, bivši logoraš Heliodroma i nekadašnji čuvar Starog mosta u Mostaru, nakon čijeg su mu rušenja logorski stražari govorili da je "izgubio posao."

Na suđenju šestorici bivših čelnika Herceg Bosne za optužbu svjedoči bivši zamjenik upravitelja logora Heliodrom i bliski rođak optuženog generala Slobodana Praljka

U nastavku svjedočenja na suđenju bivšim čelnicima Herceg Bosne nekadašnji upravitelj logora na Heliodromu Josip Praljak potvrdio da su zatočenici u drugoj polovini 1993. godine odvođeni na prisilni rad na prve linije fronta te da, koliko je njemu poznato, zbog toga nikada niko nije odgovarao

Odgovarajući na pitanja odbrane bivših čelnika Herceg Bosne, svjedok optužbe Josip Praljak naveo da su uslovi na Heliodromu u odnosu na ostale zatoočeničke objekte HVO odavali dojam “hotelskog smještaja”

Odbrana bivših čelnika bosanskih Hrvata tvrdi da je za izvođenje zatvorenika iz Heliodroma na prisilni rad kriva uprava logora, jer nije poštovala naredbe kojima se to izričito zabranjuje

Na suđenju bivšim liderima Herceg Bosne po obavezujućem pozivu Suda a ne po ličnoj volji svjedoči umirovljeni brigadir hrvatske vojske Marjan Biškić koji je od novembra 1993. do maja 1994. godine služio u HVO kako bi “pomogao hrvatskom narodu”u BiH. Iako ga je za to plaćala Hrvatska, Biškić tvrdi da tokom svoje službe u Herceg Bosni nikome u Hrvatskoj nije polagao račune

Drugog dana svjedočenja na suđenju bivšim čelnicima Herceg Bosne umirovljeni general Hrvatske Vojske Marjan Biškić tvrdi da su on i njemu podređene službe HVO učinile sve što je bilo u njihovoj moći da se spriječi odvođenje zatočenika na prisilni rad na prve linije fronta. Slobodan Praljak navodi da su Hercegovinu od agresora branili Bosanci i Hercegovci iz Hrvatske te poneki Francuz ili Kanađanin

U nastavku unakrsnog ispitivanja umirovljenog brigadira HV Marjana Biškića advokati odbrane bivših lidera bosanskih Hrvata navode da je upravnik Heliodroma “mogao da je htio” odbiti zahtjeve za odvođenje zatvorenika iz logora na prisilni rad na prve linije fronta

Nakon što je sinoć konstatovao kako “srećom”nije na Šešeljevoj listi "nepoželjnih sudija", Antoneti se suočio sa neobičnim zahtjevom odbrane – da optuženim liderima Herceg Bosne omogući postupak po istim principima koji vladaju na ostalim suđenjima ili da “razmisli o sopstvenom izuzeću” iz ovog predmeta

Nakon prošlonedjeljne izjave sudije Antonetija da "90 do 95 posto sudijskih pitanja ide u prilog odbrane" od predsedavajućeg su se ogradila ostala dvojica sudija Pretresnog vijeća dok je tužilac rekao da je – nakon te izjave - poželio “nestati” iz sudnice od stida

Svjedok optužbe Salem Ćoranić na suđenju šestorici bivših lidera bosanskih Hrvata opisao “belaj” koji je zadesio njega i ostale Varešane nakon ulaska bojovnika HVO iz Kiseljaka u Vareš u ljeto 1993. godine. Posljedice sistematskih prebijanja tokom dvosedmičnog zatočeništva na tri različite lokacije osjeća i danas

U nastavku suđenja šestorici bivših čelnika Herceg Bosne svjedoče žrtve iz Vareša i Stupnog Dola u kojima su krajem oktobra i početkom novembra 1993. godine, kako navodi optužnica, jedinice HVO počinile zločine nad muslimanskim stanovništvom

Na suđenju bivšim liderima Herceg Bosne o zločinima u Stupnom Dolu 23. oktobra 1993. godine svjedočili su bivši zatočenik zatvora HVO, sestra jedne od ubijenih žena i žrtva silovanja

Na raspravi o proceduralnim pitanjima odbrana šestorice bivših čelnika Herceg Bosne još jedanput potencirala pitanje “pravičnosti” suđenja i vremenskih ograničenja. U nastojanju da ilustruje ono što je želio kazati, branitelj Jadranka Prlića se pomogao poezijom Roberta Frosta

Ferida Likić svedoči kako su vojnici HVO ubili njenog muža i kako je uspela da pobegne iz već zapaljene kuće u koju je saterana sa još 12 žena i dece u Stupnom Dolu 23. oktobra 1993. godine

Švedski potpukovnik Hakan Birger je na suđenju bivšim čelnicima Herceg Bosne opisao kako su se vojnici HVO, nakon masakra u Stupnom Dolu u oktobru 1993. godine, ustremili i na pripadnike mirovnih snaga UN na tom području. Odbrana tvrdi da su masakr počinili razbojnici koji nisu bili ni pod čijom kontrolom

Kada je istražni tim mirovnih snaga UN tri dana nakon masakra u Stupnom Dolu ušao u to vareško selo u zraku se još uvijek osjećao specifičan miris izgorjelog ljudskog mesa. Svjedočenje bivšeg kanadskog zastavnika koji je rukovodio tom istragom potkrijepljeno video snimcima i fotografijama sa lica mjesta

U nastavku unakrsnog ispitivanja kanadskog zastavnika koji je vodio istragu o masakru u Stupnom Dolu, odbrana poricala odgovornost za taj zločin i ponovo izrazila zabrinutost zbog "pravičnosti postuka". Tužiteljstvo pokrenulo pitanje prava optuženih na unakrsno ispitivanje svjedoka

U nastavku suđenja šestorici bivših čelnika Herceg Bosne svjedoči bivši američki diplomata Herbert Okun koji je početkom devedesetih godina bio zamjenik posebnog izaslanika UN za Balkan. Jedan od planova podjele BiH za bosanske Muslimane predviđao teritorij koji na karti, navodi svjedok, podsjeća na mrlju

Dok je 20. januara 1993. godine Bil Klinton polagao zakletvu na početku predsjedničkog mandata, američki diplomata Herbert Okun je u žarištu pregovora oko Vens-Ovenog plana u Ženevi u svoju bilježnicu zapisao “Klintone, budi pametan”

Nakon što je američki advokat Jadranka Prlića istakao činjenicu da su Hrvati u BiH prvi prihvatili Vens-Ovenov plan te iz toga izvukao zaključak da su oni vodili miroljubivu politiku za razliku od “muslimanske Vlade” iz Sarajeva, ambasador Herbert Okun ga je podsjetio na englesku poslovicu koja kaže da “djela govore glasnije od riječi”

Američki diplomata Herbert Okun se na suđenju bivšim liderima bosanskih Hrvata našao u situaciji da brani pokojnog hrvatskog predsjednika nakon što je optuženi Slobodan Praljak u jednom trenutku Tuđmana nazvao “budalom” i “lukavcem”

Jadranko Prlić smatra da je njemu i ostaloj petorici bivših lidera Herceg Bosne "već presuđeno." Tužilaštvo upozorava da optuženi, prema ranijoj odluci Pretresnog vijeća, smiju ispitivati svjedoke samo u izvanrednim okonostima

U nastavku suđenja bivšim liderima bosanskih Hrvata svjedoči bivši pripadnik Španjolskog kontingenta mirovnih snaga UN u Mostaru koji za smrt španjolskog poručnika Munjoza Kasteljanosa u junu 1993. godine optužuje HVO

Tokom unakrsnog ispitivanja bivšeg pripadnika Španjolskog bataljona ponovo je pokrenuto pitanje ko je koga prvi napao u Mostaru 1993. godine. Svjedok tvrdi da je prvi napao HVO dok odbrana dokazuje da su sukobe pokrenuli pripadnici Armije BiH napadom na vojarnu "Tihomir Mišić"

O hrvatsko-muslimanskom sukobu u Mostaru, u nastavku suđenja bivšim liderima bosanskih Hrvata, pod zaštitnim mjerama svjedočio još jedan pripadnik Španjolskog bataljona mirovnih snaga UN. Jedno od postavljenih pitanja glasilo - da li je legitimno gađati bolnicu okružnu minobacačkim položajima neprijatelja?

Tokom 1992. i 1993. godine Hrvatska je na račun Hrvatskog vijeća obrane prebacila oko 6 miliona nemačkih maraka, što je po svedoku Miroslavu Rupčiću zanemarljiva suma u odnosu na sredstva koja su Hercegovci iz dijaspore uplaćivali za odbranu Herceg Bosne

Bivši Bobanov kurir Miroslav Rupčić je u nastavku glavnog svjedočenja na suđenju bivšim liderima bosanskih Hrvata naveo da je Mate Boban bio “bog i batina” dok su svi ostali dužnosnici Herceg Bosne bili samo “sporedne figure"

Miroslav Rupčić, bivši referent za finansije HZ HB u nastavku svjedočenja na suđenju bivšim liderima bosanskih Hrvata se saglasio sa odbranom da je “Herceg Bosna nastala iz potrebe da se zaštiti napadnuti hrvatski narod.” Korištenje nerezidentnih bankovnih računa u Hrvatskoj se, smatra odbrana, “ne može smatrati prvim korakom u ostvarivanju udruženog zločinačkog poduhvata”

Rej Lejn, bivši šef Posmatračke mislije EZ u Širokom Brijegu, Mostaru, Gornjem Vakufu i Prozoru na suđenju bivšim liderima bosanskih Hrvata kaže da je odmah nakon Mate Bobana, prvi čovjek Herceg Bosne bio Jadranko Prlić

Nastavak iskaza irskog oficira Reja Lejna na suđenju bivšim liderima Herceg Bosne protekao u burnoj atmosferi nakon što je advokat Jadranka Prlića u svoje unakrsno ispitivanje unio dozu "lošeg humora"

Odbrana bivših čelnika Herceg Bosne suprostavila se zahtevu tužioca da se u dokaze uvede prethodna izjava irskog oficira koji je svedočio uživo. Predsedavajući sudija podržao branioce ukazujući tužiocu da "ne može da ima i jare i pare." Svedokovo "stručno vojničko mišljenje" o tome ko je izazvao sukob HVO i Armije BiH u Gornjem Vakufu

U nastavku suđenja bivšim čelnicima Herceg Bosne svjedoči vojni vještak optužbe Endrju Pringl koji je sačinio ekspertski izvještaj o koncepcijama vojnog rukovođenja i zapovijedanja prema međunarodnim stanadardima, u kontekstu sukoba između HVO i Armije BiH

Umirovljeni general birtanske vojske Endrju Pringl smatra logičnim to što su se civilne vlasti Herceg Bosne bavile vojnim pitanjima, ali ga iznenađuje njihovo ograđivanje od loših stvari koje je činila vojska. To, po njemu, upućuje na zaključak da je političko rukovodstvo pokušavalo prebaciti odgovornost na vojne zapovjednike

Tokom unakrsnog ispitivanja vojnog vještaka optužbe Endrjua Pringla optuženi Slobodan Praljak dokazivao da "ono što piše na papiru" ne odslikava realnu situaciju na terenu, te da visoki časnici HVO nisu bili u mogućnosti kontrolisati sebi podređene zapovjednike i vojsku. Svjedok se složio da je "život bio težak", ali je napomenuo da je dužnost svakog zapovjednika bila da se pobrine da se njegova naređenja izvršavaju

Berislav Pušić se uvijek protivio razmjeni "svi za sve" i zagovarao princip "jedan za jednog", kaže Amor Mašović, direktor Instituta BiH za nestale osobe. To je, kako navodi, podrazumijevalo da "mi oslobađamo vojnike HVO, a oni zarobljene civile"

Na suđenju bivšim liderima Herceg Bosne svjedok optužbe Amor Mašović opisao susrete sa optuženim Berislavom Pušićem tokom kojih je pokretano pitanje sudbine 13 pripadnika Armije BiH koje je HVO zarobio prilikom napada na komandu Četvrtog korpusa u zgradi "Vranica" u Mostaru 10. maja 1993. godine

Pretresno vijeće koje vodi predmet protiv bivših čelnika Herceg Bosne odobrilo je privremeno puštanje na slobodu šestorice optuženika tokom zimske pauze u radu Tribunala, kao i u periodu od kraja dokaznog postupka optužbe do početka izvođenja dokaza odbrane

Postoje dvije priče o Herceg Bosni, smatra dr Ciril Ribičič navodeći da se odgovor na pitanje "ko je koga zavarao" može pronaći u posljednjem dijelu njegove knjige "Geneza jedne zablude" u kojoj je sa ustavnopravnog stanovišta analizirao formiranje i djelovanje Herceg Bosne

Potpredsjednik Ustavnog suda Slovenije koji svjedoči na suđenju bivšim liderima bosankih Hrvata danas ponovio svoje stajalište da je Herceg Bosna nastala kao rezultat teritorijalnih pretenzija Hvratske prema Bosni i Hercegovini. Odbrana najavila da će tražiti izuzimanje svjedokovog ekspertskog izvještaja sa liste dokaza pošto je "nepotpun i zastarjeo"

U nastavku suđenja bivšim liderima Herceg Bosne svjedočio Husnija Mahmutović iz Stupnog Dola kojemu su 23. oktobra 1993. godine u napadu HVO na to selo ubijeni otac i brat. U tom napadu stradalo je 38 ljudi a tijela većine žrtava su spaljena u kućama ili na plastu sijena

Na suđenju bivšim čelnicima Herceg Bosne, zaštićeni svedok optužbe opisao uslove u zatečeničkim centrima HVO u Vitini, selu Vrda i na Heliodromu. Zarobljenici su, rekao je, odvođeni na prisilni rad, korišćeni su kao živi štit a on je dobio hitac u stopalo zato što "nije znao ko je organizovao bekstvo" zatočenika u Vrdi

Zbog uvreda koje je uputio na račun svjedoka i jednog od sudija Pretresnog vijeća koje vodi predmet protiv šestorice bivših čelnika Herceg Bosne američki advokat Jadranka Prlića kažnjen sa sedam dana "ćutanja"

Situacija u istočnom Mostaru u avgustu 1993. godine bila je gora od svega što je do tada viđeno na prostoru bivše Jugoslavije, s izuzetkom Vukovara - tvrdi nekadašnji šef civilnih poslova mirovne misije UN u Bosni i Hercegovini Sedrik Tornberi. Hrvati su, smatra, željeli odsjeći komad BiH za sebe, a Mostar su vidjeli kao srce svoje države

O napadu HVO na Stupni Do 23. oktobra 1993. godine, na suđenju bivšim liderima Herceg Bosne, svjedočio pripadnik Armije BiH Kemal Likić kojemu je tom prilikom ubijen sin. Njegove posmrtne ostatke pronašao je na hrpi izgorjelih dasaka petnaestak metara od porodične kuće u kojoj je pronađeno više ugljenisanih tijela

Okončan dokazni postupak optužbe na suđenju bivšim liderima bosanskih Hrvata. Za narednu sedmicu zakazana rasprava po pravilu 98 bis na kojoj će odbrana tražiti da se njihovi klijenti oslobode optužbi koje – po njihovom mišljenju – tužilac nije dokazao

Početak doakznog postupka odbrane šestorice bivših čelnika Herceg Bosne zakazan za 5 maj. Prvi dio sjednice po članu 98 bis Pravila postupka protekao u razmatranjima različitih pravnih pitanja

Odbrana bivšeg predstojnika Ureda vojne policije HVO Valentina Ćorića smatra da Pretresno vijeće, nakon završene prve faze postupka, treba osloboditi pošto tužilac "nije dokazao" nijedan od navoda optužnice

Odbrana Berislava Pušića tvrdi da optužba nije dokazala nijednu od tačaka optužnice, a pojam "udruženog zločinačkog poduhvata" za koji se terete bivši čelnici Herceg Bosne branilac smatra "misterijom" koju razumije samo tužilac

Odgovarajući na argumente odbrane koja je prošle sedmice tvrdila da nije dokazana odgovornost optuženih čelnika Herceg Bosne, tužilac se obilno služio citatima iz Tuđmanovih "predsjedničkih transkripta" koji, po njegovom tumačenju, pokazuju da se operacijom uspostave Velike Hrvatske u granicama nekadašnje Banovine "rukovodilo pođednako iz Zagreba i Mostara"

U završnici iznošenja argumenata optužbe na poluvremenu suđenja bivšim čelnicima Herceg Bosne tužilac, između ostalog, citirao dokument vojne policije HVO koja u jeku sukoba u Mostaru izvještava kako toga dana “nije bilo krivičnih djela već samo etničko čišćenje Muslimana”

Pretresno vijeće koje vodi postupak protiv šestorice bivših lidera Herceg Bosne je odbilo sve zahtjeve za djelimičnim ili potpunim oslobađanjem optuženih u “poluvremenu” suđenja, tako da će njihovi zastupnici imati šta da osporavaju i pobijaju u dokaznom postupku odbrane

Žalbeno vijeće suspendovalo odluku o privremenom puštanju na slobodu bivših čelnika Herceg Bosne na zahtjev tužioca koji smatra da je - nakon odluke o pravilu 98 bis Pravilnika o postupku - povećan rizik od eventualnog bjekstva optuženih

Odlukom Zalbenog veća Tribunala Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković i Valentin Ćorić ostaju u pritvoru Tribunala do nastavka suđenja kada će odbrana, u svom dokaznom postupku, pobijati dokaze kojima je tužilaštvo potkrepilo optužbe protiv šestorice čelnika nekadašnje Herceg Bosne

Branioci šestorice bivših čelnika Herceg Bosne procenjuju da im je samo za glavno ispitivanje svedoka potrebno oko 570 sati. Veće upozorava da je dokazni postupak tužilaštva trajao oko 1.000 sati pri čemu je optužba za glavno ispitivanje svojih svedoka potrošila oko 30 a branioci za kontraispitivanje 37 odsto tog vremena

Nakon što je Žalbeno vijeće poništilo njegovu odluku da petorica bivših čelnika Herceg Bosne pauzu na suđenju provedu na privremenoj slobodi, Pretresno vijeće odobrilo privremeno oslobađanje šestog optuženog – Berislava Pušića, bivšeg načelnika Službe za razmjenu zarobljenika HVO

Berislav Pušić ostaje u pritvoru UN dok Žalbeno vijeće ne riješi o žalbi tužilaštva na odluku kojom mu je Pretresno vijeće odobrilo da dio pauze na suđenju bivšim čelnicima Herceg Bosne provede na privremenoj slobodi

Po nalogu Žalbenog veća Tribunala Berislav Pušić će na privremenoj slobodi boraviti do 2. maja 2008. godine

Branioci šestorice bivših čelnika Herceg Bosne će imati na raspolaganju oko 1000 sati ili godinu dana i tri meseca za izvođenje svojih dokaza. Prvi svedoci Jadranka Prlića već 5. maja, na početku izvođenja dokaza odbrane

Milivoju Petkoviću odobreno da na privremenoj slobodi provede “razumno vreme” koje će mu omogućiti da se vidi sa depresivnom suprugom i bolesnom majkom

Zbog zdravstvenih problema bliskih članova porodice, Jadranko Prlić će na privremenoj slobodi provesti “ne više od sedam dana”, uz obavezu da se vrati u Hag na početak dokaznog postupka odbrane koji je zakazan za 5. maj ove godine

Bivšem ministru odbrane Herceg Bosne Bruni Stojiću odobrena privremena sloboda kako bi obišao bolesnu kćerku i punicu

Prvog dana dokaznog postupka odbrane bivših čelnika Herceg Bosne, prvooptuženi Jadranko Prlić u uvodnom obraćanju Pretresnom vijeću negirao sve optužbe navodeći da suosjeća sa svim žrtvama rata čija je žrtva, kako je kazao, bio i on sam

Jadranko Prlić negira postojanje udruženog zločinačkog poduhvata čiji je cilj, po tužiocu, bio pripajanje Herceg Bosne susjednoj Hrvatskoj. Negira, takođe, da je kao predsjednik herceg-bosanske vlade imao bilo kakve ingerencije nad zatočeničkim centrima i logorima. Počelo svjedočenje Miomira Žužula, bivšeg ministra vanjskih poslova Hrvatske

Miomir Žužul, bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske u nastavku svjedočenja na suđenju bivšim liderima Herceg Bosne opisao kako je Alija Izetbegović u proljeće 1993. godine nudio Franji Tuđmanu pripajanje zapadne Hercegovine Hrvatskoj

Sporazum koji je Alija Izetbegović u septembru 1993. godine u tajnosti potpisao sa Slobodanom Miloševićem i Radovanom Karadžićem je, po svjedoku Miomiru Žužulu, predviđao raspad BiH po kojem bi nakon dvije godine srpski i hrvatski dio bili pripojeni Srbiji i Hrvatskoj dok bi Muslimani dobili svoju državu

Navode optužbe o lošem postupanju prema muslimanskim izbjeglicama u hrvatskim izbjegličkim kampovima na otoku Obonjan i u Gašincima kod Đakova svjedok odbrane Damir Zorić smatra “jednostranim i neistinitim”

Odbacujući tvrdnje svedoka optužbe da se u hrvatskim izbegličkim centrima 1993. godine "loše postupalo" sa muslimanskim izbeglicama, svedok Prlićeve odbrane Damir Zorić je danas ukazivao da su"loš tretman" u tim centrima zapravo trpele hrvatske izbeglice iz BiH, od strane muslimanskih boraca koji su vikendom posećivali svoje izbegle porodice

Svjedok odbrane Jadranka Prlića u unakrsnom ispitivanju od strane tužioca tvrdio da preminuli hrvatski predsjednik Franjo Tuđman nije bio opsjednut podjelom BiH u smislu njenog pripajanja velikoj Hrvatskoj - kako je to u jeku hrvatsko-muslimanskog sukoba u BiH navodio njegov tadašnji stranački lider Dražen Budiša

Za Adalberta Rebića, bivšeg predstojnika Ureda za izbjegla i prognana lica Hrvatske i svjedoka odbrane bivšeg premijera Herceg Bosne Jadranka Prlića, optužbe o etničkom čišćenju Muslimana iz BiH od strane nekadašnjeg rukovodstva Republike Hrvatske su "najveća podvala hrvatskom narodu"

Adalbert Rebić, bivši predstojnik Ureda za izbjegla i prognana lica Hrvatske, u nastavku svjedočenja u odbranu Jadranka Prlića izjavio da trećina građana Hrvatske vodi porijeklo iz BiH što je, po njemu, "rezultat dugovjekovnog etničkog čišćenja Hrvata iz BiH"

Profesor Adalbert Rebić se u nastavku svjedočenja nije mogao sjetiti kako su izgledali zatočenici u logoru HVO u Dretelju u septembru 1993. godine, ali se rado prisjećao istorije konstatujući da su Hrvati u BiH u prošlosti najprije "poturčeni" a onda i "posrbljeni"

Hrvatski veleposlanik u Venecueli Zdravko Sančević svjedočeći u odbranu bivšeg premijera Herceg Bosne Jadranka Prlića rekao da se hrvatsko-muslimasnki sukob u BiH 1993. godine nikako ne bi trebao smatrati sukobom između svih Hrvata i svih Muslimana - već kao sukob između ekstremnih pripadnika ta dva naroda

Zdravko Sančević, prvi hrvatski veleposlanik u Bosni i Hercegovini kaže da je zbog geografskog položaja Hrvatske i BiH bilo sasvim “prirodno” približavanje te dvije države. Pitanja tužioca o ustavnim pravima pripadnika hrvatskog naroda nastanjenih van granica Hrvatske izazvalo burnu reakciju optuženog Slobodana Praljka

Svjedok Zdravko Sančević tvrdi da je kao tadašnji hrvatski veleposlanik on – a ne ministar odbrane Gojko Šušak, kako tvrdi optužba - tokom rata bio "produžena ruka" vlade Hrvatske u Bosni i Hercegovini.

Ratni premijer Vlade BiH Mile Akmadžić optužio tadašnjeg ministra vanjskih poslova Harisa Silajdžića za zloupotrebu položaja u vrijeme pregovora o Vens-Ovenovom planu početkom 1993. godine jer je iskoristio svoju ličnu "sentimentalnu vezu" u kancelariji američkog senatora kako bi interes muslimanskog naroda predstavio kao cilj sva tri konstitutivna naroda

Predsjednik ratne vlade RBiH Mile Akmadžić u nastavku svjedočenja na suđenju bivšim liderima bosanskih Hrvata kaže da se Alija Izetbegović ponašao kao šef države a ne kao prvi među jednakima jer je u decembru 1992. godine praktično uzurpirao vlast i zanemario interese druga dva konstitutivna naroda u BiH. Hrvati su to "trpjeli samo zato što su željeli očuvati kakvu takvu BiH"

Ratni premijer Vlade RBiH Mile Akmadžić optužio je Izetbegovića i Armiju BiH za "agresiju" na hrvatski narod na području Travnika u aprilu 1993. godine i druga mjesta u srednjoj Bosni kako bi se dokopala fabrika oružja na tom području

U nastavku svjedočenja na suđenju bivšim liderima Herceg Bosne Mile Akmadžić opisao Fikreta Abdića kao čovjeka "obljubljenog" u svom kraju koji se protivio "islamizaciji Armije BiH". Tužioca u unakrsnom ispitivanju zanimalo kako to da je svjedok na suđenju Dariju Kordiću tvrdio da je Alija Izetbegović "dobar" a sada kaže da je bio "loš"

Upitan da objasni razloge svog odlaska iz Sarajeva u Grude i Zagreb neposredno nakon imenovanja na mjesto predsjednika Vlade BiH u decembru 1992. godine, Mile Akmadžić odgovorio da je u opkoljenom Sarajevu tada bilo "strašno", da mu je opljačkan stan i da nije imao gdje živjeti

Bivši ministar finansija BiH Žarko Primorac koji svjedoči u odbranu Jadranka Prlića opisao kako je u drugoj polovini 1992. godine propao pokušaj bosanske vlade da u opkoljeno Sarajevo uveze prve količine BH dinara

Tezu odbrane generala Slobodana Praljka da je 9. novembra 1993. godine mostarski Stari most "najvjerovatnije" srušen detoniranjem postavljenog eksploziva, a ne tenkovskom granatom HVO, optužba osporila u prvom dijelu unakrsnog ispitivanja vještaka odbrane

Profesor Slobodan Janković u nastavku unakrsnog ispitivanja ostao pri tvrdnji da je velika vjerovatnoća da je Stari most u Mostaru srušen pomoću postavljenog eksploziva iako je njegova ubijeđenost u takvu tvrdnju, nakon pregleda snimaka optužbe, opala za pet posto. Po njemu radilo se, zapravo, o dvije detonacije u podnožju mosta, s tim što prva nije uspjela a druga nije snimljena

Svjedok odbrane Jadranka Prlića, advokat iz Čitluka Zoran Buntić, tvrdi da su sva tijela Hrvatske zajednice, a kasnije i Republike Herceg Bosna djelovali u pravnim okvirima Republike Bosne i Hercegovine

Zoran Buntić, advokat iz Čitluka, svjedočeći u odbranu Jadranka Prlića tvrdio da Herceg Bosna nije bila zamišljena kao država niti je imala pretenzije da to postane. Formirana je isključivo radi odbrane od srpske agresije

Zoran Buntić, svjedok odbrane Jadranka Prlića, tvrdi da je muslimansko rukovodstvo na čelu sa tadašnjim predsjednikom Predsjedništva BiH Alijom Izetbegovićem opstruiralo provođenje Vens-Ovenovog mirovnog plana

Svjedok odbrane Jadranka Prlića Zoran Buntić kaže da su za loše uslove smještaja ratnih zarobljenika u logorima Dretelj i Gabela odgovorni ratni načelnici općina Široki, Posušje, Grude, Čitluk i Ljubuški, jer se nisu odazvali molbama herceg-bosanske vlade da prihvate određeni broj zatočenika

Bivši predstojnik Odjela pravosuđa i opće samouprave Herceg Bosne Zoran Buntić tvrdi da je bivša JNA ubacila agente Kontra-obavještajne službe u vrh Armije BiH sa zadatkom da izazovu hrvatsko-muslimanski sukob. Svjedok je, kao potvrdu svoje teze, ponudio i "dokaz iz torbe"

Prema bivšem predstojniku Odjela pravosuđa i opće samouprave Herceg Bosne, svjedoku odbrane Jadranka Prlića, HVO je bio "jedina višenacionalna vojska u Bosni i Hercegovini". Takođe tvrdi da Herceg Bosna nije bila zamišljena kao država

Novoimenovani suci Herceg Bosne su zakletvu pred bivšim predsjednikom HZ HB Matom Bobanom mogli završiti u skladu sa svojim vjerskim uvjerenjima. Po svjedoku, ateisti su zaključnu rečenicu “tako mi Bog pomogao” mogli preskočiti, dok su Muslimani, ako su željeli, umjesto toga mogli reći “tako mi Allah pomogao”

Odbrana optuženog Slobodana Praljka je posljednjeg dana svjedočenja Zorana Buntića u dokaze uvela i njegovu pisanu izjavu, posebno napisanu za “starog prijatelja i kolegu sa fakulteta”. Svjedok je između ostalog opisao kako ga je Praljak uspio ubijediti da “u ratu nema ostavki”

Bivši ministar vanjskih poslova Hrvatske Miomir Žužul u nastavku svog svjedočenja optužuje muslimansko rukovodstvo za "dvostruku igru" i opstruiranje mirovnih pregovora provođenjem principa "da ništa nije dogovoreno dok sve nije dogovoreno"

Miomir Žužul, svjedok odbrane Jadranka Prlića, se u unakrsnom ispitivanju sa tužiocom složio jedino oko toga da je do kraja bio odan politici bivšeg predsjednika Hrvatske Franje Tuđmana, ili kraće rečeno - “predsjednikov čovjek”

Dokazni postupak odbrane Jadranka Prlića, nastavljen iskazom Martina Raguža koji trenutno obavlja dužnost zastupnika u parlamentu BiH. Pored toga što je potvrdio teze odbrane da je sarajevska Vlada željela unitarnu BiH i da su Hrvati u BiH bili "prisiljeni" da se sami organizuju, svjedok smatra da su žene i djeca u opkoljenom Sarajevu korišteni za realizaciju političkih ciljeva

Martin Raguž u nastavku svjedočenja u odbranu Jadranka Prlića tvrdi da je preseljavanje Hrvata iz srednje Bosne u Hercegovinu bilo u funkciji spašavanja njihovih života a ne "obrnutog etničkog čišćenja" koje je, po tužiocu, za cilj imalo da se osigurana hrvatska većina u hercegovačkim općinama iz kojih su protjerani Muslimani. Koordiniranu akciju iseljavanja je nazvao solidarnošću koja će se pamtiti

Martin Raguž, poslanik u Parlamentu BiH uslove u zloglasnim čapljinskim logorima Dretelj i Gabela tokom hrvatsko-muslimanskog sukoba 1993. godine, nazvao “složenim okolnostima boravka”

Po mišljenju Zorana Perkovića, bivšeg člana Komisije za propise Hrvatske zajednice Herceg Bosna odluka o formiranju zajednice bosanskih Hrvata 1991. godine je bila potpuno legitimna i u skladu sa Ustavom Republike BiH. Herceg Bosna, kaže svjedok, i dan danas postoji ali je niko ne dovodi u pitanje

Zoran Perković, bivši član Komisije za propise Herceg Bosne, smatra da se općine u Herceg Bosni tokom rata nisu ponašale ništa drugačije od općina na području pod kontrolom Armije BiH. S tom razlikom što, po riječima advokata Jadranka Prlića, niko iz Tuzle još nije krivično gonjen pred Međunarodnim tribunalom

Zoran Perković, svjedok odbrane bivšeg premijera Herceg Bosne Jadranka Prlića, kaže da, koliko je njemu poznato, nijedna politička stranka u BiH nije zagovarala ideju oživljavanja Banovine Hrvatske iz 1939. godine. Na tužiočeve navode o neustavnosti Herceg Bosne svjedok odgovarao primjerima “neustavnih” pokušaja uređenja države od strane Vlade BiH

Ono što je po tužiocu Prlićevo priznanje zločina Hrvatskog vijeća obrane, po svjedoku Perkoviću je odraz “moralne snage” vlade Herceg Bosne. Najava dolaska novog svjedoka pomutila odnose između timova Prlićeve i Petkovićeve odbrane

Svjedok odbrane bivšeg premijera Herceg Bosne Jadranka Prlića koji je ove sedmice "o istom trošku" trebao svjedočiti i za odbranu generala Milivoja Petkovića u posljednji čas odustao od iskaza. Nastavak suđenja zakazan za sljedeći ponedjeljak

HVO nije nikada imao za cilj da "kroatizira" područje pod svojom kontrolom, tvrdi Borislav Puljić, ratni član Kriznog stožera općine Mostar koji svjedoči u odbranu Jadranka Prlića

Borislav Puljić, svjedok odbrane Jadranka Prlića u unakrsnom ispitivanju tvrdio da je Herceg Bosna isto što i Bosna i Hercegovina. Svaki put kada su članovi HDZ na svojim sastancima spominjali Herceg Bosnu oni su, po svjedokovom dubokom uvjerenju, mislili na Bosnu i Hercegovinu

Kada je JNA granatirala Mostar to je bio "urbicid", a kada to isto činio HVO onda je to "posljedica sukoba" - smatra Borislav Puljić, svjedok odbrane bivšeg premijera Herceg Bosne Jadranka Prlića koji za sebe tvrdi da "nije ekstremista"

Ilija Kožulj, bivši ministar prometa i veza Herceg Bosne kojega je odbrana Jadranka Prlića predstavila kao vrhunskog inžinjera sa reputacijom "predratnog komunjare", tvrdi da osnivanje javnih poduzeća Herceg Bosne nije imalo nikakve veze sa namjerom da se BiH oduzimaju određene funkcije i na njenoj teritoriji gradi "država u državi"

Ilija Kožulj, bivši ministar prometa i veza Herceg Bosne u nastavku svog iskaza opisao "osjetljiv, komplikovan i skup" proces obnove telefonskih veza i elektro mreže u Hercegovini. U unakrsnom ispitivanju od strane tužioca priznao da je u ljeto 1992. godine HVO imao i civilnu i vojnu vlast u Mostaru

Tokom unakrsnog ispitivanja Ilije Kožulja, bivšeg ministra prometa i veza Herceg Bosne Vesna Alaburić, braniteljica Milivoja Petkovića tvrdila da Gornji Vakuf nije u srednjoj Bosni nego u sjeverozapadnoj Hercegovini

Miroslav Palameta, sveučilišni profesor iz Mostara i nekadašnji zamjenik ministra za obrazovanje Herceg Bosne na suđenju bivšim liderima bosanskih Hrvata svjedoči o tome kako je "srpsko-hrvatski" postao samo "hrvatski", te zašto su se Hrvati odrekli svojih nekadašnjih heroja poput Franje Kluza i braće Ribar

Bivši zamjenik ministra obrazovanja Herceg Bosne Miroslav Palameta je u unakrsnom ispitivanju rekao da tvrdnje poput one da su "Muslimani zapravo Hrvati muslimanske vjere" spadaju u doba "političkog romantizma". Pošto mu je rat bio konfuzan i pun sjenki nije se mogao sjetiti mnogih stvari pa ni sastanaka HVO na kojima je raspravljano o uslovima smještaja zatočenika u čapljinskim logorima

Iskaz Zdravka Batinića kojeg je odbrana bivšeg premijera Herceg Bosne Jadranka Prlića pozvala da svjedoči o događajima u Gornjem Vakufu odložen do daljnjeg pošto tužiocu nije dostavljen adekvatan sažetak njegovog svjedočenja

U odbranu bivšeg premijera Herceg Bosne svjedoči Mirko Zelenika, nekadašnji predsjednik Izvršnog odbora općine Jablanica koji je od septembra 1993. do marta 1994. godine bio u logoru Armije BiH. Opisujući stanje u tom gradu svjedok je naveo da ono nije bilo "baš veselo" zbog toga što je u jednom trenutku bilo više izbjeglica nego domicilnog stanovništva

Bivši predsjednik Izvršnog odbora Jablanice Mirko Zelenika tvrdi da je Armija BiH glavni krivac za početak hrvatsko-muslimanskog sukoba na tom području, a ne HVO kako to tvrdi optužba. Bivšeg predsjednika Predsjedništva BiH Aliju Izetbegovića, između ostalog, optužuje da je Hrvatima uskraćivao struju

Ko je koga napao u Jablanici i Konjicu je po mišljenju odbrane bivšeg načelnika Glavnog stožera HVO Milivoja Petkovića od ključnog značaja za slučaj optuženih čelnika Herceg Bosne. Po Petkovićevoj odbrani, napadi Armije BiH na tamošnja hrvatska sela pokrenuli su talas nasilja u Hercegovini i srednjoj Bosni

Svjedok odbrane Jadranka Prlića Mirko Zelenika u unakrsnom ispitivanju se složio sa tužiocem da je u zatvoru Armije BiH u jablaničkom muzeju 1993. godine bilo i Muslimana ali ne i sa navodima da su oni imali isti status pošto su "Muslimani bili izbjeglice, a Hrvati zatvorenici"

Bivši predsjednik Crvenog križa u Mostaru Marinko Šimunović svjedočeći u odbranu bivšeg premijera Herceg Bosne Jadranka Prlića kaže da lokalne vlasti u tom gradu nisu imale nikakvog utjecaja na način raspodjele humanitarne pomoći. Rad Crvenog križa u tom gradu je, kako tvrdi, bio potpuno neovisan i bez razlike "ko je ko"

Marinko Šimunović tvrdi da se situacija u zapadnom Mostaru nakon izbijanja sukoba 9. maja 1993. godine vrlo brzo normalizovala te da je oko 8.000 Muslimana nastanjenih u tom dijelu grada uživalo jednaka prava poput svojih sugrađana Hrvata. Ustrojavanje Crvenog polumjeseca nije bilo moguće pošto u jednoj državi može postojati samo jedno društvo i jedan znak: krst odnosno križ

Marinko Šimunović, bivši predsjednik Crvenog križa Mostar se nije mogao sjetiti nijednog slučaja zlostavljanja muslimanskog stanovništva u zapadnom dijelu grada tokom sukoba HVO i Armije BiH. Sjeća se, kako kaže, samo onog što je bilo "u sklopu mandata"

U odbranu bivšeg premijera Herceg Bosne Jadranka Prlića svjedoči njegov nekadašnji ministar finansija Neven Tomić. U prvom dijelu iskaza svjedok potvrdio osnovnu tezu Prlićeve odbrane – da je HVO bio prisiljen da uspostavi vlast u Hercegovini i srednjoj Bosni kako bi zaštitio interese hrvatskog naroda

Bivši ministar finansija Herceg Bosne Neven Tomić, svjedočeći u odbranu svog nekadašnjeg premijera Jadranka Prlića, optužio "muslimansko rukovodstvo iz Sarajeva" za opstrukciju mirovnih sporazuma o Bosni i Hercegovini

Bivši ministar finansija Herceg Bosne Neven Tomić smatra da je insistiranje Bošnjaka na "centralističkom uređenju države" gurnulo Hrvate na marginu političkog odlučivanja u BiH i mobiliziralo srpsku političku scenu što je rezultiralo najgorom krizom "od Dejtona do danas"

U unakrsnom ispitivanju bivšeg ministra finansija Herceg Bosne Nevena Tomića optužba je ukazivala da je Jadranko Prlić imao ovlasti da predlaže imenovanja ili razrješenja sa dužnosti ostalih članova HVO. Konačnu riječ je, prema važećim propisima, imalo Predsjedništvo ali se ono nije sastajalo

Sugestija optužbe da Herceg Bosna nije bila "prijelazna institucija vlasti" kako je to tvrdio bivši ministar finansija Herceg Bosne Neven Tomić izazvala je buru reakcija, a optuženi Slobodan Praljak je, pored ostalog, postavio i pitanje "zašto su Amerikanci priznali Republiku Srpsku nakon svega što je uradila"

Dok je bivši član Ratnog predsjedništva Gornjeg Vakufa pokušavao odgovoriti na sudijsko pitanje da li je HDZ BiH bio "satelit HDZ Republike Hrvatske" iz prevodilačke kabine se začuo komentar, istina na engleskom jeziku, "nego šta da je bio"

Zdravko Batinić, svjedok odbrane bivšeg premijera Herceg Bosne Jadranka Prlića, opisao kako su srpske snage raspoređene na obroncima Kupresa zavađale Hrvate i Muslimane iz Gornjeg Vakufa/Uskoplja

Kada se u unakrsnom ispitivanju svjedoka Prlićeve odbrane Zdravka Batinića povela rasprava o zastavi koju su pripadnici vojne policije hrvatske nacionalnosti u Gornjem Vakufu istakli na svojoj zgradi 6. januara 1993. godine, optuženi Slobodan Praljak je rekao da on "priznaje svaku krivicu koja proizilazi iz prava da svoj barjak izvjesi gdje hoće, kada hoće i kako hoće"

Optuženi Slobodan Praljak optužuje međunarodnu zajednicu za podjelu BiH. Nakon što su Srbi dobili 49 posto teritorije i svoju republiku, Hrvati su tražili samo "zrcalnu jednakopravnost" koja se, po njegovom mišljenju, sada na sudu tretira kao zločin radi čega mu "puca mozak od takve nelogičnosti"

U nastavku unakrsnog ispitivanja Nevena Tomića, bivšeg ministra finansija u vladi Herceg Bosne, optužba ukazivala da se Prlićeva vizija Bosne i Hercegovine temeljila na uspostavi tri etničke jedinice uz koncentrisanje hrvatskog stanovništva kako bi se u određenim područjima osigurala potrebna hrvatska većina

Po mišljenju Nevena Tomića, bivšeg ministra finansija Herceg Bosne koji svjedoči u odbranu Jadranka Prlića, hrvatski predsjednik Franjo Tuđman je bio "general po načinu razmišljanja", "znao je šta hoće", i "vodio je projekt stvaranja hrvatske države u čemu je i uspio"

U unakrsnom ispitivanju bivšeg ministra finansija Herceg Bosne Nevena Tomića, tužilac je ukazao na izjavu koju je Jadranko Prlić dao istražiteljima tužilaštva u decembra 2001. godine. Kada se zajedno sa ostalom petoricom optuženih čelnika bosanskih Hrvata sa kojima je bio "na potpuno različitim stranama svijeta" našao u istoj sudnici, bivši premijer Herceg Bosne je najprije tražio razdvajanje predmeta, a potom i da se spomenuta izjava ne uvrsti u dokaze, ali mu to nije odobreno

Demografski ekspert odbrane bivšeg premijera Herceg Bosne Jadranka Prlića tvrdi da zaključci demografa optužbe Eve Tabo o demografskim posljedicama hrvatsko-muslimanskog sukoba 1993. i 1994. godine nisu "ni stručni ni naučni"

Promjene etničkog sastava u osam općina na području Herceg Bosne su, prema Svetlani Radovanović, demografskom ekspertu odbrane Jadranka Prlića čas vidljive, čas nevidljive. Nastavak suđenja šestorici bivših lidera bosanskih Hrvata nakon zimske pauze u radu Tribunala 12. januara naredne godine

Odluke vijeće o privremenom puštanju na slobodu Brune Stojića, Valentina Ćorića i Milivoja Petkovića obustavljene do rješenja po žalbi tužilaštva. Optuženi Slobodan Praljak uložio žalbu na negativnu odluku vijeća po istom zahtjevu

Po mišljenju glavnog tajnika Vlade Slovenije Milana Cvikla koji je za odbranu Jadranka Prlića pripremio ekspertsku analizu ekonomskog razvoja Herceg Bosne "Bosna i Hercegovina je za razliku od Slovenije proglašenje svoje nezavisnosti dočekala potpuno nespremna"

Milan Cvikl, ekonomski ekspert odbrane Jadranka Prlića smatra da nije bilo udruženog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bio pripajanje Herceg Bosne susjednoj Hrvatskoj te da su optuženi lideri bosanskih Hrvata zapravo štitili granice BiH prema Hrvatskoj

Milan Cvikl, slovenački ekspert za ekonomska pitanja smatra da je Herceg Bosna bila ekonomska zajednica bosanskih Hrvata koji nisu prihvatili unitarnu BIH kakvu je želio Alija Izetbegović. Odluka Ustavnog suda RBiH kojom je HZ HB proglašena neustavnom se, po njegovom mišljenju, svodi na problem "koke i jajeta"

U nastavku unakrsnog ispitivanja slovenačkog eksperta Milana Cvikla tužilac sugerisao da ne stoji njegova tvrdnja da republičke vlasti BiH nisu na vrijeme obavile sve što ide uz proglašenje nezavisnosti. Tri bosanska političara u izjavama tužiocu negiraju neke od navoda iz svjedokovog izvještaja koje im se pripisuju

Dokazni postupak odbrane bivšeg predstojnika odbrane Hrvatske zajednice, a kasnije i ministra odbrane Herceg Bosne Brune Stojića počeo iskazom prvog svjedoka – Davora Marijan, povjesničara iz Hrvatske koji smatra da je HVO "na ivici ponora" vodio odsudnu odbranu za opstanak

Hrvatski povjesničar Davor Marijan tvrdi da je bivši predstojnik odjela odbrane, a kasnije i ministar odbrane Herceg Bosne Bruno Stojić bio "civil koji nije imao ni političku ni vojnu moć". Prema ekspertskom izvještaju, jednako "bespomoćan" je bio i Jadranko Prlić

Tokom unakrsnog ispitivanja vojnog eksperta odbrane Brune Stojića do izražaja došle različite strategije odbrane šestorice bivših čelnika bosanskih Hrvata koji jedni drugima prebacuju odgovornost za zločine za koje ih tereti tužilac

Dok se bivši vojni i civilni lideri bosanskih Hrvata svađaju oko toga za šta je ko bio nadležan u Herceg Bosni tužilac podjednako okrivljuje i jedne i druge. Aludirajući na priznanje vojnog eksperta Davora Marijana da je Bruno Stojić bio "glavni čovjek za logistiku" tužilac citirao izjavu bivšeg američkog predsjednika Ajzenhauera da se "bitke i ratovi dobijaju uz pomoć logistike"

U unakrsnom ispitivanju vojnog vještaka odbrane Brune Stojića tužilac ukazivao da je bivši predstojnik odjela odbrane HZ HB bio u vojnom lancu komandovanja te da je "de iure" i "de facto" bio dogovoran za vojne zatvore HVO

Slobodan Božić, bivši zamjenik Brune Stojića na poziciji predstojnika odjela odbrane Hrvatske zajednice Herceg Bosna na početku svog iskaza opisao dva događaja koji su, po njegovom mišljenju, razotkrili namjere bivše JNA. Bili su to, prema njegovim riječima, "dani kada su padale maske"

Slobodan Božić, bivši zamjenik Brune Stojića na poziciji predstojnika odjela odbrane Hrvatske zajednice Herceg Bosna, tvrdi da nije učestvovao u odabiru Heliodroma kao lokacije za centralni vojni zatvor te da odjel odbrane nije bio odgovoran za logore Dretelj i Gabela

Slobodan Božić, bivši zamjenik Brune Stojića, tvrdi da su dokumenti tužioca u kojima se govori o sistematskom paljenju i rušenju džamija u Sovićima i Doljanima kod Jablanice u aprilu 1993. godine – falsifikati. Ostala je "misterija" kako su se ti dokumenti - ako su zaista falsifikovani - našli u arhivu Hrvatske koji ih je proslijedio tužilaštvu

Optuženi Valentin Ćorić odbija da prisustvuje suđenju i traži da se ono prekine do njegovog povratka u sudnicu. U pismu koje je njegova odvjetnica pročitala u sudnici bivši načelnik Uprave vojne policije Herceg Bosne se žali na pravednost i dužinu trajanja postupka

Bivši zamjenik Brune Stojića u unakrsnom ispitivanju od strane tužioca opisao kako je po nalogu Mate Bobana oslobađao, to jest "otpuštao", svoje i prijatelje svojih prijatelja iz logora na mostarskom Heliodromu

U unakrsnom ispitivanju Slobodana Božića tužilac pokrenuo pitanje odgovornosti bivših lidera bosanskih Hrvata za napad HVO na Stupni Do u oktobru 1993. godine u kojem ubijeno oko 30 civila muslimanske nacionalnosti

Odbrana Brune Stojića u nastavku dokaznog postupka ukazuje na multinacionalni sastav HVO u Bosanskoj Posavini, dok optužba tvrdi da taj dio BiH nije ni bio u sastavu Herceg Bosne.

Prema riječima Stipe Buljana, u Bosanskoj Posavini se tokom rata na strani HVO borio i izvjestan broj pripadnika Vojske Hrvatske, ali se radilo o dobrovoljcima koji su rođeni u tom dijelu BiH. Od danas suđenje bivšim čelnicima Herceg Bosne bojkotuje i bivši premijer Jadranko Prlić

Tokom glavnog iskaza Vese Vegara, bivšeg portparola HVO, odbrana Brune Stojića pokrenula pitanje zločina Armije BiH nad Hrvatima u aprilu 1993. godine uz upozorenje sudija da "obaveza poštivanja međunarodnog humanitarnog prava ne ovisi o reciprocitetu"

Odbrana Brune Stojića nastoji dokazati da je sukobe Hrvata i Muslimana isprovocirala Armija BiH čije je raspoloženje bilo "ratoborno" u odnosu na "miroljubivu" politiku bivših lidera bosanskih Hrvata

Bivši portparol HVO Veso Vegar tvrdi da nije bilo etničkog čišćenja Muslimana u Mostaru u ljeto 1993. godine. Za masovno protjerivanje Muslimana nikada nije čuo i priznaje samo pojedinačne slučajeve upada u muslimanske stanove od strane "kriminalnih grupa van kontrole"

U nastavku unakrsnog ispitivanja svjedoka Vese Vegara, bivšeg portparola Odjela obrane Hrvatske zajednice Herceg Bosna, tužilac pokrenuo pitanje rušenja Starog mosta 9. novembra 1993. godine u Mostaru. Konačan udarac mostu je, po tužiocu, zadao HVO dok odbrana tvrdi da je HVO gađao položaje Armije BiH a ne sam most

Naredbu za mobilizaciju na području Hrvatske zajednice Herceg Bosna mogao je izdati samo Mate Boban, tvrdi novi svjedok odbrane Brune Stojića, bivšeg predstojnika Odjela obrane HZ HB

U unakrsnom ispitivanju Brune Pinjuha, bivšeg načelnika Ureda obrane Čitluka, tužilac ukazivao da je Bruno Stojić imao ovlasti da zapovijeda oružanim snagama Herceg Bosne. Optuženi Slobodan Praljak izrazio želju da tokom iskaza budućih svjedoka odgovara na sva eventualna pitanja sudija

Ante Kvesić, bivši zapovjednik Regionalne ratne bolnice u zapadnom Mostaru je na suđenju bivšim liderima bosanskih Hrvata opisao kako su nakon izbijanja sukoba u tom gradu između HVO i Armije BiH "spašavani" Muslimani

Zaštićeni svjedok odbrane bivšeg ministra Herceg Bosne Brune Stojića je tokom svog "u srce bodućeg iskaza" tvrdio da tokom svojih posjeta Heliodromu, Gabeli i Dretelju nije vidio žene, djecu i starije osobe niti drastično pothranjene zatvorenike, kao i da nije znao da su neki od zatočenika ranjeni ili poginuli tokom obavljanja prisilnog rada na prvim linijama fronta

Dragan Pinjuh, bivši dozapovjednik hrvatske brigade Kralj Tvrtko u Sarajevu, smatra da je čin razoružavanja pripadnika HVO u Sarajevu 6. novembra 1993. godine "zapečatilo sudbinu Hrvata" u tom gradu

Svjedočenjem Tihomira Majića, bivšeg magacionera HVO iz Gruda odbrana Brune Stojića ukazivala na "prijateljske namjere" bosanskih Hrvata i Republike Hrvatske prema Armiji BiH. Za početak sukoba svjedok optužuje Srbe koji su uz pomoć ubačenih tajnih agenata posvađali Hrvate i Muslimane

Dvojica bivših pripadnika Armije BiH koji su učestvovali u dopremanju naoružanja u Sarajevo iz logističkog centra HVO u Grudama, svjedočili su danas u odbranu nekadašnjeg ministra Herceg Bosne Brune Stojića

U odbranu Brune Stojića svjedoči Ivan Bandić koji je tokom rata bio obavještajac Sigurnosno-informativne službe (SIS) Herceg Bosne da bi se, nakon karijere "tajnog agenta" posvetio diplomatiji u susjednoj Hrvatskoj

Pretresno vijeće naložilo advokatima odbrane Brune Stojića do kraja dana kontaktiraju vlasti Hrvatske i zatraže saglasnost da svjedok Ivan Bandić u nastavku iskaza odgovara na pitanja o svom obavještajno-diplomatskom angažmanu u Hrvatskoj nakon karijere "tajnog agenta" u Herceg Bosni

"Časni sude zaštitite me od nje", zavapio je Bruno Stojić nakon što je Vesna Alaburić, braniteljica Milivoja Petkovića, ukazala na tezu odbrane Tihomira Blaškića da su postrojbe HVO u srednjoj Bosni bile pod zapovjedništvom Stojića, tadašnjeg ministra odbrane Herceg Bosne. Hrvatska dala zeleno svjetlo da Ivan Bandić svjedoči o svojoj obavještajnoj karijeri u HIS, ali na zatvorenoj sjednici

Bivši obavještajac SIS Ivan Bandić se u unakrsnom ispitivanju saglasio sa tužiocem da su vlasti HVO kaznile Ivicu Rajića zbog zločina u Stupnom dolu tako što su mu naredile da obrije brkove i promijeni ime. Svjedok, međutim, tvrdi da je tu naredbu izdao pokojni Mate Boban a ne optuženi Milivoj Petković

Umirovljeni general Armije BiH Anđelko Makar svjedočeći u odbranu Brune Stojića govori o ratnim putevima oružja koje je u BiH dopremano preko Hrvatske i teritorije pod kontrolom bosanskih Hrvata

U unakrsnom ispitivanju Anđelka Makara optužba ukazivala da je Hrvatskoj i bosanskim Hrvatima bilo u interesu da šalju oružje Drugom korpusu Armije BiH kako bi zajedničkim snagama presjekli koridor u Posavini kojim su Srbi doturali oružje, municiju i gorivo u bosansku i hrvatsku Krajinu

Bivši načelnik štaba Drugog korpusa Armije BiH Anđelko Makar se u nastavku unakrsnog ispitivanja požalio da pitanja nisu dovoljno "precizna" te da nije mogao shvatiti šta je "Posavinski koridor" zato što se on zapravo zove "Posavina koridor". Optuženi Slobodan Praljak se protivio postavljanju hipotetičkih pitanja pošto je to, kako tvrdi, isto kao pitati se šta bi bilo da nisu izmišljene naočale

Svjedok odbrane Brune Stojića potvrdio da je tokom 1992. i 1993. Hrvatska snabdijevala oružjem Armiju BiH. Na sudijsko pitanje da li je, po njegovom mišljenju, oružje u konkretnom slučaju davano prijateljskoj ili neprijateljskoj vojsci svjedok odgovorio protupitanjem: "A, ko bi hranio svog neprijatelja?"

Svjedočenjem Dragutina Čehulića odbrana Brune Stojića nastavila izvođenje dokaza o isporukama oružja, municije i drugih materijalno-tehničkih sredstava Armiji BiH. Optužba iskaz ovog svjedoka smatra čistim gubljenjem vremena

Tomislav Krešić iz Neuma je bivšeg ministra obrane Herceg Bosne Brunu Stojića opisao kao čovjeka koji nije favorizirao ljude prema njihovoj nacionalnoj pripadnosti i koji je imao prijatelje "čak i među Jevrejima". Predsjednici općina su, tvrdi svjedok, bili moćniji i od Stojića i od Prlića

Davorin Korać iz Sarajeva je svjedočeći u odbranu Brune Stojića rekao da se njegov tadašnji nadređeni najviše družio sa kolegama iz MUP BiH Momčilom Mandićem i Alijom Delimustafićem. Njihovo druženje je, po mišljenju svjedoka, slalo poruku javnosti "da se isplati živjeti i sa nekim ko je malo drugačiji"

Prema iskazu Ivana Bagarića, bivšeg pomoćnika za zdravstvo predstojnika Odjela obrane Hrvatske zajednice Herceg Bosne Brune Stojića, Armija BiH je u očima međunarodne zajednice gajila "ugled žrtve" što je na bosanske Hrvate djelovalo "don kihotovski", odnosno frustrirajuće

Ivan Bagarić, bivši pomoćnik za zdravstvo u Odjela obrane Herceg Bosne, tvrdi da je Glavni sanitetski stožer HVO tokom cijelog rata pružao pomoć Armiji BiH u lijekovima i drugim medicinskim potrepštinama. Humanitarna pomoć Hrvatske Bosni i Hercegovini je, po njegovim tvrdnjama, bila takva da "u povijesti nije zabilježena"

Svjedočeći u odbranu Brune Stojića doktor Ivan Bagarić tvrdio da bivši lideri bosanskih Hrvata, uključujući i njega, nikada nisu razgovarali o mogućem priključenju dijela BiH susjednoj Hrvatskoj uprkos dokumentu tužilaštva koji govori upravo suprotno. "Ili lažete vi ili dokument" – primijetio je predsjedavajući sudija

Doktor Ivan Bagarić ne može da shvati zašto Armija BiH nije pristala na njegov prijedlog da se bolnica u zapadnom Mostaru pretvori u zajedničku bolnicu pod zaštitom međunarodnih snaga. Kada mu je tužilac sugerisao da je po mišljenju evropskih posmatrača to bilo "nerealno", odgovorio je da su nekad i putovanja na mjesec smatrana "nerealnim" te da je on očito bio "luđak ispred svog vremena"

Po mišljenju Dragana Jurića, bivšeg zapovjednika HVO u Konjicu, sukob između HVO i Armije BiH je "režiran u Sarajevu". Među glavnim "režiserima" sukoba su, po Stojićevoj odbrani i svjedoku, pored ostalih bili i Alija Izetbegović i Sefer Halilović

Optužba je u unakrsnom ispitivanju Dragana Jurića sugerisala da je HVO, a ne Armija BiH, odgovorna za sukobe u Konjicu. Svjedok negira tvrdnje da je HVO sarađivao sa Srbima, a svoju izjavu da će Srbi i Hrvati "zajednički otjerati Muslimane" sa tog područja, objavljenu u članku pod nazivom "Za dom, za kralja, napred", objašnjava "visokom temperaturom"

S obzirom da general Praljak u svom dokaznom postupku, čiji je početak najavljen za danas poslijepodne, namjerava izvoditi i dokaze kao što su "pronalaženje Praljkovih cipela i čarapa i donošenje mačke iz Zagreba" optužba traži posebnu sjednicu posvećenu efikasnosti suđenja i načinu na koje se koriste sudski resursi

U uvodnoj izjavi na početku dokaznog postupka odbrane general Slobodan Praljak je izložio "Arhimed-Praljkov zakon" po kojem je on sam, odnosno "jedan Praljak", osnovna jedinica mjere

Pretresno vijeće iz humanitarnih razloga odobrilo privremeno oslobađanje optuženog Valentina Ćorića, bivšeg načelnika Uprave vojne policije HVO

U nastavku svjedočenja general Slobodan Praljak je negirao zločine u Mostaru uključujući i rušenje Starog mosta optužujući Armiju BiH da je 9. maja 1993. godine napala položaje HVO, a ne obratno kako to tvrdi tužilac

Po generalu Slobodanu Praljku rat na području bivše Jugoslavije nije vođen među državama nastalim njenim raspadom nego je to bio rat Srba protiv svih ostalih. Zbog toga su, po njemu, Hrvatska i BiH bile "jedno ratište" pa je otuda logično što se on - kao časnik vojske prve države - zapravo više borio u drugoj

Slobodan Praljak smatra da su na porast ratnog kaosa u BiH utjecali svi – od Srba do međunarodne zajednice i Armije BiH – svi osim Hrvata. Bivši lideri Herceg Bosne i Hrvatske su, prema njegovim riječima, činili sve što je bilo u njihovoj moći da se nose sa tim kaosom

General Slobodan Praljak tvrdi da, izuzev na području oko Dubrovnika u aprilu 1992. godine, oružane snage Hrvatske nisu ulazile na teritoriju BiH. On, međutim, potvrđuje da se tokom rata na bosanskohercegovačkih ratištima borilo oko 13.000 dobrovoljaca koji su primali plaće i ostvarivali druga prava u Hrvatskoj

Po riječima Slobodana Praljka koji već drugu sedmicu svjedoči u vlastitu odbranu na suđenju bivšim liderima bosanskih Hrvata, Bosnu i Hercegovinu jedino nije dijelio Franjo Tuđman. Praljak tvrdi da će dokazati da su Tuđmanu zapadnu Hercegovinu prvo nudili Srbi, a onda i Alija Izetbegović riječima "uzmi i nosi!"

General Slobodan Praljak tvrdi da u vrijeme sukoba između HVO i Armije BiH nije bio u kontaktu sa Franjom Tuđmanom i Gojkom Šuškom a kamoli primao neka naređenja od njih

Dok su se "milijarde" stranih donatora slivale u isključivo muslimanske džepove, Hrvatska je izdvajala naoružanje i pomagala odbranu BiH čak i kada je bilo očito da će dio tog oružja biti uperen prema Hrvatima u Herceg Bosni, tvrdi u nastavku svjedočenja general Slobodan Praljak

Odbrana Jadranka Prlića se protivi zahtjevu tužioca da se u dogledno vrijeme održi posebna sjednica na kojoj bi se razgovalao o dužini trajanja postupka u svjetlu relevantnosti dokaza koje izvodi odbrana i ocjenjuje da što je za tužioca "nerelevantno" za odbranu može biti itekako relevantno

Slobodan Praljak u nastavku svjedočenja u svoju odbranu tvrdi da je Muslimane u treće zemlje iseljavao UNHCR te da je BiH spašena zahvaljujući vojnicima HVO

General Slobodan Praljak je hrvatskog predsjednika Stipu Mesića nazvao "krivokletnikom" jer je pred sudom "lagao" da su se Tuđman i Milošević 1991. godine u Karađorđevu dogovorili oko podjele BiH

General Slobodan Praljak u nastavku svog svjedočenja objašnjava zašto Sarajevo nije deblokirano, zbog čega su propali dogovori oko uspostavljanja zajedničke komande HVO i Armije BiH, te ko je u Sarajevu minirao sve dogovore sa Hrvatima

Optuženi Praljak u nastavku svjedočenja tvrdio da HVO nije postavio nikakav "ultimatum" Armiji BiH 15. januara 1993. godine da se pretpočini ili povuče iz tri provincije u Herceg Bosni, pošto su se "o svemu tome" dan ranije u Zagrebu dogovorili Franjo Tuđman i Alija Izetbegović

Armija BiH je krajem 1992. godine u brdima oko Gornjeg Vakufa iskopala rovove, potom napustila položaje prema srpskim snagama i okrenula oružje prema Hrvatima – tvrdi Praljak u nastavku svjedočenja. Shvativši šta ih čeka, Hrvati su u januaru 1993. odgovorili na provokacije i napali položaje Armije BiH

U nastavku svjedočenja general Slobodan Praljak produbio svoju tezu o navodnoj agresiji Armije BiH na Herceg Bosnu. Armija je, po njemu, u januaru 1993. godine najprije napala Gornji Vakuf a potom i ostale gradove pod hrvatskom kontrolom uključujući i Mostar, pošto je bila svjesna da od Srba više ništa ne može uzeti

Slobodan Praljak se u nastavku svjedočenja služio navodima iz knjiga Fikreta Muslimovića i Sefera Halilovića kako bi pokazao da je Alija Izetbegović bio okružen oficirima Kontra-obavještajne službe bivše JNA čiji je cilj bio "da se porazi HVO" i koji su "minirali" sve njegove dogovore sa Tuđmanom

General Slobodan Praljak tvrdi da je 1993. godine "relativno lako" mogao deblokirati Sarajevo ali da to bošnjačko političko i vojno rukovodstvo nije htjelo

Bivši zapovjednik Glavnog stožera HVO Slobodan Praljak je u nastavku svjedočenja na suđenju bivšim čelnicima Herceg Bosne nastojao objasniti zašto se prema svojim vojnicima ponekad ponašao kao "bijesni Orlando"

Odbrana bivšeg premijera Herceg Bosne Jadranka Prlića traži ponovno otvaranje dokaznog postupka odbrane kako bi ispitala američkog kontra-obavještajnog analitičara Džona Šindlera, inače autora knjige o mudžahedinima u BiH

Nakon što je odbacio odgovornost za vojne zatvore HVO, general Slobodan Praljak nije znao ili nije htio odgovoriti na pitanje ko jeste bio odgovoran. Ne želeći da se konfrontira sa kolegama sa optuženičke klupe Praljak je naveo da su vojna policija i sigurnosna služba bili "paralelni sustavi unutar vojne komponente HVO"

Pred završetak glavnog svjedočenja general Slobodan Praljak je u sudnici priredio premijerno prikazivanje još jednog od svojih kratkih igranih filmova snimljenih u Zagrebu u okviru priprema za suđenje

Žalbeno vijeće odbacilo zahtjev bivšeg premijera Herceg Bosne Jadranka Prlića za privremeno oslobađanje do izricanja presude, uz protivno mišljenje turskog sudije Gineja

Osim što je još jednom ponovio da se ne smatra odgovornim za rušenje Starog mosta 9. novembra 1993. godine i da u tribunalovom pritvoru "nije bio dobar sa Tutom Naletilićem", general Slobodan Praljak je u nastavku svjedočenja otkrio da su ga njegovi saborci iz Hrvatske Vojske u Sunji zvali "Hemingvej"

Odgovarajući na pitanja predsjedavajućeg sudije Antonetija Slobodan Praljak je Franju Tuđmana opisao kao "vrlo obrazovanog i realističnog" čovjeka koji je "do kraja bio odan uređenju Jugoslavije po uzoru na skandinavske zemlje, a BiH po ugledu na Švicarsku". Jedina mana mu je, po Praljkovoj ocjeni, bila što je suviše

Iako kaže je Mladen Naletilić Tuta "Muslimane smatrao najljepšim cvijećem hrvatskog naroda" general Slobodan Praljak se ograđuje od zločina za koje je bivši zapovjednik Kažnjeničke bojne osuđen na 20 godina zatvora

To što je prilikom jednog od sastanaka sa hrvatskim predsjednikom Tuđmanom rekao da je "istjerivanje Muslimana neophodno ukoliko Hrvati žele imati majoritet u Herceg Bosni", general Slobodan Praljak naziva "akademskom raspravom"

General Slobodan Praljak je u nastavku ispitivanja od strane predsjedavajućeg sudije tvrdio da "niko u povijesti nije više od Franje Tuđmana popuštao i pomagao Aliji Izetbegoviću i Armiji BiH". S druge strane, Izetbegović je, po Praljku, bio "bezočni lažov"

Prema riječima generala Slobodana Praljka u septembru 1993. godine se govorkalo da BiH "više neće biti" pa je po njemu bilo sasvim normalno da Franjo Tuđman i Fikret Abdić razgovaraju o eventualnom pripajanju Zapadne Bosne susjednoj Hrvatskoj

General Slobodan Praljak osporava tvrdnje tužioca da je u drugoj polovini 1993. godine jedinicama HVO na području Vareša poručio da "ne trebaju imati milosti prema bilo kome". Ta poruka se, kako tvrdi, odnosila na neposlušne vojnike HVO i njen stvarni smisao je bio da se prema onima koji krše zakon postupa oštro, odnosno "ni po babu ni po stričevima"

Advokat Jadranka Prlića smatra da je general Slobodan Praljak bio "velikodušan" kada je u glavnom iskazu bivšeg bosanskog predsjednika Aliju Izetbegovića opisao kao "gospodina" ali i "bezočnog lažova" koji je "stalno mijenjao mišljenje". Prlićeva odbrana tvrdi da su Izetbegović i Armija BiH - a ne optuženi čelnici Herceg Bosne - bili članovi udruženog zločinačkog poduhvata

Odbrana Jadranka Prlića u unakrsnom ispitivanju generala Praljka ukazivala na Izetbegovićevu Islamsku deklaraciju optužujući ga da je na tlu BiH nastojao formirati islamsku državu na štetu bosanskih Hrvata

Hrvati su se, da su htjeli, mogli lako dogovoriti sa Srbima o podjeli BiH ali je, prema riječima bivšeg zapovjednika Glavnog stožera HVO, "iz najiskrenijih humanitarnih i ljudskih razloga" prevladala "želja da se BiH odbrani"

General Slobodan Praljak koji je u jeku hrvatsko-muslimanskog sukoba zapovijedao Glavnim stožerom HVO nije želio prihvatiti sugestije odbrane Brune Stojića da su vojni zapovjednici bili naređeni djelatnicima SIS u čijoj nadležnosti je bilo pokretanje istraga o različitim krivičnim djelima, kao i o ratnim zločinima

Odbrana generala Mlivoja Petkovića u unakrsnom ispitivanju generala Slobodana Praljka nastojala dokazati da haški osuđenici Mladen Naletilić Tuta, Ivica Rajić i Tihomir Blaškić nisu bili u lancu komandovanja HVO, te da je za masovno odvođenje mostarskih civila na Heliodrom odgovorna Tutina Kažnjenička bojna koja je to provodila po naređenju Mate Bobana

HVO je bio sastavni dio Oružanih snaga BiH, zapovjednici nisu imali efektivnu kontrolu nad postrojbama, a sigurnosne službe, vojna policija, zdravstvo i informativno-propagandna djelatnost bili su u nadležnosti Odjela obrane optuženog Stojića, a ne Glavnog stožera kojim su zapovijedali optuženi Praljak i Petković

Jadranko Prlić se nakon skoro pet mjeseci odsustva danas pojavio na suđenju bivšim liderima bosanskih Hrvata kako bi pojasnio razloge zbog kojih je bojkotovao suđenje i zatražio da, po uzoru na optuženog Slobodana Praljka, ubuduće sam postavlja pitanja svjedocima i/ili interveniše kada je to potrebno umjesto svojih advokata čiju "etičnost" preispituje Udruženja branilaca pred Tribunalom

General Slobodan Praljak smatra da je vojna policija "bila dužna poduzimati mjere na otkrivanju počinioca kaznenih djela". Vojni zapovjednici su, po njegovim riječima, reagovali svaki put kada bi saznali da je neki zločin počinjen ali je glavni problem bio u tome što se to događalo "tajno"

Odgovarajući na pitanja odbrane Valentina Ćorića general Slobodan Praljak se pravdao da je naredbu o hapšenju vojno-sposobnih muškaraca muslimanske nacionalnosti izdao kako bi ih "zaštitio od odmazde"

Mada je HVO prvi napao Armija BiH je odgovorna za početak sukoba u Gornjem Vakufu sredinom januara 1993. godine, tvrdi Slobodan Praljak u unakrsnom ispitivanju od strane tužioca

Odgovarajući na pitanja tužioca general Slobodan Praljak je, osim što je Stjepana Mesića još jednom nazvao "lašcem i krivokletnikom", rekao da je Miloševićev partner u cijepanju BiH bio Alija Izetbegović, koji je zagovarao stvaranje "Velike BiH", nastanjene pretežno muslimanskim stanovništvom

Odgovarajući na pitanje zašto su roditelji iz Nove Gradiške u Hrvatskoj protestovali tražeći da im se djeca vrate sa ratišta iz BiH, general Slobodan Praljak je odgovorio da se tokom rata "svak' u sve petljao"

Ukazujući na umiješanost HV u oružani sukob u BiH tužilac je u nastavku unakrsnog ispitivanja Slobodana Praljka ukazao na dokumente koji potvrđuju sudjelovanje hrvatskih snaga u sukobima HVO i Armije BiH. Praljak to negira i tvrdi da se radi o "nespretnim formulacijama" koje navode na "pogrešne zaključke"

Kada je bivši predsjednik HZ HB Mate Boban objašnjavao Tuđmanu da je hrvatsku većinu u općinama Herceg Bosne moguće ostvariti "čišćenjem" on je, po tužiocu, mislio na "etničko čišćenje" bosanskih Muslimana. Po Praljku se, međutim, radilo samo o upotrebi termina sa "nezgodnim značenjem"

U nastavku unakrsnog ispitivanja generala Slobodana Praljka tužilac ukazao na tzv. "predsjednički transkript" iz decembra 1991. godine u kojem Franjo Tuđman poručuje svojim najbližim saradnicima i liderima bosanskih Hrvata da je BiH komunistička tvorevina i da ona nije rješenje za hrvatski narod

U nastavku unakrsnog ispitivanja Slobodana Praljka, tužilac ukazivao na ulogu optuženog u razbijanju HOS koji je "za razliku od HVO priznavao legitimitet Vlade BiH u Sarajevu ". Praljak tvrdi da je HOS provodio politiku Ante Pavelića od koje se njemu "ježila koža" i negira bilo kakvu vezu sa pogibijom Blaža Kraljevića u avgustu 1992. godine

Po generalu Slobodanu Praljku u vrijeme komunizma u Mostaru najteže bilo Hrvatima te su se oni zbog toga i najčešće izjašnjavali kao Jugosloveni. Dokumenti optužbe pokazuju suprotno – da je među mostarskim Jugoslovenima najviše bilo Muslimana, te da su se hrvatske vlasti plašile da će njihovim nacionalnim osvješćivanjem Hrvati ostati u manjini

Na tužiočevo pitanje koju je domovinu imao u vidu u avgustu 1993. godine kada je pisao program o "domovinskom odgoju vojnika HVO" general Slobodan Praljak je odgovorio da je imao u vidu "sve ono što se ticalo tačne povijesti na prostoru bivše Jugoslavije koja je iskrivljivana prethodnih četrdeset godina"

Praljkov stil zapovijedanja koji se ogledao u sugestijama podređenim oficirima HVO da "sravne" ili "srede bez milosti" je među pripadnicima HVO stvarao takvu atmosferu u kojoj su se oni osjećali slobodnima da počine zločine i/ili da ih tolerišu, tvrdi tužilac. Praljak negira autentičnost dokumenata na koje se poziva tužilac i tvrdi da mu ih je "neko smjestio"

General Slobodan Praljak tvrdi da po dolasku na čelo Glavnog stožera HVO u julu 1993. godine nije znao ništa o hapšenjima i zatvaranjima muškaraca muslimanske nacionalnosti u zatočeničke centre. On također odbacuje da je Kažnjenička bojna Mladena Naletilića Tute ikada bila pod njegovom ili komandom Glavnog stožera HVO

Nakon što je tužilac ukazao na inkriminirajući izvještaj komandanta HVO Jure Šmita od 24. oktobra 1992. godine u kojem piše kako su "Prozor i Ramsko jezero etnički čisti", general Slobodan Praljak je tvrdio da Šmit nije nikakav komandant HVO, već Nijemac koji nije dobro znao hrvatski jezik kao ni značenje pojma "etnička očišćenje"

Tužilac je generalu Slobodanu Praljku sugerisao da on nije bio zainteresovan da kažnjava pripadnike vojne policije koji su činili zločine već isključivo da ih koristi u borbenim operacijama. Praljak, pak, kaže da su se "oni dobro borili" a da su kredite sa bojnog polja trošili čineći zločine nad civilima - za koje on "nije znao"

U nastavku unakrsnog ispitivanja tužilac ukazivao na ulogu generala Slobodana Praljka u "preuranjenoj" provedbi Vens-Ovenovog mirovnog plana u januaru 1993. godine kao i u "aktivnoj odbrani" Gornjeg Vakufa

U nastavku unakrsnog ispitivanja tužilac ukazao na intervju objavljen u "Novom listu" u aprilu 2004. godine u kojem je general Slobodan Praljak izjavio da se u Stocu "nije dogodilo ništa loše", te da bi on "dao odličje" onome koji je protjerao žene i djecu muslimanske nacionalnosti iz tog grada jer ih je spasio od osvete hrvatskih izbjeglica iz srednje Bosne"

Pošto je Praljak tvrdio da tokom 1993. godine "nije kročio nogom" niti u jedan zatočenički centar HVO tužilac je prikazao dio intervjua koji je 1995. godine dao novinaru BBC za dokumentarni film "Smrt Jugoslavije", u kojem kaže da je bio u Heliodromu. Praljak je tu izjavu nastojao opravdati objašnjenjem da je u govorio uopšteno "u ime svih" iz HVO a na osnovu saznanja do kojih je "naknadno" došao

Pred kraj unakrsnog ispitivanja generala Slobodana Praljka tužilac ukazivao na dokumente koji podupiru optužbe da je HVO odgovoran za granatiranje i rušenje Starog mosta 8. i 9. novembra 1993. godine

Posljednjeg dana unakrsnog ispitivanja generala Slobodana Praljka tužilac je ukazivao na dokaze koji podupiru tezu o saradnji HVO sa VRS tokom hrvatsko-muslimanskog sukoba. Praljak priznaje da je "tražio i odobravao" dogovore sa srpskom stranom, ali isključivo radi "odbrane"

Nakon što je 55 sudskih dana odgovarao na pitanja advokata odbrane, sudija i tužioca general Slobodan Praljak se sljedeće sedmice vraća na optuženičku klupu. Dokazni postupak njegove odbrane se nastavlja iskazom zagrebačkog povjesničara Josipa Jurčevića

U odbranu generala Slobodana Praljka svjedoči hrvatski povjesničar i nezavisni predsjednički kandidat Josip Jurčević, autor ekspertske analize koja se, između ostalog, bavi i odnosno Hrvatske prema BiH u periodu od 1991. do 1995. godine. Po njemu, pojmovi Bosna i Hercegovina i Herceg Bosna imaju isto značenje, te tako treba gledati na upotrebu tih naziva u dokumentima HVO.

Unakrsno ispitujući hrvatskog povjesničara Josipa Jurčevića, autora ekspertskog izvještaja o odnosu Hrvatske prema BiH od 1991. do 1995. godine, odbrana generala Milivoja Petkovića nastojala osporiti iskaz Stipe Mesića o dogovoru Tuđmana i Miloševića o podjeli BiH

U unakrsnom ispitivanju hrvatskog povjesničara Josipa Jurčevića tužilac dovodio u pitanje kredibilitet svjedoka sugerišući da ekspertski izvještaj sačinjen za odbranu generala Praljka nije ništa drugo do nastavka njegovog životnog djela posvećenog "umanjivanju razmjera zločina" koje su počinili Hrvati. Svjedok optužuje hrvatske vlasti da su Tribunalu servirale falsifikovane dokumente kako bi se osudili "odabrani Hrvati"

U nastavku dokaznog postupka odbrane generala Slobodana Praljka svjedočila dvojica bivših pripadnika HV iz Sunje kod Siska koji su optuženog opisali kao zapovjednika koji je zahtijevao "rad i red", ali kojeg su vojnici voljeli i zvali Hemingvej mada im je u slobodnim trenucima čitao drugog pisca - Lava Tolstoja

U odbranu generala Slobodana Praljka svjedoči umirovljeni oficir HV i bivši pripadnik Legije stranaca Zvonimir Skender koji je u završnici hrvatsko-muslimanskog sukoba zapovijedao Operativnom zonom Tomislavgrad. Po njegovoj ocjeni HVO je bila "loše organizovana vojska" kojom je bilo teško zapovijedati

U unakrsnom ispitivanju umirovljenog generala Hrvatske vojske Zvonimira Skendera tužilac je sugerisao da kažnjavanje počinitelja kaznenih djela nikada nije bio prioritet HVO, izuzev u slučajevima kada se radilo o njegovim vitalnim interesima

Bivši zapovjednik HVO u Gornjem Vakufu Zrinko Tokić kao zajednički svjedok Praljkove i Petkovićeve odbrane tvrdi da HVO nije protjerivao nego, naprotiv, "ohrabrivao" muslimansko stanovništvo u Gornjem Vakufu da ostane u svojim domovima "uz pune garancije sigurnosti"

U unakrsnom ispitivanju Zrinka Tokića, bivšeg zapovjednika HVO u Gornjem Vakufu, tužilac ukazao na pismo optuženog Jadranka Prlića upućeno 18. januara 1993. godine vojnim i civilnim vlastima HVO u tom gradu, sugerišući da je ono raspirivalo napetost između lokalnog hrvatskog i muslimanskog stanovništva

Odgovarajući na pitanja sudija bivši zapovjednik HVO u Gornjem Vakufu Zrinko Tokić objasnio da je Hrvatska njegova domovina podjednako kao Bosna i Hercegovina. U jednom trenutku povela se i rasprava o tome šta to i kome general Slobodan Praljak šapuće sa optuženičke klupe

Kada se tokom ispitivanja vještaka odbrane Slobodan Praljak pohvalio da se nakon zločina Armije BiH u Uzdolu prema vojnicima HVO morao ponašati ne samo kao zapovjednik "nego i kao socijalni psiholog, snažna muška osoba i otac" kako bi spriječio odmazdu, sudija Prandler mu je poručio da je svima već jasno da se želi predstaviti kao "homouniverzalis", te mu je sugerisao da se koncentriše na postavljanje pitanja

U unakrsnom ispitivanju Vlade Šakića, ravnatelja Instituta "Ivo Pilar" iz Zagreba, tužilac ukazivao na svjedokove veze sa Hrvatskom izvještajnom službom i drugim svjedocima Praljkove odbrane, sugerišući da su svi oni podržavali Tuđmana, a kasnije i haške optuženike. Upitan o simbolici imena brigade HVO "Jure Francetić" svjedok je nerado odgovorio da je to upućivalo na vezu HVO sa NDH

Odbrana Slobodana Praljka je kao svog posljednjeg svjedoka pozvala generala Dragana Čurčića, nekadašnjeg zapovjednika profesionalne bojne HVO "Ludvig Pavlović", koji je u glavnim iskazu pored ostalog opisao kako je optuženi svoje podređene podučavao o zakonima i pravilima ratovanja, a u slobodnim trenucima ih je nastojao razvedriti čitanjem Tolstoja te matematičkim i logičkim zadacima

Bivšeg zapovjednika samostalne bojne HVO "Ludvig Pavlović" Dragana Čurčića tužilac u unakrsnom ispitivanju suočio sa njegovim zahtjevom lokalnoj policiji u Čapljini da se majka jednog njegovog vojnika muslimanske nacionalnosti "izuzme od maltretiranja". Nastavak suđenja 26. oktobra ove godine

Odbrana generala Milivoja Petkovića najavila da će se tokom svog dokaznog postupka osporavati navode optužnice o udruženom zločinačkom poduhvatu tvrdnjama da je jedini cilj HVO bio "obraniti se" od Armije BiH

U odbranu Milivoja Petkovića svjedoči Milan Gorjanc, autor ekspertske analize o značaju srednje Bosne i sjeverne Hercegovine kao i o doktrini opštenarodne odbrane u bivšoj Jugoslaviji

Po ocjeni vojnog eksperta odbrane Milivoja Petkovića, Istočni Mostar je bio "u bitno drugačijoj situaciji u odnosu na Sarajevo" jer je sa ostatkom teritorije pod kontrolom Armije BiH imao dvije veze – magistralni put koji se proteže dolinom Neretve i planinsku stazu koja ga je preko padina Prenja povezivala s Jablanicom

Po mišljenju slovenačkog vojnog eksperta koji na suđenju bivšim čelnicima Herceg Bosne svjedoči u odbranu Milivoja Petkovića, bivšeg načelnika Glavnog stožera HVO, u ratovima u bivšoj Jugoslaviji "niko nije bio civil", osim djece ali one mlađe od 12 godina

Vojni ekspert odbrane generala Milivoja Petkovića je u nastavku unakrsnog ispitivanja ocijenio da je HVO nastao "ni iz čega", te da nije imao razvijen sustav upravljanja i zapovijedanja. Pošto te tvrdnje nije uspio potkrijepiti nijednim dokumentom svjedok se pravdao da to nije ni bila tema njegovog ekspertskog izviješća

Slovenački vojni ekspert Milan Gorjanc smatra da su Muslimani, Srbi i Hrvati imali pravo da brane "svoj teritorij" u BiH i nije mu jasno zašto bi se bilo koji od tri naroda smatrao agresorom

Brigadni general Hrvatske vojske Ivan Beneta tvrdi da "Hrvatska nije imala drugog načina da se obrani" nego da pošalje svoje trupe na teritoriju Bosne i Hercegovine i tako zaustavi JNA u nastojanju da nakon BiH zauzme i dio teritorije Hrvatske do granice Virovitica-Karlovac-Karlobag

Na dokaze tužilaštva da su pripadnici Hrvatsko vojske na ratište u BiH odlazili dobro naoružani, te da su im pored ostalog na raspolaganje stavljani i tenkovi, brigadni general HV Ivan Beneta kaže: "Pa, mi nismo mogli dragovoljce slati 'grlom u jagode' već s oružjem da se imaju čime boriti"

Po riječima Bože Pavlovića, nekadašnjeg zapovjednika brigade HVO u Stocu, totalni rat između Hrvata i Muslimana je počeo nakon "izdaje" pripadnika HVO muslimanske nacionalnosti 30. juna 1993. godine i njihovog napada na vojnike HVO u Sjevernom logoru u Mostaru

U unakrsnom ispitivanju bivšeg zapovjednik HVO Bože Pavlovića optuženi Slobodan Praljak ukazivao na dokumenta u kojima se prvi zapovjednik Armije BiH Sefer Halilović potpisivao riječima "Smrt fašizmu - sloboda Bošnjacima". "Ko su onda tu fašisti?", pitao je Praljak svjedoka koji mu je odgovorio da su očito, po Haliloviću svi u BiH bili fašisti... osim Bošnjaka

U unakrsnom ispitivanju bivšeg zapovjednika HVO Bože Pavlovića tužilac sugerisao da je "totalni rat" između Hrvata i Muslimana počeo nekoliko mjeseci prije navodne izdaje muslimanske "braće po oružju", odnosno njihovog prelaska iz HVO u Armiju BiH i to Bobanovim ultimatumom Aliji Izetbegoviću

Iskazom bivšeg pripadnika brigade HVO Herceg Stjepan iz Konjica, odbrana Milivoja Petkovića nastoji potkrijepiti tezu da je Armija BiH kriva za sukobe širih razmjera između Hrvata i Muslimana, a ne HVO kao što tvrdi tužilac

Odbrana generala Milivoja Petkovića u nastavku ispitivanja zaštićenog svjedoka iz Konjica ukazala na svoj "ključni" dokaz za tezu o agresiji Armije BiH na Herceg Bosnu. Radi se o zapisniku sa sastanka predstavnika Armije BiH i policijskih stanica iz Hadžića, Konjica i Jablanice od 20. marta 1993. godine

U unakrsnom ispitivanju bivšeg pripadnika HVO u Konjicu koji svjedoči u odbranu Milivoja Petkovića tužilac sugerisao da planovi Armije BiH iz marta 1993. godine – koje odbrana smatra ključnim dokazom za svoju tezu o agresiji Armije BiH na Herceg Bosnu – nisu ništa drugo nego mjere predostrožnosti zbog osvajačkih planova HVO.

Bivši zapovjednik HVO u Srednjoj Bosni Filip Filipović svjedočeći u odbranu generala Milivoja Petkovića rekao da HVO nije imao snage da napada već samo da se brani. Tek u odbrani se, kaže, "od miša nekako napravi lava"

Odbrana generala Milivoja Petkovića je u nastavku iskaza Filipa Filipovića, bivšeg zamjenika zapovjednika Operativne zone Srednja Bosna prikazala video snimak sastanka održanog u Jablanici 4. maja 1993. godine na kojem su zapovjednici HVO i Armije BiH razgovarali o tome hoće li u nastavku rata biti saveznici ili neprijatelji

Po riječima bivšeg zamjenika zapovjednika Operativne zone Srednja Bosna Filipa Filipovića svim Hrvatima u tom dijelu BiH je bilo jasno da Alija Izetbegović želi stvoriti islamsku, odnosno "zelenu državu"

U unakrsnom ispitivanju Filipa Filipovića tužilac ukazao da su se vojnici HVO zaklinjali da će "svojim životom štititi i braniti svoju domovinu Herceg Bosnu, njen suverenitet i teritorijalni integritet". Sudije zanimalo gdje je tu bila BiH

Božo Perić, bivši pomoćnik načelnika Glavnog stožera HVO tvrdi da je 9. maja 1993. godine Armija BiH napala HVO u Mostaru i da je optuženi Milivoj Petković, u čiju odbranu svjedoči, tog dana bio u obilasku Operativne zone Tomislavgrad

U ljeto 1993. godine na frekvenciji zvanoj "magistrala" moglo se čuti kako pripadnici VRS govore "počinje pozorište u kući" čim bi počeli sukobi između HVO i Armije BiH, kaže Božo Perić u nastavku svjedočenja u odbranu Milivoja Petkovića

Odbrana Milivoja Petkovića je u nastavku svog dokaznog postupka na klupu za svjedoke pozvala umirovljenog brigadira Vojske Federacije BiH Vinka Marića koji tvrdi da je svaki vojnik HVO bio "lojalni branitelj BiH"

Bivši načelnik za topništvo HVO u Operativnoj zoni Jugoistočna Hercegovina Vinko Marić kaže da je HVO granatirao Armiju BiH isključivo "u odbrani", "po načelima ratovanja i uz sve moguće mjere opreza"

Umirovljeni brigadir Vojske Federacije BiH Vinko Marić za sukobe u Mostaru 9. maja 1993. godine optužuje "ekstremne dijelove Armije BiH" koji su, po njemu, imali "dominantnu ulogu u odlučivanju". Odbacuje navode tužioca da je HVO u aprilu 1993. godine planirao operaciju zauzimanja tri hrvatske provincije predviđene Vance-Owenovim planom i kaže da su Hrvati u sve sporazume gledali kao "ozebao u sunce"

Vinko Marić, svjedok odbrane Milivoja Petkovića, u unakrsnom ispitivanju tužioca rekao da "nije poznavao nijednog vojnika HVO koji bi želio srušiti Stari most". Optužba ukazala na dokumente HVO iz kojih se može zaključiti da je 8. novembra naređeno granatiranje starog dijela Istočnog Mostara gdje se nalazi most srušen 9. novembra 1993. godine

Uz pomoć brigadira Hrvatske vojske Radmila Jaska odbrana Milivoja Petkovića je izračunala da je rat u BiH trajao četiri godine i tri mjeseca, te da je sukob HVO i Armije BiH trajao samo između 20 do 30 posto od ukupnog trajanja tog rata…

Na suđenju bivšim liderima bosanskih Hrvata se povela rasprava o tome kako bi da li se pod izrazom "oružane snage" u jednom dokumentu Predsjedništva BiH mislilo na jedninu, to jest Armiju BiH ili na množinu, odnosno i na HVO. U rješavanju tog lingvističkog problema angažovao se i dr Jadranko Prlić, bivši premijer Herceg Bosne

Radmilo Jasak, bivši zapovjednik bojne HVO u Mostaru, tvrdi da je Armija BiH napala položaje HVO u dolini Neretve snagom koja bi – da je umjesto ka jugu bila usmjerena ka sjeveru – mogla deblokirati Sarajevo. On tvrdi da HVO nikada nije planirao napade na Armiju BiH

Tokom unakrsnog ispitivanja od strane optuženog Slobodana Praljka svjedok Radmilo Jasak, bivši analitičar Vojno-obavještajne službe HVO, je ispričao priču o srpskom špijunu hrvatske nacionalnosti kojeg je JNA 1991. godine poslala u Mostar na tajni zadatak...

Bivši analitičar Vojno-obavještajne službe HVO Radmilo Jasak, svjedok odbrane Milivoja Petkovića, tvrdi da nije bio upoznat sa zločinima koje je, po optužbi, činio HVO. To, kako je objasnio, nije bilo u opisu njegovih poslova

Optužba u nastavku unakrsnog ispitivanja Radmila Jaska sugeriše da su bosanski Hrvati pogrešno protumačili Vance-Owenov mirovni sporazum jer su mislili da u tri provincije u kojima su bili većina vlast treba pripasti njima. Svjedok odbrane tvrdi da je taj mirovni plan Hrvatima značio prestanak rata i da HVO nije kriv za početak sukoba sa Armijom BiH

U završnom dijelu unakrsnog ispitivanja Radmila Jaska, bivšeg analitičara Vojno-obavještajne službe HVO tužilac sugerisao da je HVO "okrenuo leđa Armiji BiH sklopivši savez sa Srbima" u ljeto 1993. godine. Svjedok kaže da je taj savez bio "nužno zlo" zbog teškog položaja Hrvata u enklavi u Konjicu

Prvog dana svjedočenja u svoju odbranu bivši načelnik Glavnog stožera HVO Milivoj Petković je naglasio da mu je Ratno Predsjedništvo Republike BiH početkom oktobra 1992. godine za "posebne zasluge u odbrani od agresije na BiH" dodijelilo najveće vojno odlikovanje Armije BiH - "Zlatni ljiljan"

Bivši načelnik Glavnog stožera HVO Milivoj Petković tvrdi da se Armija BiH zbog nemogućnosti da deblokira Sarajevo i postigne pobjedu protiv Srba okrenula prema slabijem protivniku, odnosno bosanskim Hrvatima. Petković se poziva na ono što su mu u povjerenju rekli Alija Izetbegović i Mustafa Hajrulahović Talijan

General Milivoj Petković odgovornost za zločine u Sovićima i Doljanima pripisuje "Kažnjeničkoj bojni" koja je – po njegovim tvrdnjama – bila podređena direktno Mati Bobanu a ne Glavnom stožeru HVO na čijem čelu se on nalazio

General Milivoj Petković tvrdi da je noć uoči izbijanja sukoba u Mostaru proveo u stanu roditelja suoptuženog Brune Stojića u Čitluku. On priznaje da je naredio "izolaciju" muslimanskih vojnika HVO i vojno-sposobnih Muslimana, ali negira da su oni tom naredbom trebali biti "lišeni slobode"

U završnom dijelu glavnog ispitivanja general Milivoj Petković je rekao da je borbeno angažovanje vojne policije HVO i njeno pretpočinjavanje vojnim jedinicama bilo isključivo u nadležnosti predstojnika Odjela obrane i načelnika Uprave vojne policije, odnosno suoptuženih Brune Stojića i Valentina Ćorića

Bivši načelnik Glavnog stožera HVO Milivoj Petković odgovarajući na sudijska pitanja iznio svoje utiske iz susreta sa Tuđmanom i Šuškom i ulozi Hrvatske vojske u ratu u BiH i ispričao kako mu je Mladen Naletilić Tuta prijetio likvidacijom nazivajući ga "Titovim vojnikom"

Bivši načelnik Glavnog stožera HVO general Milivoj Petković tvrdi da su njegova naređenja iz januara i aprila 1993. godine da se Armija BiH "pretpočini ili povuče" iz tri bosanskohercegovačke provincije zapravo bili "pozivi na razgovor" protivničkoj strani da se ubrza provođenje Vance-Owenovog mirovnog plana, a ne ultimatumi kako ih tumači optužba

U nastojanju da dokaže da je HVO bio dio Oružanih snaga BiH general Milivoj Petković se u nastavku sudijskog ispitivanja pozivao na Uredbu o oružanim snagama koju je 1992. godine potpisao Alija Izetbegović. Tužilac ukazivao da optuženi pogrešno interpretira tekst te uredbe

Odbrana Jadranka Prlića u unakrsnom ispitivanju generala Milivoja Petkovića prikazala nekoliko video-snimaka iz kojih se - po riječima branioca - vidi da su on i ostali lideri bosanskih Hrvata "gledali naprijed, bili tolerantni na svaki mogući način i željeli da se kreću ka Evropi"

U unakrsnom ispitivanju suoptuženog Milivoja Petkovića general Slobodan Praljak osporavao vjerodostojnost snimaka koje je u ljeto 1993. godine snimio reporter BBC Džeremi Boven u istočnom Mostaru optužujući ga da je vještačkim putem dan pretvorio u noć. Tužilac Praljkove tvrdnje naziva "čistim fantazijama"

Tražeći od advokata, tužioca i sudija da ne prekidaju njegovu braniteljicu dok vodi unakrsno ispitivanje Milivoja Petkovića, bivši načelnik Uprave vojne policije HVO Valentin Ćorić rekao da on "ne brani Hrvatsku i Franju Tuđmana kao neki" drugi optuženi, već samo pokreće teme koje se odnose na optužnicu

Tužilac u unakrsnom ispitivanju Milivoja Petkovića tvrdi da bivši načelnik Glavnog stožera HVO nije bio "apolitični vojni tehnokrata" već značajan politički akter Herceg Bosne. Optuženi to odbacuje i kaže da su o politici odlučivali Boban, Prlić i Stojić, te dodaje kako je odbrana bila glavni politički cilj HVO

U unakrsnom ispitivanju tužilac sugerisao da je general Milivoje Petković - "štiteći interese Hrvatske" - lagao u iskazima na suđenjima Tihomiru Blaškiću i Dariju Kordiću, te da isto čini i sada, svjedočeći u svoju odbranu. Svoje tvrdnje tužilac je potkrijepio predsjedničkim transkriptom iz aprila 1999. godine. Petković sve negira

Na suđenju bivšim čelnicima Herceg Bosne, tužilac je u nastavku unakrsnog ispitivanja generala Milivoja Petkovića sugerisao da se Tuđmanova vlada bojala njegovog svjedočenja u predmetu Blaškić jer je znala da raspolaže konkretnim informacijama o umiješanosti Hrvatske u sukob u BiH. Petković to negira

Ukazujući da su Hrvati sa Srbima sklopili savez protiv Armije BiH tužilac je u nastavku unakrsnog ispitivanja ukazao na naređenje Milivoja Petkovića od 24. juna 1993. godine kojim "zabranjuje" dalju podršku dosadašnjim saveznicima i "pruži potpora novim saveznicima", odnosno – kako je priznao Petković - bosanskim Srbima

Pitanje odgovornosti za logore HVO u Dretelju, Gabeli, Heliodromu…koje je u unakrsnom ispitivanju generala Milivoja Petkovića pokrenuo tužilac, posvađalo odbrane petorice od šest optuženih bivših čelnika Herceg Bosne

Nakon što je zaključen dokazni postupak bivšeg načelnika Glavnog stožera HVO Milivoja Petkovića počelo izvođenje dokaza odbrane bivšeg načelnika uprave vojne policije HVO, Valentina Ćorića

U nastavku dokaznog postupka odbrane Valentina Ćorića svjedoči vojni policajac iz Livna Zdenko Andabak koji kaže da je stav Uprave vojne policije bio da svi koji "blate bijeli opasač" moraju biti kažnjeni i protjerani iz policije

Pošto je Zdenko Andabak u glavnom iskazu optužio HOS za pljačke muslimanskih objekata u Prozoru tužilac ukazao na dokaze po kojima su pripadnici svjedokove bojne vojne policije krajem oktobra u Prozoru bespravno oduzeli oko 30 vozila u oktobru 1992. Svjedok kaže da se radilo samo o nekoliko vozila koje su oduzeli kako bi ih "sačuvali"

U unakrsnom ispitivanju od strane tužioca bivši vojni policajac iz Livna Zdenko Andabak rekao da u tom gradu 1993. godine nije postojao zatvor već samo sabirni centar u koje su "na dva ili tri dana" smješteni uhapšeni Muslimani… Nove svađe advokata i optuženih u sudnici

Odbrana bivšeg načelnika Uprave vojne policije HVO Valentina Ćorića je u nastavku svog dokaznog postupka ispitala Matu Jelčića, da bi tokom unakrsnog ispitivanja od strane odbrana Milivoja Petkovića i Slobodana Praljka odustala od njegovog iskaza i povukla njegovu pisanu izjavu koja je prethodno ponuđena na usvajanje

Pero Nikolić, bivši ravnatelj Okružnog zatvora u Mostaru i "graditelj" vojnog zatvora na Heliodromu tvrdi da se sa bivšim načelnikom Uprave vojne policije Valentinom Ćorićem tokom rata nikada nije susreo. Njegov dugogodišnji prijatelj Josip Praljak, bivši zamjenik upravitelja zatvora na Heliodromu je u svom iskazu tvrdio drugačije

Zvonko Vidović, bivši pripadnik krim-službe vojne policije HVO u Mostaru kaže da su slučajevi pljačke i istjerivanja Muslimana iz stanova, kao i njihovo protjerivanje u istočni dio Mostara bili "izolovani incidenti", a ne realizacija plana etničkog čišćenja zapadnog Mostara, kao što to tvrdi tužilac

Odbrana bivšeg načelnika uprave vojne policije HVO Valentina Ćorića, uz pomoć nekadašnjeg djelatnika krim-službe Zvonka Vidovića, nastojala dokazati da su zatvori u Gabeli, Dretelju, Ljubuškom i na Heliodromu bili u nadležnosti vojske

Optužba je u unakrsnom ispitivanju bivšeg pripadnika krim-službe HVO u Mostaru Zvonka Vidovića ukazivala da su 77 odsto zatvorenika Heliodroma bili zapravo civili. Svjedok se slaže da je na osnovu dokumenata to moguće zaključiti, ali kaže da tada "nije bilo načina da se provjeri" istinitost navoda onih koji su tvrdili da nisu vojnici

Iskazom Zvonka Vidovića odbrana bivšeg načelnika Uprave vojne policije Valentina Ćorića zaključila svoj dokazni postupak. Neizvjesno da li će odbrana Berislava Pušića, bivšeg šefa Komisije za razmjenu HVO, izvoditi svoje dokaze. Odbrana Brune Stojića najavila iskaz Momčila Mandića

Zaključeno izvođenje dokaza optužbe i odbrane na suđenje šestorici bivših lidera bosanskih Hrvata . Nakon iznošenja završnih riječi uslijediće sudijsko vijećanje i proučavanje dokaza koje su tokom protekle četiri godine uvele strane u postupku

Tužilac u predmetu šestorice bivših čelnika Herceg Bosne traži ponovno otvaranje dokaznog postupka kako bi u dokaze uveo Mladićeve "ratne dnevnike" i dokumente koji se odnose na njihov sadržaj

Dijelovi "ratnih dnevnika" Ratka Mladića koje tužilac nudi na usvajanje govore o sastancima komandanta Glavnog štaba VRS sa optuženim liderima bosanskih Hrvata -Prlićem, Stojićem, Praljkom i Petkovićem, u periodu od oktobra 1992. do februara 1994. godine. Sadržaj njihovih razgovora, po mišljenju tužioca, podupiru navode o učešću optuženih u udruženom zločinačkom poduhvatu

Tužilaštvo u predmetu bivših čelnika Herceg Bosne je podnijelo zahtjev za usvajanje relevantnih dijelova "ratnog dnevnika" generala Ratka Mladića. Ti dnevnici, po tužiocu, podupiru navode optužnice koji se odnose na udruženi zločinački poduhvat s ciljem pripajanja dijela teritorije BiH susjednoj Hrvatskoj

Ako Pretresno vijeće u predmetu bivših čelnika Herceg Bosne odobri zahtjev tužioca za ponovno otvaranje dokaznog postupka optužbe radi usvajanje relevantnih dijelova ratnih dnevnika Ratka Mladića, odbrana prvooptuženog Jadranka Prlića će također tražiti ponovno otvaranje svog dokaznog postupka, pošto smatra da dnevnici sadrže "visoko relevantne dokaze koji idu u prilog odbrani"

Zahtjevu tužioca da u dokaze uvrsti dijelove Mladićevih "ratnih dnevnika" usprotivile su se, do sada, odbrane Jadranka Prlića, Milivoja Petkovića i Brune Stojića. Sugerišući da je tužilaštvo "pokrenulo medijsku kampanju". Prlićevi i Praljkovi advokati traže skidanje oznake povjerljivosti sa dnevnika, njihovo objelodanjivanje i mogućost da ih komentarišu u medijima

Odbrana Jadranka Prlića traži izuzeće mađarskog sudije Arpada Prandlera zbog navode "pristrasnosti" koja – po odbrani - proizilazi iz njegovog ranijeg poznanstva za nekadašnjim savjetnikom UN za civilna pitanja Viktorom Andrejevim i "kategoričkog odbijanja" da odbrani objasni prirodu tog poznanstva

Zahtjev odbrane Jadranka Prlića za diskvalifikaciju mađarskog sudije Arpada Prandlera zbog njegove navodne pristrasnosti, odbijen iz proceduralnih razloga – jer je upućen pogrešnom sudiji. Ukoliko ustraje pri svom zahtjevu, odbrana će morati da ga ponovo uputi, ali na pravu adresu

Suđenje bivšim čelnicima Herceg Bosne obustavljeno do odluke o zahtjevu odbrane Jadranka Prlića za diskvalifikaciju mađarskog sudije Arpada Prandlera

Odlukom predsjednika Tribunala Patrika Robinsona zahtjev odbrane Jadranka Prlića za diskvalifikaciju mađarskog sudije Arpada Prandlera odbačen kao "neosnovan"

Završne reči na suđenju bivšim čelnicima Herceg Bosne Jadranku Prliću, Bruni Stojiću, Slobodanu Praljku, Milivoju Petkoviću, Valentinu Ćoriću i Berislavu Pušiću zakazane za 17. januar 2011. godine. Rok za podnošenje završnih podnesaka strana je 13. decembar

Nakon što je na internet stranici Slobodana Praljka obelodanjen sadržaj tri poverljiva dokumenta, Veće je optuženog i njegove branioce podsetilo na njihov status i obavezu čuvanja tajnosti informacija na šta su već jednom podsećeni 2008. godine kada se dogodio sličan incident

Završne riječi na suđenju bivšim liderima Herceg Bosne Jadranku Prliću, Bruni Stojiću, Slobodanu Praljku, Milivoju Petkoviću, Valentinu Ćoriću i Berislavu Pušiću najnovijom odlukom Pretresnog vijeća zakazane za 31. januar naredne godine

Delimično usvojen zahtev Milivoja Petkovića da se u dokaze uvede nekoliko odlomaka iz Mladićevih dnevnika, a odbačen sličan zahtev Slobodana Praljka. Sudija Antoneti priložio protivno mišljenje u kojem ukazuje da o autentičnosti Mladićevih dnevnika treba da odlučuje ekspert a ne sudije

Odbrana Jadranka Prlića traži od predsednika Tribunala da imenuje panel sudija koji će razmotriti da li je Pretresno veće koje sudi šestorici bivših čelnika Herceg-Bosne uopšte sposobno da donese pravičnu presudu, pošto među sudijama vladaju "nepomirljive razlike koje se graniče s mržnjom"

Proglašavajući se nenadležnim, predsednik Tribunala odbacio zahtev odbrane bivšeg premijera Herceg-Bosne da imenuje sudijski panel koji će razmotriti da li je Pretresno veće koje sudi šestorici bivših čelnika Herceg-Bosne sposobno da donese pravičnu presudu

U završnoj riječi tužioca na suđenju bivšim liderima bosanskih Hrvata tužilac indentifikovao četiri ključne tačke udruženog zločinačkog poduhvata s ciljem uspostave Velike Hrvatske na čijem čelu su se nalazili tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman i drugi "arhitekti": poduhvat je organiziran iz hrvatskog državnog vrha s namjerom da se osvoji teritorij, uspostavi hrvatska demografska većina na tom teritoriju i onda uredi tako da "izgleda, zvuči i osjeća se kao hrvatski"

U nastavku završne riječi na suđenju bivšim liderima Herceg Bosne optužba ukazivala na doprinos optuženih udruženom zločinačkom poduhvatu. Po mišljenju optužbe Prlić je imao kontrolu nad svim polugama vlasti HVO, Stojić je, između ostalog, bio odgovoran za zatvore i logore HVO, dok je Praljka "jedino zanimalo da pobijedi u ratu"

Argumentaciju o Praljkovoj odgovornosti tužilac je zaključio podsjećanjem na njegov odlazak "sa pozornice", odnosno sa pozicije zapovjednika Glavnog stožera HVO 9. novembra 1993 .godine. General Milivoj Petković je, po optužbi, također bio "odan i predan" udruženom zločinačkom poduhvatu

Tužilaštvo u predmetu bivših lidera Herceg Bosne zatražilo dugogodišnje zatvorske kazne – u rasponu od 25 do 40 godina - za šestoricu optuženih za zločine HVO nad bosanskim Muslimanima, počinjene 1993. i 1994. godine u srednjoj Bosni i zapadnoj Hercegovini

Odbrana bivšeg premijera Herceg Bosne Jadranka Prlića u završnoj argumentaciji tvrdi da su tužiočevi dokazi zasnovani na "frazama izvučenim iz konteksta". Po odbrani, posebno bolno je bilo slušati šta tužilac misli o hrvatskim svjedocima odbrane

Advokati bivšeg premijera Herceg Bosne u završnoj riječi tvrde da je Jadranko Prlić "nedužan i da ga treba osloboditi", dok branioci bivšeg predstojnika Odjela obrane Brune Stojića ističu da on "nikada nije bio nacionalista" i kažu da su uvrijeđeni pojedinim navodima tužioca Keneta Skota u završnoj riječi optužbe

Odbrana Brune Stojića u završnoj riječi istakla da se međunarodnim svjedocima ne može vjerovati jesu su bili pristrasni i neobaviješteni, te da je u Dejtonu Republika Srpska "nagrađena za etničko čišćenje" jer je dobila zaseban entitet dok je tužilac u Hagu Herceg Bosnu proglasio "paradržavnom tvorevinom", iako "treći entitet" više nje tabu tema. Počela završna riječ odbrane Slobodana Praljka

Odbrana generala Slobodana Praljka je u nastavku završne riječi tvrdila da je interes Hrvatske za situaciju u BiH bio "legitiman" i da se on odnosio na zaštitu sopstvenih granica i interesa Hrvata u BiH. Praljak je bio "mirotvorac" koji je "išao braniti svoj rodni kraj"

General Slobodan Praljak u finišu završne riječi tvrdio da "nije kriv", da mu je "savjest čista" i napomenuo da se uzda u pravedno prosuđivanje činjenica od strane predsjedavajućeg sudije Atnonetija. Počela završna riječ odbrane generala Milivoja Petkovića

Milivoj Petković nije bio čovjek rata, tvrde njegovi advokati koji za bivšeg zapovjednika Glavnog stožera HVO traže oslobađajuću presudu. Odbrana Valentina Ćorića tvrdi da su za izvršavanje svakodnevnih i borbenih zadataka vojne policije bili zaduženi vojni zapovjednici HVO, odnosno Praljak i Petković

Odbrana Valentina Ćorića traži oslobađajuću presudu za bivšeg načelnika Uprave vojne policije HVO tvrdeći da je odgovornost za ono što je radila ili nije radila vojna policija na vojnim zapovjednicima. Počela završna riječ odbrane Berislava Pušića, posljednjeg od šestorice optuženih čelnika Herceg Bosne

Odbrana Berislava Pušića tvrdi da nije dokazana odgovornost bivšeg predstojnika Ureda za zamjenu i predsjednika Komisije za zatvore i logore i traži oslobađajuću presudu. Odbrana tvrdi da nije tačno da Pušić "ne pokazuje kajanje" i navodi da je jedan od uzroka zdravstvenih problema zbog koji ne prisustvuje suđenju to što ga progone sjećanja na rat

Odgovarajući na završnu argumentaciju odbrane, tužilac u predmetu bivših lidera Herceg Bosne naglasio da su optuženi "iako sami nisu okrvavili ruke… napravili planove koji su doveli do prolijevanja krvi mnogih". Vijeću će se, kako je najavljeno, sutra obratiti Prlić, Stojić, Praljak i Petković

Završnim obraćanjem Jadranka Prlića, Brune Stojića i Milivoja Petkovića, te advokata Slobodana Praljka, Valentina Ćorića i Berislava Pušića okončano je suđenje bivšim liderima Herceg Bosne

Tužilaštvo uložilo žalbu na odluku Pretresnog vijeća da se Jadranku Prliću odobri privremeni boravak na slobodi u trajanju od tri mjeseca. Odluka kojom je Prliću ostavljena mogućnost da privremeni boravak na slobodi neograničeno produžava do izricanja presude po tužiocu, "podriva kredibilitet Tribunala"

U odgovoru na zahtev Milivoja Petkovića za privremenim oslobađanjem do izricanja presude, tužilaštvo poziva Veće da odbaci taj zahtev jer je "u suprotnosti sa ciljevima Tribunala da doprinese stabilnosti u bivšoj Jugoslaviji", "podriva njegov kredibilitet" i ima "štetne efekte na žrtve i svedoke"

General Slobodan Praljak, koji sa još petoricom bivših čelnika Herceg Bosne čeka izricanje presude po optužnici za zločine nad bosanskim Muslimanima, duguje Tribunalu preko tri miliona eura koji su na ime pravne pomoći isplaćeni njegovim braniocima. U višegodišnjoj istrazi je utvrđeno da Praljak nije slabog imovnog stanja i da može finansirati svoju odbranu

Pretresno vijeće smatra da nedavna odluka Sekretarijata po kojoj general Slobodan Praljak treba da vrati Tribunalu oko 3,3 miliona eura na ime troškova odbrane "povećava rizik" njegovog bjekstva te nalaže da optuženi – koji na privremenoj slobodi čeka izricanje presude - do povratku u Pritvorsku jedinicu UN bude u kućnom pritvoru u svom zagrebačkom domu

Tužilaštvo je uložilo žalbu na odluku Pretresnog vijeća kojom je Slobodanu Praljku određen kućni pritvor u nastavku boravka na privremenoj slobodi i traži da se optuženi "hitno" vrati u Pritvorsku jedinicu Tribunala. U svjetlu odluke Sekretarijata po kojoj optuženi duguje Tribunalu preko tri miliona eura Praljku se, po mišljenju tužioca, ne može vjerovati da neće pokušati da pobjegne

Pretresno veće koje vodi postupak protiv bivših čelnika Herceg Bosne, naložilo Slobodanu Praljku da se sa prevremene slobode "odmah" vrati u Pritvorsku jedinicu UN

Pretresno vijeće francuskog sudije Antonetija zakazalo izricanje presude šestorici bivših čelnika Herceg Bosne za 29. maj ove godine

Pretresno vijeće osudilo šestoricu bivših lidera bosanskih Hrvata na 111 godina zatvora zbog zločina počinjenih nad Bošnjacima i drugim nehrvatima na području Herceg Bosne. Većina sudija, uz izdvojeno mišljenje predsjedavajućeg Antonetija, utvrdila međunarodni karakter sukoba, kao i postojanje udruženog zločinačkog poduhvata čiji su članovi, pored bivših čelnika Herceg Bosne, bili i Franjo Tuđman, Gojko Šušak i Janko Bobetko

Praljak traži obustavu postupka dok mu se "na jeziku koji razumije" ne dostavi sva relevantna dokumentacija, uključujući presudu iz maja ove godine i svi transkripti sa suđenja njemu i ostaloj petorici bivših lidera Herceg Bosne koje je počelo u aprilu 2006. godine. To je neophodno pošto druge jezike, osim bosanskog-srpskog-hrvatskog ne razumije, a planira da se ubuduće sam zastupa jer navodno nema para da plati svoje advokate

Na prvoj statusnoj konferenciji nakon izricanja presude Slobodan Praljak se požalio da Sekretarijat suda protiv njega vodi "komplot". Zamjera što se dokumenti koji se odnose na njegovo imovno stanje vode kao "tajni", traži njihovo objelodanjivanje i obećava da će ih, ukoliko se njegov zahtjev ne ispuni, u odbranu svog dostojanstva objaviti "urbi et orbi"

Sekretarijat traži da Žalbeno vijeće naloži Slobodanu Praljku da isplati dug u iznosu od 2,8 miliona koliko je iz fonda pravne pomoći tokom suđenja isplaćeno timu njegove odbrane

Prevod prvostepene presude sa francuskog na engleski jezik koja je bivšim liderima Herceg Bosne izrečena krajem maja 2013. biće gotov tek u junu ove godina, nakon čega će odbrana imati 60 dana za podnošenje žalbe. Slobodan Praljak i dalje tvrdi da nema para da Tribunalu vrati 2 miliona i 800 hiljada eura isplaćenih njegovoj odbrani i tvrdi da Sekretarijat protiv njega vodi "beskompromisnu kampanju sa nevjerovatnom količinom neistina"

Žalbeno vijeće odbilo zahtjev Slobodana Praljka da mu se "u interesu pravde" dodijeli branilac ili da se, u suprotnom, postupak obustavi dok mu se ne obezbijede prijevodi prvostepene presude i svih drugih dokumenata, kako bi mogao sam da se zastupa u žalbenom postupku

Žalbeno vijeće naložilo Slobodanu Praljku da u roku od 90 dana isplati 2,8 miliona eura koliko je iz fonda pravne pomoći tokom suđenja isplaćeno timu njegove odbrane ili da, alternativno, dug otplati u mjesečnim ratama tokom naredne tri godine

Na statusnoj konferenciji o stanju u žalbenom postupku u predmetu šestorice bivših čelnika Herceg Bosne Slobodan Praljak zastupao samog sebe. Prijevod prvostepene presude sa francuskog na engleski jezik biće gotov u junu, a na bosansko-srpski-hrvatski u septembru ove godine

Žalbeno vijeće odbacilo zahtjev Slobodana Praljka da se postupak protiv njega obustavi dok mu se "na jeziku koji razumije" ne dostave presuda i ostali dokumenti relevantni za žalbeni postupak. "U interesu pravde" odlučeno da se Praljku dodijeli branilac, čiji će troškovi biti dodani Praljkovom dosadašnjem dugu Tribunalu od 2,8 miliona eura

Sekretarijat Tribunala uputio obavijest Žalbenom vijeću da Slobodan Praljak do sada nije uplatio ni euro od 2,8 milionskog duga nastalog na ime troškova njegove odbrane

Na konferenciji o stanju u žalbenom postupku branioci bivših čelnika Herceg Bosne izrazili zabrinutost zbog kratkih rokova za podnošenje žalbi ukazujući da su svi "pod velikim pritiskom". Prlić, Stojić, Praljak, Petković i Ćorić nemaju pritužbi na uslove u pritvoru, a je Pušić na privremenoj slobodi

Optuženi Valentin Ćorić podnio zahtjev da bude privremeno oslobođen do žalbene rasprave u predmetu bivših čelnika Herceg Bosne. U podnesku Ćorić navodi da će početkom decembra ove godine izdržati dvije trećine šesnaestogodišnje zatvorske kazne na koju je osuđen u prvostepenom postupku

Bivši čelnici Herceg Bosne na redovnoj konferenciji o stanju u žalbenom postupku nisu imali primjedbi na zdravlje i uslove u Pritvorskoj jedinici. Od šestorice optuženih konferenciji nije prisustvovao jedino Berislav Pušić koji se nalazi na privremenoj slobodi

Statusnoj konferenciji u predmetu bivših lidera Herceg Bosne prisustvovala četvorica optuženih - Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak i Milivoje Petković - dok se Valentin Ćorić zbog zdravstvenih problema odrekao prava da bude u sudnici, dok je Berislav Pušić na privremenoj slobodi

Žalbeni postupak u predmetu bivših čelnika Herceg Bosne se odvija po planu: žalbe su podnete u januaru, replike i duplike u maju a presuda se, prema poslednjem rasporedu, očekuje sredinom 2017. godine. Još nije poznat datum žalbene rasprave

Ulogu predžalbenog sudije i predsedavajućeg Žalbenog veća u predmetu šestorice bivših čelnika Herceg Bosne preuzeo je novi predsednik Tribunala, malteški sudija Carmel Agius. Žalbeni postupak se nastavlja bez utvrđenog datuma za žalbenu raspravu

Na konferencija o stanju u žalbenom postupku u predmetu bivših lidera Herceg Bosne general Slobodan Praljak postavio pitanje koje ga “dugo muči”, a odnosi se na dokazivanje krivice “van razumne sumnje”

Vlada Hrvatske traži da u svojstvu “prijatelja suda” bude uključena u žalbeni postupak bivših čelnika bosanskih Hrvata jer smatra da su prvostepenom presudom u tom predmetu, na osnovu "nepostojećih dokaza", posthumno osuđena trojica bivših hrvatskih zvaničnika - Franjo Tuđman, Gojko Šušak i Janko Bobetko

Tužilaštvo smatra da zahtjev Hrvatske treba odbaciti iz tri razloga: po pravilima Tribunala Hrvatska ne zadovoljava standard za nastup u ulozi “prijatelja suda”; informacije koje namjerava da prezentira neće biti od pomoći Žalbenom vijeću pri odlučivanju, a pokojni Franjo Tuđman, Gojsko Šsušak i Janko Bobetko “neće imati koristi” od prava na fer suđenje u kontekstu predmeta “Prlić i drugi”.

Presuda bivšim liderima Herceg Bosne biće izrečena u novembru 2017. godine, rekao je predsjedavajući Žalbenog vijeća Karmel Ađus na konferenciji o stanju u postupku kojem su prisustvovali svi optužni, izuzev Berislava Pušića koji je na privremenoj slobodi

U odluci kojom je odbijen zahtjev Hrvatske da se u svojstvu “prijatelja suda” bude uključena u žalbeni postupak bivših čelnika bosanskih Hrvata, Žalbeno vijeće Tribunala navodi da Tuđman, Šušak i Bobetko nisu među optuženima u predmetu Prlić i drugi, te stoga njihovo pravo na (posthumnu) pretpostavku nevinosti nije ugroženo

Žalbena rasprava u predmetu šestorice bivših čelnika Herceg Bosne biće najverovatnije održana u prvoj četvrtini 2017. godine, najavio je predsedavajući sudija ukazujući da se radi o do sada "najgorem žalbenom postupku"

Gotovo 30 meseci nakon prvog, Žalbeno veće izdalo novi nalog Slobodanu Praljku da Tribunalu vrati 2,8 miliona eura isplaćenih njegovim braniocima iz fonda pravne pomoći na čije korišćenje optuženi, s obzirom na imovinsko stanje, nije imao pravo

Žalbena rasprava u predmetu šestorice bivših čelnika Herceg Bosne održaće se krajem marta sledeće godine. Izricanje konačne presude planirano je za novembar 2017

Odbrana bivšeg premijera Herceg Bosne Jadranka Prlića traži poništenje osuđujuće presude. Po Prliću, Hrvatska zajednica Herceg Bosna je nastala kao odgovor na nespremnost BiH da se odbrani od srpske agresije i "kolaps vlasti" u Sarajevu, a predstavljala je "zajednicu opština koja je djelovala unutar BiH"

Odbrana Brune Stojića kritikuje prvostepene sudije Arpada Prandlera i Stefana Treksela "što nisu razmotrili sve predsjedničke trankripte", već su se opredelili samo za one koji, kako su naveli u presudi, odražajavu Tuđamnovu "dvosmislenost": u javnosti je lijepo govorio o BiH a potajno je kovao planove kako da je rasparča i jedan njen dio pripoji Hrvatskoj

Vlasti u Sarajevu i Zagrebu pozvane da do 5. aprila ove godine odgovore šta mogu da učine kako bi pomogle Tribunalu da od optuženog Slobodana Praljka naplate dug od više od 2,8 miliona eura.

Odvjetnici Slobodana Praljka smatraju da je prvostepena presuda "nepotpuna, konfuzna , protivrečna i nerazumljiva" i da je kao takvu treba odbaciti, presudu Praljku poništiti ili ponoviti suđenje

Odbrana bivšeg zapovjednika Glavnog stožera HVO Milivoja Petkovića tvrdi da nije bilo plana etničkog čišćenja muslimanskog stanovništva u Herceg Bosni, da etnička karta stanovništva nije promijenjena ni u jednom mjestu Herceg Bosne, a da je hrvatsko-muslimanski sukob izazvan 30. juna "izdajom" muslimanskih pripadniaka HVO... nakon čega su vlasti Herceg Bosne bile prisiljene poduzeti mjere kako ne bi ostale bez cijele mostarske regije

Odbrana bivšeg načelnika Uprave vojne policije HVO Valentina Ćorića osporava sve navode prvostepene presude i tvrdi da se ona zasniva na "falsifikovanim dokumentima" i pogrešnom razumijevanju "izoliranih incidenata"

Odbrana Berislava Pušića smatra da je prvostepeno vijeće "zanemarilo nezgodne činjenice" koje se "ne uklapaju u teoriju o postojanju udruženog zločinačkog poduhvata"... i tvrdi da Pušić nije imao ovlasti da utiče na uslove u zatočeničkim centrima. Njegova uloga se, po odbrani, može uporediti sa ulogom nekog običnog činovnika

Tužilaštvo smatra da bivši lideri bosanskih Hrvata zaslužuju duplo strožije kazne zatvora od onih koje su im odmjerene u prvostepenom postupku i traži od Žalbenog vijeća da ih osudi na ukupno 225 godina zatvora za zločine počinjene 1993. i 1994. na prostoru Herceg Bosne

Žalbeno veće Tribunala odbilo zahtev Hrvatske za preispitivanje odluke kojom joj je u julu prošle godine uskraćen status “prijatelja suda” u predmetu bivših čelnika Herceg Bosne. Drugi zahtev – za “rehabilitaciju” Tuđmana, Šuška i Bobetka – nije ni razmatran, budući da Hrvatska nema status stranke u predmetu “Prlić i ostali”

Pošto mu je Žalbeno veće potvrdilo osudu i kaznu od 20 godina zatvora, Slobodan Praljak uzviknuo da nije ratni zločinac i popio otrov. Posle pružene prve pomoći u Tribunalu Praljak prebačen u bolnicu, a zasedanje Žalbenog veća nastavljeno nakon dvoipocasovnog prekida. Potvrđeni nalazi prvostepene presude o međunarodnom oružanom sukobu i udruženom zločinačkom poduhvatu čije su ciljeve delili i predsednik Franjo Tuđman i drugi hrvatski zvaničnici. Svim optuženima potvrđene kazne koje sui m odmerene u prvom stepenu.