Zoran Perković, svjedok odbrane bivšeg premijera Herceg Bosne Jadranka Prlića, kaže da, koliko je njemu poznato, nijedna politička stranka u BiH nije zagovarala ideju oživljavanja Banovine Hrvatske iz 1939. godine. Na tužiočeve navode o neustavnosti Herceg Bosne svjedok odgovarao primjerima “neustavnih” pokušaja uređenja države od strane Vlade BiH


Zoran Perković, bivši član Komisije za propise Herceg Bosne je tokom unakrsnog ispitivanja tužioca u predmetu protiv nekadašnjih lidera bosanskih Hrvata tvrdio da nijedna politička stranka u BiH, koliko on zna, nikada nije zagovarala ideju ponovnog oživljavanja Banovine Hrvatske.

Iako su mu istorijske činjenice o Banovini bile poznate, svjedok kaže da se o tome “nikada” nije pričalo na sastancima HVO (Hrvatskog vijeća obrane) kojima je on prisustvovao, uključujući i period intenzivnih hrvatsko-muslimanskih sukoba 1993. godine. Prlića i ostalu petoricu bivših čelnika Herceg Bosne optužnica, između ostalog, tereti za udruženi zločinački poduhvat koji je za cilj imao odvajanje dijela teritorije BiH i njegovo priključenje Velikoj Hrvatskoj u granicama Banovine iz 1939. godine.

Svjedok je, takođe, naveo da je znao za odluku Ustavnog suda RBiH iz septembra 1992. godine kojom je osporena legitimnost HZ HB (Hrvatska zajednica Herceg Bosna), ali je naglasio da ju je imao prilike pročitati tek nekoliko godina nakon rata. Po njegovom tumačenju, Ustavni sud RBiH prilikom donošenja te odluke nije ispoštovao “pravo kreatora” Herceg Bosne da iznesu svoje mišljenje o tome.

Svjedok je ponovio svoje ranije stajalište da je u Herceg Bosni uspostavljena “privremena civilna vlast” zbog “prestanka funkcionisanja državnih organa” i potrebe organizovanja odbrane hrvatskog naroda od agresije. Kada ga je tužilac suočio sa uredbom Predsjedništva BiH iz avgusta 1992. godine o uspostavi okruga koju su vlasti Herceg Bosne ignorisale, svjedok je rekao da je po njegovom mišljenju to bio “neustavan pokušaj unutarnjeg uređenja države od strane Vlade BiH”.

Tužilac se tokom unakrsnog ispitivanja pozvao i na Sporazum o prijateljstvu Hrvatske i BiH koji su junu 1992. godine potpisali predsjednici Tuđman i Izetbegović. Tim sporazumom je, pored ostalog, definirano da će se “privremena civilna vlast nastala usljed ratnih okolnosti u Herceg Bosni uskladiti sa ustavno-pravnim poretkom BiH”. U skladu s tim Vlada BiH je pismom upućenim Jadranku Prliću i Mati Bobanu u septembru 1992. godine zatražila da se pokrene postupak usklađivanja, odnosno preimenovanja Herceg Bosne u okrug Mostar i Livno, ali su vlasti Herceg Bosne to odbile uraditi. Svjedok je, međutim, ostao pri svom ranijem stavu primijetivši da je Prlić u svom odgovoru Vladi BiH “ispravno” uočio da Ustav BiH nije predviđao obrazovanje okruga.

Unakrsno ispitivanje Zorana Perkovića se nastavlja sutra.

Dijeljenje sadržaja