Na konferencija o stanju u žalbenom postupku u predmetu bivših lidera Herceg Bosne general Slobodan Praljak postavio pitanje koje ga “dugo muči”, a odnosi se na dokazivanje krivice “van razumne sumnje”

U Tribunalu je danas održana redovna konferencija o stanju u žalbenom postupku u predmetu šestorice bivših lidera Herceg Bosne. Prisutni Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković i Valentin Ćorić, kao i obično, nisu imali primjedbi na uslove pritvora, kao ni pritužbi na zdravstveno stanje. Privremeno oslobođenog Berislava Pušića je iz Sarajeva putem video-veze zastupao njegov advokat Fahrudin Ibrišimović.

Od pristunih jedini je Praljak izrazio želju da predsjedavajućem sudiji Karmelu Ađusu /CarmelAgius postavi pitanje koje ga “dugo muči” a odnosi se na standard dokazivanja krivice “van razumne sumnje”. Praljak se, naime, osvrnuo na praksu Tribunala da se presude, u cjelosti ili djelimično, donose preglasavanjem trojice sudaca Pretresnog vijeća. Tako se, objasnio je, dogodi da dvojica ili dvoje sudaca, što je 66 posto vijeća, bude uvjereno u nečiju krivnju, a da treći koji čini 33 posto vijeća sumnja u krivnju, odnosno ima suprotno mišljenje.

Praljku se čini da je to „aporia“, odnosno „sukob logike“ jer „van razumne sumnje ne može biti 66 posto“, osim ako se ne dokaže da sudac koji je imao suprotno mišljenje... "nema razum." Praljak kaže da je tu pitalicu pokušao riješiti konsultujući lieteraturu i pravnike, ali nije našao „dobar odgovor“, odnosno argumente po kojima bi 66 posto utvrđene krivnje bilo u skladu sa načelom da krivnja mora biti dokazana „van razumne sumnje“.

Malteški sudija Ađus je napomenuo da njegova funkcija ne obuhvata davanje savjeta stranama u postupku i savjetovao je Praljku da ih potraži od svojih pravnih savjetnika. Ipak, dodao je da se odluke na Međunardnom sudu donose jednoglasno ili većinom glasova i da se na to ne može gledati na način na koji je to Praljak postavio, odnosno u postocima. Centralno je pitanje da li su optužbe po mišljenju većine sudija dokazane van razumne sumnje ili ne. Činjenica da možda postoji manjina nema uticaja na odluku većine.

Prvostepenom presudom iz maja 2013. godine, bivši lideri Herceg Bosne su proglašeni krivim za zločine počijene tokom hrvatsko-muslimanskog sukoba u BiH 1993. i 1994. godine. Bivši premijer Herceg Bosne Jadranko Prlić je osuđen na 25 godina zatvora, ministar odbrane Bruno Stojić i zapovjednici HVO Slobodan Praljak i Milivoj Petković na po 20 godina, zapovednik Vojne policije Valentin Ćorić na 16 a šef ureda HVO za razmjenu zarobljenika Berislav Pušić na 10 godina zatvora. Sudije Pretresnog vijeća su odluku o kaznama donijeli jednoglasno, dok je o pojedinim dijelovima presude bilo preglasavanja i izdvojenih mišljenja.

Dijeljenje sadržaja