Home



"BILO ČIJI" RAZBOJNICI




Švedski potpukovnik Hakan Birger je na suđenju bivšim čelnicima Herceg Bosne opisao kako su se vojnici HVO, nakon masakra u Stupnom Dolu u oktobru 1993. godine, ustremili i na pripadnike mirovnih snaga UN na tom području. Odbrana tvrdi da su masakr počinili razbojnici koji nisu bili ni pod čijom kontrolom

Hakan Birger, svjedok optužbe na suđenju šestorici bivših lidera bosanskih HrvataHakan Birger, svjedok optužbe na suđenju šestorici bivših lidera bosanskih Hrvata

Švedski potpukovnik Hakan Birger tvrdi da su u napadu na Stupni Do 23. oktobra 1993. godine učetvovale jedinice HVO pod komandom "Bobovačke brigade" iz Vareša. On je na suđenju bivšim liderima bosanskih Hrvata kazao da su se nakon masakra u tom selu vojnici HVO ustremili i na pripadnike Nordijskog bataljona mirovnih snaga UN.

Prve informacije o napadu na Stupni Do Birger je dobio istog dana kada se napad dogodio i to u komandi "Bobovačke brigade" u Varešu. Tamo mu je već u jutarnjim satima rečeno da je “napad na Stupni Do u toku” te da s njim “nema ko da razgovara”. Ubrzo nakon toga vojnici HVO su blokirali kretanje pripadnika mirovnih snaga na tom području, onemogućivši im da odu do sela i provjere informacije koje su stizale od posmatrača sa terena.

Birger je naveo da ga je istog dana, kasno uvečer, u komandi "Bobovačke brigade" primio Ivica Rajić i zaprijetio da će ukoliko UNPROFOR krene prema Stupnom Dolu biti prisiljen da se "bori i protiv njih". Te prijetnje su se, kako je opisao Birger, obistinile sutradan uvečer kada su vojnici HVO osuli paljbu na dva sanitetska transportera UNPROFOR u Varešu.

Svjedok je naveo da su pripadnici njegovog bataljona u Stupni Do konačno ušli 26. oktobra, ali nije govorio o tome šta ih je tamo dočekalo pošto se on lično nije nalazio među njima. Opisao je, međutim, stanje koje je zatekao u školi u Varešu u kojoj je HVO držao zatočeno nekoliko stotina Muslimana. "Svi su bili pretučeni, imali su modrice i jako su se bojali", naveo je Birger. U jednom trenutku na podu je vidio krvavi trag koji je izgledao kao "nacrtan". Očigledno je, pojasnio je, da su tu nekoga ubili ili isprebijali a onda ga izvukli van te prostorije.

Iako se, kako je kazao optuženi Slobodan Praljak, "jedan zločin ne može opravdati drugim" odbrana je u unakrsnom ispitivanju ukazivala na prisustvo mudžahedina u 7. muslimanskoj brigadi Armije BiH i na "strah koji su oni širili" među hrvatskim stanovništvom na tom području. S druge strane, kako je naveo Praljkov advokat Božidar Kovačić, i u HVO je bilo "razbojnika" koji su "očigledno koristili trenutni haos" za ostvarenje vlastitih ciljeva i osvetu.

Svjedok je kazao da je razbojnika bilo u redovima sve tri vojske u BiH ali da su ih komande "smisleno čuvale" za situacije u kojima su im bili potrebni. Na konkretno pitanje nisu li ti razbojnici bili zapravo "bilo čiji" ljudi, izvan komandne kontrole, svjedok je odgovorio da su, po njegovom mišljenju, vojnici koji su počinili masakr u Stupnom Dolu bili pod komandom "Bobovačke brigade."

Suđenje se nastavlja sutra iskazom novog svjedoka tužilaštva nakon čega će optuženima biti pružena prilika da se izjasne o pitanjima vezanim za dosadašnji tok postupka o čemu su sudije sa predstavnicima tužilaštva i odbrane raspravljale prošlog četvrtka.


Dijeljenje sadržaja
FB TW LI EMAIL




TV Tribunal 315

SARAJEVSKA KONZERVA: Haški susret generala zaraćenih strana
UHODANA PRAKSA: Kako su kopane masovne grobnice u Srebrenici
NA MJESTU ZLOČINA: Kanadska istraga o masakru u Stupnom Dolu
NEZGODNO SUSJEDSTVO: Upoznavanje sa "komšijom" Haradinajem
ŽALBA VISOKOG RIZIKA: Kako odbraniti Krajišnika uprkos njemu samom