Home



DA LI JE LEGITIMNO GAĐATI BOLNICU




O hrvatsko-muslimanskom sukobu u Mostaru, u nastavku suđenja bivšim liderima bosanskih Hrvata, pod zaštitnim mjerama svjedočio još jedan pripadnik Španjolskog bataljona mirovnih snaga UN. Jedno od postavljenih pitanja glasilo - da li je legitimno gađati bolnicu okružnu minobacačkim položajima neprijatelja?

Jadranko Prlić i Bruno Stojić u prvom redu i Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić u pozadiniJadranko Prlić i Bruno Stojić u prvom redu i Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić u pozadini

Na suđenju bivšim čelnicima Herceg Bosne optužba je izvela još jednog bivšeg pripadnika Španjolskog bataljona koji je pod mjerama zaštite identiteta i lika svjedočio o hrvatsko-muslimanskom sukobu u Mostaru. Svjedok je u glavnom svjedočenju potvrdio niz izvještaja pripadnika Španjolskog bataljona o granatiranju, snajperskim incidentima i humanitarnim uslovima koji su vladali u Istočnom Mostaru od njegovog dolaska u decembru 1993. godine do okončanja sukoba. Zbog vrlo čestih granatiranja i teške humanitarne situacije u Istočnom Mostaru je, kako je opisao, vladala situacija "visokog rizika".

Odgovarajući na sudijsko pitanje kako to da se "niko nije sjetio" da pripadnike Unprofora razmjesti na liniji sukoba, između zaraćenih strana, svjedok je pojasnio da je misija mirovnih snaga u BiH imala veoma jasan "posmatrački i posrednički" karakter. Osim, kako je sam kazao, "brojanja granata" koje su ispaljivane sa obje strane, pripadnici Španjolskog bataljona su obezbjedivali konvoje humanitarne pomoći i posredovali između zaraćenih strana oko uspostave primirja koja u suštini do okončanja sukoba skoro da nisu imala nikakvog efekta.

Tokom unakrsnog ispitivanja za koje je interes pokazala jedino odbrana generala Slobodana Praljka svjedok je potvrdio da je Španjolski bataljon "u nekim prilikama" intervenisao zbog minobacačkih položaja Armije BiH u blizini ratne bolnice. Nakon serije Praljkovih pitanja o "legitimnosti granatiranja vojnih ciljeva" intervenisao je švajcarski sudija Treksel/Trchćsel ukazujući na pravni aspekt takvog ispitivanja kakvo optuženima, prema odluci vijeća, nije dozvoljeno.

No, pošto je i predsjedavajućeg sudiju Antonetija/Antonetti zanimalo "da li vojska ima pravo otvarati vatru na bolnicu ukoliko se oko nje nalaze brojni neprijateljski minobacački položaji" svjedoku je, ipak, pružena prilika da odgovori. Nakon što je napomenuo da bi se sve vojske trebale pridržavati međunarodnog prava svjedok je rekao kako je "na komandantima da preduzimaju određene akcije, a na sudovima da odluče o tome je li to u redu ili nije".


Dijeljenje sadržaja
FB TW LI EMAIL




TV Tribunal 337

SPECIJALNI TRETMAN: Ratni zarobljenici u logoru mudžahedina
OSTAJTE OVDE: Apel Albancima na pogrešnom jeziku
ZAKONI RATOVANJA: Bolnica kao legitimni vojni cilj
PREPOZNAVANJE: Da li odelo čini teroriste
STRUGAR KAO MRKŠIĆ: Vukovarska presuda u dubrovačkoj žalbi