Slobodan Praljak se u nastavku svjedočenja služio navodima iz knjiga Fikreta Muslimovića i Sefera Halilovića kako bi pokazao da je Alija Izetbegović bio okružen oficirima Kontra-obavještajne službe bivše JNA čiji je cilj bio "da se porazi HVO" i koji su "minirali" sve njegove dogovore sa Tuđmanom


Nakon što je prethodnih dana bivšeg bosanskog predsjednika Aliju Izetbegovića u više navrata opisao kao "prevrtljivca" koji je izigrao sve sporazume sa Hrvatima, general Slobodan Praljak u današnjem nastavku iskaza nije štedio ni bosanske generale kojima je "bilo sumnjivo sve što je hrvatsko" i čiji je plan bio "da se porazi HVO i zauzme sva teritorija do granica sa Hrvatskom". Oni su, po Praljku, glavni krivci za Izetbegovićevu "prevrtljivost".

Citirajući dijelove knjiga Fikreta Muslimovića i Sefera Halilovića Praljak je nastojao ukazati da je Izetbegović bio okružen oficirima Kontra-obavještajne službe bivše JNA koji su "minirali" sve njegove dogovore sa Tuđmanom. S druge strane, navode iz tih knjiga o dogovoru Tuđmana i Miloševića u Karađorđevu da podjele BiH Praljak je kvalifikovao kao "vrhunske gluposti i neshvatljivi idiotizam". Tuđman je, po Praljku, i za Srbe i za neke Muslimane bio ustaša iako je u prošlom ratu bio partizan, živio u Beogradu i bio jedan od osnivača FK "Partizan".

Citirajući Muslimovićevu knjigu, Praljak je Halilovića nastojao prikazati kao čovjeka koji je "odgojen da mrzi Hrvate" i koji je glavni krivac što je Izetbegović odustao od provođenja Vance-Owenovog plana i sporazuma bosanskog predsjednika sa Tuđmanom. Iz dijelova knjige u kojima Muslimović optužuje Halilovića da je u Sarajevu "štitio kriminalce", te da je Izetbegovića često nazivao pogrdnim imenima, Praljak je zaključio da je prvi zapovjednik Armije BiH imao vlastitu viziju BiH u kojoj nije bilo mjesta za Hrvate, pošto ih je "sve smatrao ustašama". Njegove izjave o "suživotu i jednakopravnosti svih građana" Praljak smatra neiskrenim.

Praljak je naveo i Halilovićeve tvrdnje iz knjige "Lukava strategija" o navodnom razgovoru Izetbegovića i Ejupa Ganića o preseljenju Muslimana iz Sandžaka u Hercegovinu. Citirao je dio u kojem Halilović opisuje kako je Jaser Arafat/Yasser Arafat navodno savjetovao Izetbegoviću da prihvati dio teritorije BiH koji mu je nuđen na pregovorima u Ženevi, "pošto će na kraju ostati bez ičega". To po Praljku jasno govori ko je želio podjelu BiH, samo je bilo pitanje "koliki komad".

S obzirom na sve, zaključio je Praljak, "jasno je" zašto se i zbog koga nije mogla uspostaviti zajednička komanda Armije i HVO. "Sve što sam ja htio", dodao je optuženi, "jeste Prljak jednak Deliću i Haliloviću". On je, zatim, ponovio svoje ranije stavove o "zrcalnoj jednakopravnosti" za bosanske Hrvate koja se mogla ostvariti samo priznavanjem HVO i njenih zapovjednika i prihvatanjem političkog rukovodstva Herceg Bosne kao "potpuno jednakih" tadašnjem republičkom, a po Praljku zapravo "muslimanskom", rukovodstvu iz Sarajeva.

Predsjedavajući sudija je pred kraj današnje sjednice podsjetio Praljka da mu je od ukupno 36 sati planiranih za glavno ispitivanje ostalo još samo oko četiri sata, ukazujući da vijeće nije do sada čulo gotovo ništa o zauzimanju Mostara, snajperistima, Starom mostu i još nekim navodima iz optužnice.

Dijeljenje sadržaja