Dok su se "milijarde" stranih donatora slivale u isključivo muslimanske džepove, Hrvatska je izdvajala naoružanje i pomagala odbranu BiH čak i kada je bilo očito da će dio tog oružja biti uperen prema Hrvatima u Herceg Bosni, tvrdi u nastavku svjedočenja general Slobodan Praljak


Bivši komandant Glavnog stožera HVO Slobodan Praljak je u nastavku svjedočenja u svoju odbranu optužio Aliju Izetbegovića i njegove najbliže saradnike Harisa Silajdžića i Ejupa Ganića da su tokom rata prikupljali novac od islamskih zemlja za pomoć isključivo muslimanskom narodu.

Predstavnici Hrvata o takvim aktivnostima muslimanskog rukovodstva nisu ništa znali te je, po njemu, iluzorna tvrdnja da je Izetbegović tokom rata predstavljao državu BiH. "Hrvati u BiH od te pomoći nisu dobili ama baš ništa", tvrdi Praljak

S druge strane, nastavlja Praljak, dok su se "milijarde" stranih donatora slivale u isključivo muslimanske džepove, Hrvatska je izdvajala naoružanje i pomagala odbranu BiH čak i kada je bilo očito da će dio tog oružja biti uperen prema Hrvatima u Herceg Bosni. "Svjesni toga, lagali smo sami sebe da se to neće desiti jer smo znali da ne smijemo rizikovati napredovanje srpskih snaga", kaže optuženi.

Praljak i njegov tim odbrane su pripremili pregled pomoći koju je Hrvatska tokom rata slala BiH. Pregled je ilustrovan dokumentima iz državnog i vojnog arhiva Hrvatske, kao i pismenim dokazima koje su Praljkovoj odbrani ustupili Muslimani koji su tokom rata sudjelovali u organiziranju pomoći na tlu Hrvatske za BiH.

Zanimljivo je da se među dokumentima na koje se Praljak pozivao tokom svog svjedočenja nalazi i izvještaj koji je za njegovu odbranu pripremio bivši zapovjednik Generalštaba Armije BiH Rasim Delić. U tom izvještaju, prema riječima optuženog, navedena je sva pomoć u oružju koju su Hrvati uputili Armiji BiH, ali o detaljima nije danas bilo riječi.

Tužilac Daglas/Douglas Stringer je primijetio da optužba ne vidi ništa sporno u činjenici da je Hrvatska tokom rata slala oružje u BiH i to preko teritorije Herceg Bosne što je, inače, bio i jedini mogući put za slanje naoružanja Armiji BiH, ali je naglasio da je važno do kada je ono slano i u koje dijelove BiH.

Optužba, naime, smatra da je dotok oružja preko Herceg Bosne prekinut tokom hrvatsko-muslimanskog sukoba 1993-1994. godine, te da su Hrvati nastavili slati oružje samo u one dijelove BiH gdje je Armija BiH držala linije prema zajedničkom neprijatelju, odnosno Srbima.

Optuženi Praljak, međutim, tvrdi da su isporuke oružja bile kontinuirane od početka do kraja rata, s "kratkim" prekidima u drugoj polovini 1993. godine. To, po njemu, pokazuje da nije mogao postojati nikakav udruženi zločinački poduhvat čiji je cilj bio pripajanje jednog dijela BiH susjednoj Hrvatskoj kako tvrdi tužilac.

Dijeljenje sadržaja