Odbrana Berislava Pušića tvrdi da nije dokazana odgovornost bivšeg predstojnika Ureda za zamjenu i predsjednika Komisije za zatvore i logore i traži oslobađajuću presudu. Odbrana tvrdi da nije tačno da Pušić "ne pokazuje kajanje" i navodi da je jedan od uzroka zdravstvenih problema zbog koji ne prisustvuje suđenju to što ga progone sjećanja na rat

Odbrana Berislava Pušića tvrdi da bivši predstojnik Ureda za zamjenu i predsjednik Komisije za zatvore i logore nije bio "alfa i omega" u otpuštanju zatvorenika iz logora i zatvora na području Herceg Bosne, kao što tvrdi tužilaštvo.

Tužilac je, podsjetimo, u završnoj riječi tražio da se Pušić osudi na 25 godina zatvora za zločine počinjene nad Muslimanima u srednjoj Bosni i zapadnoj Hercegovini 1993. i 1994. godine u okviru udruženog zločinačkog poduhvata na čelu sa tadašnjim hrvatskim predsjednikom Franjom Tuđmanom.

Odbrana, međutim, tvrdi da Pušić nije imao nikakvih ni "de iure" ni "de facto" ovlasti koje bi proizlazile iz njegovih funkcije načelnika Komisije za razmjenu i predsjednika Komisije za logore i zatvore HVO. Te titule, po tvrdnjama branilaca, "samo zvuče grandiozno" i ne odslikavaju moć koju je Pušić uistinu imao.

Po odbrani, Komisija za razmjenu zarobljenika na čijem čelu se Pušić nalazio od 5. jula 1993. godine je bila zadužena za "tehničku potporu" drugim organima Herceg Bosne, dok je Komisija za logore i zatvore, formirana 6. avgusta iste godine, bila "samo mrtvo slovo na papiru".

Tužiočevo odustajanje od optužbi koje su Pušića prvobitno teretile za zločine u Prozoru u oktobru 1992. i Gornjem Vakufu u januaru 1993. godine, po mišljenju odbrane, "nije u skladu" sa stavom da je Pušić bio član udruženog zločinačkog poduhvata jer "nije logično" da se Pušić tom zločinačkom poduhvatu mogao pridružiti kasnije, odnosno u aprilu 1993. godine kako to tvrdi optužba.

Pušićev advokat Rodžer/Roger Sahota je na kraju podsjetio da je zbog lošeg zdravstvenog stanja optuženi često odsustvovao sa suđenja, te da zbog toga nije prisustvovao ni završnoj riječi svoje odbrane. Osporavajući tužiočevu tvrdnju da Pušić "ne pokazuje kajanje" jer ne prisustvuje suđenju, on je naglasio da se optuženi ne osjeća dobro "između ostalog i zato što ga progone sjećanja na rat".

Tužilac Kenet Skot/Kenneth Scott je zatražio dodatna četiri sata kako bi odgovorio na argumentaciju odbrane. Uprkos žestokom protivljenju svih odbrana vijeće je tužiocu dodijelilo tri sata za repliku, a odbrani optuženog Jadranka Prlića je dalo još petnaest minuta kako bi odgovorio na tvrdnje drugih odbrana koje se odnose na njegovog klijenta. Vijeće je saopštilo da će i optuženima biti data prilika da se obrate vijeću, ukoliko to budu željeli.

Sljedeća sjednica je zakazana za utorak 1. marta i ukoliko sve bude teklo po planu suđenje bivšim liderima Herceg Bosne bi tada ili, eventualno dan kasnije, moglo biti zaključeno.

Dijeljenje sadržaja