Glavni tužilac Haškog tribunala "zna gde se nalazi Ratko Mladić" i sa tom će informacijom putovati u Beograd

U Hagu objavljena "konsolidovana" optužnica protiv generala Ratka Mladića kojom je značajno smanjen broj - mada ne i težina - optužbi protiv bivšeg zapovednika Vojske Republike Srpske

Ured Carle del Ponte ponovo od Beograda zahtijeva dostavljanje povjerljivih podataka o generalu-bjeguncu

Haški tribunal zahtjeva da mu vlasti u Beogradu dostave vojni dosije optuženog

Jedini podatak koji je u “Personalnom listu” Ratka Mladića upisan za period od dolaska u Sarajevo u maja 1992. do skidanja sa evidencije profesionalnih vojnika VJ u junu 2001. je ukaz o unapredjenju u čin general pukovnika, koji je 16. juna 1994. potpisao tadašnji predsednik SRJ. Ko je bio Mladićev vrhovni komandant: Zoran Lilić ili Radovan Karadžić?

Haško tužilaštvo podnijelo zahtjev za izmjenu postojeće optužnice protiv Ratka Mladića, kako bi se ona uskladila sa Karadžićevom i omogućila spajanje njihovih predmeta u slučaju da se bivši komandant Glavnog štaba VRS u dogledno vrijeme pojavi u Hagu

Nakon hapšenja Ratka Mladića, glavni tužilac Serž Bramerc poručio da je "danas važan dan za međunarodnu pravdu", žrtve zločina počinjenih u Bosni i Hercegovini i celu bivšu Jugoslaviju. "Odgovorni za najteža kršenja međunarodnog humanitarnog prava više ne mogu da računaju da će izbeći kaznu", ukazuje Bramerc

Prema prošlogodišnjem prijedlogu izmjene operativne optužnice iz 2002. godine general Ratko Mladića se tereti za istovjetna djela kao i Radovan Karadžić - dvostruki genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja. Pošto se sudije o tom prijedlogu još nisu izjasnile na snazi je i dalje optužnica iz oktobra 2002.

Hapšenje Mladića je "jedan od najznačajnijih trenutaka" u istoriji Tribunala i "približava ovu instituciju uspešnom okončanju njenog mandata", navodi se u saopštenju koje je danas prosleđeno novinarima

Potvrđen prijedlog izmjena optužnice protiv Ratka Mladića koji je tužilaštvo podnijelo u maju prošle godine, a odmah potom imenovane i sudije Pretresnog vijeća koje će voditi postupak protiv bivšeg komandanta Glavnog štaba VRS, u sljedećem sastavu: Christof Fluge iz Njemačke, Alfons Ori iz Holandije i Bakone Moloto iz Južnoafričke Republike

Bivši komandant Glavnog štaba VRS prebačen večeras u Pritvorsku jedinicu Tribunala, gde će prvih nekoliko dana biti zadržan u izolaciji nakon čega će se pridružiti ostalim pritvorenicima. Sutra konferencija za medije glavnog tužioca Serža Bramerca. Prvo pojavljivanje Mladića pred sudijom Tribunala u naredna dva do tri dana

Glavni tužilac Tribunala o značaju Mladićevog hapšenja za Tribunal, međunarodnu pravdu i žrtve zločine za koje se tereti, kao i o opcijama koje se razmatraju za buduće suđenje. Sekretar suda, koji je sinoć proveo nekoliko sati sa Mladićem na roterdamskom aerodromu i u Pritvorskoj jedinici UN, opisao optuženog kao "veoma kooperativnog". Prvo pojavljivanje Mladića pred sudijom u petak u 10 časova

Beogradski advokat Aleksandar Aleksić danas imenovan za privremenog branioca Ratka Mladića za potrebe sutrašnjeg prvog pojavljivanja optuženog pred Tribunalom i izjašnjavanja o navodima optužnice

Tokom prvog pojavljivanja pred Tribunalom bivši komandant Glavnog štaba VRS se pravio da ne zna za šta je optužen i od čega se 16 godina skrivao, pa je zatražio odlaganje izjašnjavanja o krivici dok se ne upozna sa "gnusnim optužbama" koje mu se stavljaju na teret i "monstruoznim rečima" kojima se one opisuju. Naredno pojavljivanje pred sudom zakazano za 4. jul.

Tužilaštvo traži od Veća da "ograniči" obelodanjivanje materijala i informacija koji su stavljeni na raspolaganje odbrani Ratka Mladića, kako bi se garantovala privatnost i zaštita žrtava i svedoka. Mladićev branilac po službenoj dužnosti Aleksandar Aleksić uzvratio da tužilaštvo time "krši osnovna prava Ratka Mladića na pravično i javno suđenje"

Odobren zahtev tužioca da se Mladićevoj odbrani zabrani da javno objavljuje dokumenta i informacije iz "potkrepljujućeg" dokaznog materijala koji joj je obelodanjen. Tužiocu takođe odobreno da u izjavama svedoka i žrtava koje obelodanjuje odbrani rediguje podatke "privatne prirode" na osnovu kojih bi se moglo utvrditi njihovo trenutno mesto boravka

Do 1. avgusta biće poznat sastav tima odbrane Ratka Mladića. To je rok u kojem bi Mladić trebalo da se definitivno opredeli za branioce sa "liste kandidata" podnete prošle sedmice, čije će kvalifikacije zatim verifikovati Sekretarijat suda

Nakon više upozorenja zbog ometanja zasedanja i prekidanja predsedavajućeg sudije, optuženi izbačen iz sudnice. Sudija Ori je, nakon toga, čitao tačku po tačku optužnice konstatujući da Pretresno veće, u Mladićevo ime, navodi da se optuženi izjasnio da nije kriv

Sekretarijat Tribunala organizuje dolazak i kontakt sa optuženim sedmorici "potencijalnih branilaca" sa liste koju je krajem prošlog mjeseca dostavio Ratko Mladić. Pošto ne govori zvanične jezike Tribunala beogradski advokat Miloš Šaljić bi, ukazuju u Sekretarijatu, mogao eventualno biti imenovan za kobranioca

Do kraja nedelje će se znati da li advokati čije je imenovanje tražio Ratko Mladić ispunjavaju uslove za zastupanje optuženih pred Tribunalom. Mladić insistira da glavni zastupnik bude beogradski advokat Miloš Šaljić uprkos tome što ne govori ni jedan od zvaničnih jezika Tribunala, a ruski pravnik Aleksandar Mezjajev ne želi da bude vođa tima odbrane, niti Mladić želi da mu to ponudi

Ratko Mladić, bivši komandant Glavnog štaba VRS potpisao je dokument kojim beogradskog advokata Branka Lukića ovlašćuje da ga zastupa u postupku koji se protiv njega vodi pred Tribunalom

Sekretar Tribunala imenovao beogradskog advokata Branka Lukića za glavnog zastupnika Ratka Mladića. Lukić danas preuzima dužnost od Mladićevog privremenog advokata Aleksandra Aleksića

Tužilaštvo je podnelo zahtev za razdvajanje Mladićeve optužnice na dva dela, kako bi se bivšem komandantu vojske bosanskih Srba sudilo u dve faze: prvo za genocid u Srebrenici a potom za zločine u opštinama, terorisanje Sarajeva i uzimanje UN talaca

Predstavnica za štampu Tribunala demantuje pisanje beogradskih medija da je Ratko Mladić "hitno prebačen" u hašku bolnicu Bronovo gde je, navodno, podvrgnut hirurškom zahvatu

Na statusnoj konferenciji predsedavajući sudija Alfons Ori izložio kako će se odvijati pripreme za suđenje, odnosno predraspravna faza postupka protiv bivšeg komandanta vojske bosanskih Srba Ratka Mladića, optuženog za genocid i druge zločine u Bosni i Hercegovini

Prihvatanje zahteva tužioca za suđenje Ratku Mladiću u dve faze – prvo za Srebrenicu, a zatim za etničko čišćenje, Sarajevo i taoce – negativno bi se odrazilo na pravo optuženog na efikasno i pravično suđenje i dovelo bi odbranu u nepovoljniji položaj – navodi se u danas objavljenom odgovoru branioca bivšeg komandanta Glavnog štaba VRS

Odbrana traži da tužilac dopuni optužnicu imenima žrtava i počinilaca zločina koji se stavljaju na teret bivšem komandantu Glavnog štaba VRS ili da se, ako optužba nije u stanju da to učini, odbace te "manjkave" tačke optužnice, među kojima su i one koje se odnose na genocid u Srebrenici i teror nad građanima Sarajeva

Tužilaštvo traži od Veća da ne usvoji prigovore Mladićeve odbrane na formu optužnice koja ga tereti za genocid i druge zločine u BiH. Po tužilaštvu, optužnica je dovoljno precizna i u skladu je sa Statutom Tribunala i Pravilnikom o postupku i dokazima

U dvadesetominutnom obraćanju na drugoj konferenciji o stanju u postupku, optuženi Ratko Mladić se požalio na "teške zdravstvene probleme" najavljujući da će "i ovakav kakav je… braniti Republiku Srpsku, Srbiju i ceo narod", što je sudiju Orija prinudilo da ga podseti da je optužen "samo on i niko drugi", te da zato treba da brani sebe, a ne nikakve "druge ljude, organizacije ili entitete"

Nerma Jelačić, predstavnica za štampu Tribunala, demantuje navode medija da je Ratko Mladić, bivši komandant Glavnog štaba VRS "kolabirao" prošle nedelje. Potvrđuje, međutim, da je Mladić "pod medicinskim tretmanom" i ukazuje da kao i ostali pritvoreni dobija "najbolju zdravstvenu negu dostupnu u Holandiji"

Pretresno veće odbacilo zahtev tužioca da se postupak protiv Ratka Mladića razdvoji kako bi mu se prvo sudilo za genocid u Srebrenici a potom za etničko čišćenje, teror nad Sarajevom i uzimanje talaca. Prihvaćen zahtev tužilaštva da se optužnica dopuni zločinom u Bišini i odbačen prigovor odbrane na formu optužnice

Tužilaštvo se neće žaliti na odluku Pretresnog veća da odbaci zahtev za razdvajanje optužnice protiv Ratka Mladića, rekao je u susretu sa stranim dopisnicima akreditovanim u Holandiji, glavni tužilac Serž Bramerc, najavljujući da se razmatraju različite opcije za "redukciju" predmeta bivšeg komandanta Glavnog štaba VRS

Odbrani dostavljena delimična lista žrtava zločina navedenih u trećoj dopunjenoj optužnici protiv Ratka Mladića, bivšeg komandanta Glavnog štaba VRS, optuženog za genocid i druge zločine u BiH

Izjašnjavanje Ratka Mladića o dopunjenoj optužnici odloženo do daljeg pošto se optuženi zbog zdravstvenih problema nije danas pojavio u sudnici. U odsustvu optuženog održana konferencija o stanju u postupku na kojoj je razmotren tok priprema za suđenje

Pretresno veće naložilo Sekretaru suda da organizuje sistematski lekarski pregled Ratka Mladića u kojem će dati procenu njegovog trenutnog stanja i, koliko je to moguće, popis zdravstvenih problema koje je imao pre dolaska u Hag i njihov uticaj na aktuelnu medicinsku sliku optuženog

Tužilaštvo podnelo predlog za sažimanje optužnice koja Ratka Mladića tereti za etničko čišćenje u opštinama BiH, teror nad Sarajevom, genocid u Srebrenici i uzimanje pripadnika UN za taoce. Mada odustaje od gotovo polovine incidenata navedenih u važećoj optužnici, tužilaštvo smatra da su zločini koji ostaju odražavaju celinu kriminalnog ponašanja koje se pripisuje bivšem komandantu VRS

Branilac Ratka Mladića smatra da odbrana ne treba da se izjašnjava o predlogu tužilaštva za sažimanje optužnice. Ono što ih brine je zahtev tužioca da i pored sažimanja izvodi dokaze o incidentima koji su isključeni iz optužnice, ako ti dokazi ukazuju na nameru optuženog. Takvo sažimanje, po braniocu, ne skraćuje vreme potrebno odbrani da odgovori na tužiočeve dokaze

Prihvaćen predlog tužilaštva da sažme optužnicu protiv bivšeg komandanta Glavnog štaba VRS Ratka Mladića. Veće je zaključilo da je predloženih 106 incidenata za koje će se suditi Mladiću po najnovijem predlogu tužilaštva, "reprezentativno" za optužbe koje se stavljaju na teret bivšem komandantu Glavnog štaba VRS

Suđenje Ratku Mladiću moglo bi da počne 27. marta 2012. godine, no taj datum - kako je na konferenciji o stanju u postupku rekao sudija Ori - "nije uklesan u kamen". Pozvan da se izjasni o ubistvu više od 30 Bošnjaka u selu Bišina 23. jula 1995. godine Mladić je rekao da "nije kriv" i da "nema veze ni sa tim mestom, ni sa datumom, ni sa čim"

Branilac Ratka Mladića traži jednomesečno produženje roka za dostavljanje obaveštenja o eventualnoj odbrani alibijem ili drugoj posebnoj odbrani. Zastoj u prikupljanju neophodnih informacija je nastao zbog proslave "zapadnih" i srpskih novogodišnjih i božićnih praznika, repriza tih događaja kao i brojnih januarskih slava u Srbiji i Bosni i Hercegovini tokom kojih je potencijalne svedoke "nemoguće locirati" ili su oni "nedostupni"

Na petoj konferenciji o stanju u postupku protiv Ratka Mladića odbrana je istakla da je "nemoguće" da bude spremna za početak suđenja pre kraja oktobra, te da bi svaki početak pre toga bio "nepravedan". Sudija, kojeg je optuženi danas oslovio sa "druže Ori", ponovo upozorio "gospodina Mladića" da će naložiti da se izvede iz sudnice ukoliko bude ometao tok postupka. Mladić vidi sebe kao "srpskog viteza Gavrila koji se žrtvovao za državu i narod"

Tužilaštvo dostavilo listu svedoka i dokaznih predmeta za suđenje bivšem komandantu Glavnog štaba VRS, optuženom za genocid i druge zločine u BiH. Optužba planira ukupno 410 svedoka, uključujući i 25 eksperata, od kojih bi u sudnici trebalo da se pojavi njih oko 150, dok će iskazi ostalih biti ponuđeni u pisanoj formi. Za glavno ispitivanje svedoka optužbe će trebati oko 200 sati

Početak suđenja Ratku Mladiću, bivšem komandantu Glavnog štaba VRS, optuženom za genocid i druge zločine u BiH, zakazan je za 14. maj ove godine. Nakon uvodnih reči tužilac će počev od 29 maja izvesti prve od 410 najavljenih svedoka optužbe

U okviru ubrzanih priprema za početak suđenja, održana šesta konferencija o stanju u postupku protiv Ratka Mladića, bivšeg komandanta vojske bosanskih Srba. Mladić traži generalsku uniformu i šapku, protestuje zbog "pristrasnog NATO suda" i izražava zabrinutost za sudbinu planete u slučaju napada na Iran

Nakon što je sudija Ori saopštio niz rokova koji su postavljeni tužilaštvu i odbrani u okviru priprema sa početak suđenja 14. maja ove godine, reč je uzeo Ratko Mladić, predstavljajući se kao borac za istinu koji ne brani sebe, odriče postojanje BiH i želi da se slobodan vrati u Beograd, "glavni grad srpskog naroda" podeljenog rekom Drinom

U sklopu priprema za skori početak suđenja Ratku Mladiću, tužilac najavljuje izvođenje svojih dokaza u pet segmenata – u uvodnom delu od kraja maja do 13. jula ove godine predočiće "pregled celog slučaja", a u preostale četiri faze prezentovaće dokaze o teroru nad Sarajevom, uzimanju osoblja UN za taoce, zločinima počinjenima u bosansko-hercegovačkim opštinama 1992. godine i, konačno, o srebreničkom genocidu

Odbrana Ratka Mladića, bivšeg komandanta Glavnog štaba VRS, namerava da iznese uvodnu reč uoči svog a ne tužiočevog dokaznog postupka. Mladić se odriče prava da se u ovom trenutku, nakon uvodne reči tužilaštva, obrati veću izjavom bez polaganja zakletve

Na pretpretresnoj konferenciji u predmetu Ratka Mladića razmatrane pripreme za početak suđenja, koje će se uvodnom rečju tužioca otvoriti 16. maja ove godine. Mada kaže da je zdravstveno "živnuo" od dolaska u Hag, Mladić tvrdi da neće biti u stanju da prati suđenje tokom svih pet radnih dana sedmično i naglašava da mu nije bitno hoće li suđenje trajati "pet ili sto godina"

U odgovoru na najnoviji zahtev tužioca da se produži rok za obelodanjivanje potencijalno oslobađajućeg materijala odbrani Ratka Mladića, branioci podsećaju da je taj rok već jednom pomeren i traže da suđenje, čiji je početak najavljen za 16. maj ove godine, počne 90 dana nakon što tužilac obelodani sve materijale

I pored priznanja tužioca da je "bez dobrog izgovora" propustio da obelodani deo dokumentacije neophodne za pripremu odbrane, na današnjem nastavku pretpretresne konferencije u predmetu Ratka Mladića moglo se čuti da je veći deo dokumenata za prve svedoke obelodanjen i, bar za sada, nije promenjen datum početka izvođenja dokaza optužbe. Mladićevi problemi sa "kratkoročnim pamćenjem" i zahtev da mu se dostavi ono što već ima

Pretresno veće sudije Orija odbacilo i peti zahtev odbrane da se zbog zakasnelog obelodanjivanja dokumenata od strane optužbe početak suđenja odloži za 90 dana. Uvodne reči 16. i 17. maja ove godine

U okviru uvodnog segmenta dokaznog postupka optužbe na suđenju bivšem komandantu vojske bosanskih Srba tužilac će izvesti šestoro preživelih masovnih ubistava, dva insajdera, tri novinara i nekolicinu međunarodnih posmatrača čiji će se iskazi odnositi na zločine nad nesrbima u BiH od 1992. do 1995. godine, uključujući i teror nad građanima Sarajeva i srebrenički genocid

Branilac Ratka Mladića, traži od predsednika Tribunala da zbog "utiska pristrasnosti" diskvalifikuje predsedavajućeg sudiju Orija. Odbrana navodi čak 17 razloga za izuzeće holandskog sudije: njegove "lične" i "nacionalne interese" i navodno favorizovanje tužilaštva

Nepuna dva dana uoči zakazanog početka suđenja odbrana generala Ratka Mladića uputila veću novi zahtev za odlaganje suđenja na period od šest meseci. U Tribunalu se, međutim, nastavljaju pripreme za otvaranje suđenja u sredu 16. maja ujutro

Odlukom kojom je predsednik Tribunala danas odbacio hitan zahtev Mladićeve odbrane za diskvalifikaciju predsedavajućeg sudije Alfonsa Orija i obustavu postupka, raščišćen teren za sutrašnji početak suđenja

U prvom delu uvodne reči na suđenju bivšem komandantu Glavnog štaba VRS optuženom za dvostruki genocid, zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja u Bosni i Hercegovini, tužilac govorio o Mladićevoj ulozi u etničkom čišćenju, terorisanju Sarajeva i uzimanju UN talaca. Veće ukorilo tužioca zbog "velike greške" u obelodanjivanju dokaza odbrani i najavilo mogućnost odlaganja izvođenja dokaza optužbe

U drugom delu uvodne reči na otvaranju suđenja bivšem komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću, tužilac postavio scenu za dokazivanje njegove individualne krivične odgovornosti za genocid u Srebrenici. Po okončanoj uvodnoj reči suđenje suspendovano "do daljeg", tako da je neizvesno kada će optužba početi sa izvođenjem svojih dokaza

Zbog "tehničke greške" od pre nekoliko godina, tužilaštvo je "verovalo" da predočava dokumente koji su bili na spisku… ali ne i na hard disku dostavljenom odbrani. Tužilaštvo, ipak, napominje da od 155.256 dokumenata, optuženom nije dostavljeno samo malo više od 3 odsto dokaznog materijala, što ima "ograničeni uticaj" na sposobnost odbrane da se pripremi za izvođenje dokaza optužbe

Pretresno veće koje vodi predmet Ratka Mladića, bivšeg komandanta Glavnog štaba VRS optuženog za genocid i druge zločine u BiH, naložilo tužilaštvu da 25. juna počne sa izvođenjem svojih dokaza

Nakon što je Pretresno veće odobrilo jednomesečno odlaganje, general Ratko Mladić traži preispitivanje te odluke i pomeranje datuma izvođenja dokaza tužilaštva za šest meseci. Optužba dostavila izmenjenu listu sa imenima 14 svedoka koje namerava da ispita u prvoj fazi izvođenja dokaza od 25. juna do 20. jula ove godine

U kratkom večeras objavljenom saopštenju za medije se navodi da je početka dokaznog postupka optužbe na suđenju Ratku Mladiću "suspendovano do daljeg", a da će puna odluka i obrazloženje Pretresnog veća biti objavljeni naknadno

Tužilac podneo zahtev da se 22 ratne beležnice Ratka Mladića napisane od 1991. do 1996. godine uvedu u dokaze jer smatra da bi u velikoj meri mogli biti od koristi za dokazivanje krivice bivšeg komandanta vojske bosanskih Srba

Izvođenje dokaza optužbe na suđenju bivšem komandantu Glavnog štaba VRS, optuženom za dvostruki genocid i druge zločine tokom rata u BiH, počinje u ponedeljak 9. jula i nastavlja se dve sedmice, do letnje sudske pauze koja počinje 21. jula

Tužilaštvo objavilo revidiranu listu svedoka koji će dati iskaz u pre dve sedmice dokaznog postupka na suđenju generalu Ratku Mladiću, od 9. do 20. jula ove godine

Advokat Branko Lukić traži da se odloži svedočenje ili, alternativno, unakrsno ispitivanje Dejvida Harlanda, Ričarda Daneta i Jozefa Kingorija zbog kasnog obelodanjivanja velike količine materijala i pošto se veće još nije izjasnilo o tužiočevom zahtevu za uvođenje u spis transkripta prethodnih iskaza svedoka i pratećih dokaza

Veće odbacilo zahtev odbrane generala Mladića da se svedoci Harland, Danat i Kingori saslušaju nakon letnje sudske pauze. Odbačen i zahtev da se veštak Danat diskvalifikuje. O njegovom izveštaju i stručnosti veće će odlučiti nakon što sasluša Danatov iskaz

U tri "hitna podneska" Mladićeva odbrana optužila Pretresno veće da je "podleglo političkim pritiscima tužilaštva", i "u pet do dvanaest drastično promenilo pravila igre", ugrozilo "integritet postupka" i stvorilo uslove za "potencijalno neostvarenje pravde", zbog čega traži odlaganje suđenja za još 6 meseci

Iskazom Elvedina Pašića o stradanjima meštana Hrvaćana i drugih muslimanskih sela u opštini Kotor Varoš 1992. godine, otvoren je dokazni postupak optužbe na suđenju Ratku Mladiću, bivšem komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. Pašićev iskaz se odnosi na deo optužnice o zločinima u dvadesetak opština BiH koji je u Kotor Varoši, prema tužiocu, dosegao razmere genocida

U nastavku unakrsnog ispitivanja prvog svedoka optužbe Elvedina Pašića, odbrana Ratka Mladića osporavala navod optužnice o streljanju oko 150 Muslimana zatočenih u školi u Grabovici kraj Kotor Varoši tvrdeći da – "ako se nešto i desilo", odgovornost za to ne snosi vojska kojom je zapovedao optuženi već "lokalni civili"

Bivši šef civilnog sektora misije UN u BiH Dejvid Harland opisao Ratka Mladića kao isfrustriranog i ratobornog siledžiju s kojim nije bilo moguće "racionalno" razgovarati i koji "nije imao viziju" kako da dobije rat uprkos neprikosnovenoj vojnoj nadmoći. Njegova strategija se, po Harlandu, zasnivala na tome da "teroriše civilno stanovništvo"

Odbrana Ratka Mladića u unakrsnom ispitivanju tvrdi da srpske snage nisu "terorisale" Sarajevo već se radio o "sankcijama" kako bi oslabile protivničku vojsku. Prema Mladićevom braniocu UNPROFOR se tokom rata stavio "pretežno na stranu Muslimana" i "suprotstavljao se pretežno Srbima"

Tokom jutrošnjeg nastavka unakrsnog ispitivanja Dejvida Harlanda, branilac Ratka Mladića je obavijestio vijeće da se optuženi ne osjeća dobro i tražio pauzu. Nakon što ga je u Tribunalu pregledala medicinska sestra Mladić upućen na dodatni ljekarski pregled. Nastavak suđenja, ukoliko optuženom bude bolje, zakazan sa petak 13. juli ujturo

Bivši komandant VRS Ratko Mladić se jutros nije pojavio u sudnici pošto se, prema riječima predsjedavajućeg sudije Orija, trenutno nalazi u bolnici na 24-satnom ispitivanju i posmatranju

Ratko Mladić nema zdravstvenih problema i nema potrebe za posebnim tretmanom - zaključak je 24-časovnih pretraga u haškoj bolnici, saopšteno je danas posle podne u Tribunalu. Suđenje bivšem komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske nastavalja se u ponedeljak pre podne

U pauzi između sjednica Ratko Mladić za optuženičkom klupom uradio nekoliko sklekova, valjda da bi publici i stražarima UN koji sjede uz njega demonstrirao da je u dobroj formi. Branilac Branko Lukić u završnici unakrsnog ispitivanja Dejvida Harlanda nastojao da dokaže da srpske snage nisu namjerno ubijale civile u Sarajevu, već samo "odgovarale" na ofanzivna dejstva Armije BiH

Svedokinja tužilaštva Kristine Šmic ne spori da su muslimanski civili u julu 1995. godine želeli da napuste Potočare, ali je naglasila da su prethodno proterani iz svojih srebreničkih domova, zbog čega se, po njoj, radilo o deportaciji a ne evakuaciji. Nemačka bolničarka opisala dva susreta sa Ratkom Mladićem jula 1995. u Potočarima

Bivši vojni posmatrač UN Džozef Kingori koji je u julu 1995. godine bio očevidac pada srebreničke enklave opisao dva susreta sa generalom Ratkom Mladićem i njegovo ponašanje u Potočarima. Dok je hiljade izbeglica pred bazom UN uveravao da im se ništa loše neće dogoditi, Mladić, smatra Kingori, "nije mislio ono što je govorio"

Pozivajući se na izveštaj holandskog Instituta za ratnu dokumentaciju, odbrana Ratka Mladića nastojala da ospori kredibilitet vojnog posmatrača UN Džozefa Kingorija. Po tom izveštaju, kenijski pukovnik i njegove kolege su posmatrali unutrašnjost bunkera u kojima su se skrivali… a ne situaciju u Srebrenici i Potočarima u julu 1995.

U svom šestom svedočenju pred Tribunalom, na suđenju Ratku Mladiću, jedan od malobrojnih preživelih sa srebreničkih stratišta opisao zašto je 11. jula 1995. godine odlučio da s porodicom napusti svoju kuću u Srebrenici

Kada je branilac pitao holandskog pukovnika Elka Kostera da li je u julu 1995. godine devetorici ubijenih civila u blizini baze UN u Potočarima skinuo gornji deo garderobe da se uveri u tačnost svoje procene da im je pucano u leđa i da su ulazne rane širine dva centimetra, general Mladić glasno sugerisao zastupniku da pita svedoka da li je žrtvama skinuo donji deo odeće da vidi "da li su sunećeni", kako bi se znalo da se zaista radi o Muslimanima. Sudijama, koje su ga u nekoliko navrata opominjali zbog glasnih komentara, je očito promakla ova upadica optuženog

Prvi svedok na suđenju Ratku Mladiću nakon letnje pauze, ratni izveštač britanske televizijske mreže Skaj Njuz Arnout Van Linden, svedoči o dva susreta sa optuženim kojeg je u jednom od svojih izveštaja nazvao "bič Sarajeva". Kako je Mladićeva vojska oko Sarajeva pritiskom na "prekidač, povećavala napetost shodno zahtevima političke i vojne situacije". Mladićevi osmesi i uvrede na račun svedoka, kojeg je optužio da je "špijun CIA" i "jahač na Tomahavku"

Branilac Ratka Mladića "pokrio" brojne teme u unakrsnom ispitivanju Arnouta Van Lindena, ratnog dopisnika Skaj Njuza - od rasporeda pešadije i artiljerije ABIH, preko tehničkih karakteristika artiljerijskog i snajperskog delovanja, do potrage za Zelenim beretkama i Mudžahedinima. Sudije upozorile Mladića da se uzdrži od glasnih komentara u sudnici i vređanja svedoka

Pretresno veće, upozorio je Mladića sudija Moloto, ima na raspolaganju mere koje može preduzeti ukoliko se optuženi pred sudom ne ponaša onako kako se od njega očekuje, a odbrana je dužna da reaguje i zaustavi svog klijenta ako vređa svedoke

Na suđenju Ratku Mladiću irski pukovnik Kolm Dojl opisao sastanak sa Slobodanom Miloševićem u Beogradu 1992. godine u vrijeme dok su srpske snage intenzivno granatirale Sarajevo. Dojlov tadašnji šef lord Karington je "nestrpljivo čekao" da Milošević upotrijebi svoj uticaj na generala Mladića kako bi granatiranje Sarajeva prestalo, ali se to nije desilo

Nakon što mu je sudija Moloto prenio stav Pretresnog vijeća da se Ratko Mladić ubuduće mora "ponašati pristojno" ukoliko želi da i dalje ostane u sudnici i sluša vlastito suđenje, branilac Branko Lukić se "izvinio svima" u ime svog klijenta, ali na sjednici zatvorenoj za javnost. Završen iskaz irskog pukovnika Kolma Dojla

Tokom iskaza zaštićene svedokinje ranjene u sarajevskoj bolnici gde je na početku rata radila emitovan poznati snimak presretnute radio-komunikacije u kojoj Mladić naređuje pukovniku Vukašinoviću da granatiranjem pojedinih delova grada "razvuče pamet" i "ukine san" Sarajlijama. Nakon prošlonedeljnog ukora zbog vređanja svedoka u sudnici, Ratko Mladić je danas ćutke pratio raspravu, komunicirajući sa odbranom isključivo pisanim porukama

Na suđenju Ratku Mladiću, Džon Džordan svedočio o naporima sarajevskih vatrogasaca i stranih dobrovoljaca da obuzdaju "palež i piromaniju" i ugase stotine požara izazvanih granatiranjem Sarajeva. Kako su pripadnici međunarodne vatrogasne brigade štitili sarajevske kolege i da li su "naoružani vatrogasci" bili pretnja po bezbednost kolega i civila?

Dokazujući da su 1992. godine u sklopu etničkog čišćenja velikih delova BiH počinjeni brojni zločini nad bosanskim Muslimanima, tužilac danas na suđenju Ratku Mladiću izveo dva svedoka koji su, nakon što su preživeli streljanja, uspeli da pobegnu sa stratišta i dočekaju kraj rata

Zaštićeni svedok optužbe u unakrsnom ispitivanju opisao šta se dešavalo pre i posle streljanja oko 150 Muslimana u selu Biljani kod Ključa koje je on čudom preživeo. Ratko Mladić se "tiho i po propisima" konsultovao sa braniocem, zbog čega je pohvaljen, pa je uzvratio aplauzom

Ratko Mladić zbog "neprimjerenog ponašanja" odstranjen iz sudnice pošto je tokom iskaza Adila Medića iz Sanskog Mosta u više navrata mahao papirima ispred sebe nastojeći tako da privuče pažnju svojih advokata, sudija, publike prisutne u galeriji ili kamera. Prema riječima sudije Orija radi se o privremenoj mjeri i očekuje se da će se Mladić u ponedjeljak ujutro vratiti u sudnicu kako bi prisustvovao nastavku suđenja

Prijedorčanin Safet Tači opisao šta je iz susedne prostorije video tokom masakra u zloglasnoj sobi broj tri logora Keraterm u kojoj je krajem jula 1992. godine ubijeno oko 150 nesrpskih zatočenika. Mladićevi problemi sa merenjem pritiska

Rajif Begić je u nastavku juče započetog iskaza na suđenju bivšem komandantu vojske bosanskih Srba Ratku Mladiću detaljno opisao kako je 31. maja 1992. na Vrhpoljskom mostu, ili pod njim, ubijeno devetnaest muslimanskih muškarca, među kojima i njegov brat Nedžad Begić

Šefik Hurko, bivši zatočenik logora Rasadnik, u Rogatici opisao je svoj prvi susret sa Ratkom Mladićem na liniji fronta iznad Goražda kada je general zatočenim Muslimanima poručio da "moraju da se pokrste ukoliko žele da ostanu u RS." Sudije opomenule optuženog da se "uzdrži od bilo kakvih gestova kojima izražava slaganje ili neslaganje sa onim što svedoci kažu", nakon što je u sudnici "mahao prstom"

Odbrana Ratka Mladić tvrdi da on nije bio informisan o stanju u logoru Rasadnik u Rogatici i fizičkom i seksualnom zlostavljanju zatočenika. Na pitanje odbrane zašto Mladiću, prilikom susreta krajem aprila 1994. godine, nisu rekli kako se sa njima postupa, bivši zatočenik odgovorio da su svi "drhtali kao prut" i da "niko ništa nije smeo da kaže"

Ivo Atlija, bosanki Hrvat iz Prijedora, na suđenju Ratku Mladiću svjedoči o napadu srpskih snaga na Briševo i okolna sela u kojima je u ljeto 1992. godine ubijeno oko 200 ljudi. "Sramota je sto je toliko ljudi umrlo ni zbog čega", kaže svjedok kojemu je u Briševu ubijen otac

Ivo Atlija u završnici iskaza na suđenju Ratku Mladiću opisao rane koje je vidio na tijelima ubijenih u napadu srpskih snaga na selo Briševo i druge prijedorske zaseoke. "Izgledale su kao velike posjekotine dužine od deset do trideset centimetara, s raspuknutim tkivom… kao da je neko u njih udarao krampovima i lopatama" – rekao je svjedok ne uspijevajući da zaustavi suze

Ovonedeljno suđenje Ratku Mladiću okončano iskazom zaštićene svedokinje o odvođenju devojaka i žena zatočenih u osnovnoj školi u Kalinoviku. Nastavak suđenja bivšem komandantu Glavnog štaba VRS zakazan za 17. septembar

"Ne želim da budem neutralan između čuvara logora i zatočenika, između zatočene žene silovane sedam puta tokom noći i zvijeri koja ju je silovala", rekao je na suđenju Ratku Mladiću novinar londonskog Gardijana Ed Vulijami koji je u avgustu 1992. godine bio u prvoj grupi stranih reportera koji su, na poziv Radovana Karadžića, posjetili logore Omarska i Trnopolje

Na suđenju Ratku Mladiću bivši zatočenik logora Sušica i Batković Ibro Osmanović opisao zlostavljanja Muslimana i Hrvata u logorima pod kontrolom "dojučerašnjih komšija". Tokom rata svedok je izgubio mlađu sestru i dva brata, kao i više od trideset članova šire porodice

Odbrana je u unakrsnom ispitivanju Eda Vulijamija nastojala da dokaže da je logor u Trnopolju bio "humanitarni centar", kao i da je britanski novinar nepouzdan svjedok koji je kao "ekspert i insajder" davao savjete tužilaštvu o tome kako da goni optužene Srbe

Branioci Ratka Mladića osporavaju da je vojska učestvovala u zlostavljanjima i ubistvima vlaseničkih Muslimana, kao i da su bili odgovorni za upravljanje logorom Sušica. Bivši zatočenik tog logora ističe da je u logor ulazio "kako se kome ćefnulo" i da su ih ljudi u vojnim uniformama vodili u garnizon i grad na prinudi rad

Opisujući uslove u logoru Manjača, bivši pripadnik službe bezbednosti VRS je na suđenju Ratku Mladiću naveo da se radilo o "najregularnijem" od svih logora pod kontrolom bosanskih Srba koji je imao čak i svog nutricionistu, što se prilično razlikuje od njegovih dnevnih izveštaja iz 1992. godine u kojima je to mesto nazvao "kućom terora"

Odgovarajući na dodatna pitanja tužiteljice na suđenju Ratku Mladiću, insajder iz vojske bosanskih Srba opisao incident iz avgusta 1992. godine u kojem je pred logorom Manjača ubijeno deset muslimanskih zatočenika, naglašavajući da uprava logora nije bila odgovorna za njihovu sudbinu jer u tom trenutku još nisu prošli prijem

Pukovnik bivše JNA Osman Selak svedoči o tome kako je general Talić odlučio da broj žrtava napada na Kozarac u maju 1992. godine umanji sa 800 na 80. Šta je svedok video kada je posetio logor na Manjači

Optuženi odbio da prisustvuje ispitivanju zaštićenog svedoka koji daje iskaz putem video konferencijske veze sa Sarajevom. Smatra da su takvim svedočenjem "njegova prava povređena jer ne može da neposredno učestvuje u radu sa svedokom". Nakon konsultacija sa advokatom, optuženi poručio da se "dobrovoljno odriče prava da prisustvuje suđenju" do nastavka unakrsnog ispitivanja prethodnog svedoka Osmana Selaka

Na suđenju Ratku Mladiću svedok opisao kako je 14. juna 1992. sa još pedesetak muškaraca utovaren u autobus na koji je u selu Sokolina otvorena vatra iz svih naoružanja, od zolja, preko mitraljeza i automata do ručnih bombi. Narednog dana tela masakriranih su izvučena iz autobusa a svedok je nastojao da ih prepozna "po garderobi, po cipelama jer je bila retkost da je u nekoga lice bilo čitavo"

Ratko Mladić je mahanjem ispratio svedoka optužbe Osmana Selaka a aplauzom "nagradio" predsedavajućeg sudiju Orija zbog poznavanja vojne terminologije. Unakrsno ispitivanje pukovnika bivše JNA o žrtvama u Kozarcu, odgovornosti vojske za prijedorske logore i paravojsku, "pijankama" oficirskog i političkog kadra u Banja Luci i neizvršenim naređenjima pukovnika Selaka

Budući da se Ratko Mladić oglušio na sva dosadašnja upozorenja Pretresnog veća da se u sudnici ponaša pristojno i da je zloupotrebio mogućnost konsultovanja sa braniocima u sudnici, najnovijom odlukom mu je naloženo da sa odbranom komunicira isključivo pisanim putem i "u tišini", inače mu sleduje odstranjivanje iz sudnice

Sulejman Crnčalo na suđenju Ratku Mladiću opisao progon Muslimana sa Pala krajem juna i početkom jula 1992. godine, nakon što im je saopšteno da više nisu poželjni. Odbrana tvrdila da su Crnčalo i njegova porodica "dobrovoljno" napustili Pale i da su svoju imovinu "dobrovoljno" prepustili na korištenje srpskim izbjeglicama

Opisujući uslove u logoru Trnopolje, prijedorski doktor Idriz Merdžanić naveo da su većinu zatočenika činili žene, deca i starci koji su "stočnim vagonima i kamionima" posle kratkotrajnog boravka transportovani van srpske teritorije. Svedok razjasnio činjenicu da su se tokom posete stranih novinara Trnopolju logoraši mogli videti sa obe strane bodljikave žice

Od 30 do sada saslušanih svedoka na suđenju Ratku Mladiću, samo je dvema svedokinjama to bio prvi iskaz pred Tribunalom. Obe su ranjene u noći između 28. i 29. maja 1992. godine kada se, prema optužnici, dogodilo prvo "snažno granatiranja Sarajeva koje je izazvalo smrt i ranjavanje više civila"

Mevludin Sejmenović na suđenju Ratku Mladiću svjedoči o etničkom čišćenju Prijedora 1992. godine, logorima Trnopolje i Omarska, kao i o tome kako ga je i zašto Vojo Kuprešanin izbavio iz logora te obukao i nahranio po naređenju Radovana Karadžića

U završnici unakrsnog ispitivanja Mevludina Sejmenovića, odbrana Ratka Mladića je nastojala dokazati da je vojska u Prijedoru izvršavala naređenja kriznog štaba, da je Omarska bila u nadležnosti policije, a da je Trnopolje bio tranzitni centar u kome ljudi nisu gladovali

Bivši komandant sarajevskog sektora Unprofora general Abdel-Razek tvrdi da je komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa Stanislav Galić bio profesionalac koji je izvršavao naređenja pretpostavljenih, dok je njemu nadređenog Ratka Mladića opisao kao "snažnu ličnost i harizmatičnog vođu" koji je kontrolisao svoje snage i situaciju na terenu

U nastojanju da odgovornost za artiljerijski i snajperski teror nad Sarajevom makar delimično sa Ratka Mladića prebaci na Radovana Karadžića, odbrana isticala da je predsednik RS ujedno bio i vrhovni komandant vojske, sa čim se svedok složio, ali je ponovio da je Mladić bio direktno nadređen korpusu koji je držao grad pod paljbom

Zaštićeni svjedok RM-81 na suđenju Ratku Mladiću svjedoči o hapšenjima, prebijanjima, ubijanju i silovanju ljudi koji su nakon zauzimanja Rogatice u maju 1992. godine zatočeni školi "Veljko Vlahović". Svjedok tvrdi da je nadležnost nad tim zatočeničkim objektom imao Rajko Kušić koji se ljutio što Muslimani "ne sarađuju" i tako produžavaju "rok za čišćenje Rogatice" o čemu je trebao izvijestiti Pale

Zbog gestikuliranja, smejanja i glasnih komentara tokom unakrsnog ispitivanja zaštićenog svedoka optužbe, sudije naložile da se Ratko Mladić odstrani iz sudnice. Posredstvom advokata, Mladić tražio razumevanje sudija jer "nije u stanju da kontroliše svoje emocije", najavljujući da će, ako sud pokuša da mu nametne drugu odbranu, "stupiti u štrajk glađu i prestati da pije lekove"

Bivši pomoćnik komandanta Unprofora za BiH Pirs Taker tvrdi da je svrha artiljerijskih i snajperskih udara na Sarajevo bila da se "stanovništvu ulije strah u kosti i da se ono podstakne na odlazak sa područja" koja su napadana, a da je u istočnoj Bosni i drugim delovima BiH bio primetan obrazac etničkog čišćenja nesrpskog stanovništva

Branilac Ratka Mladića smatra da su se udari vojske bosanskih Srba na Sarajevo odvijali po uzoru na američku doktrinu "šokiraj i zastraši" koja predviđa da armija sa nadmoćnom artiljerijom što pre demonstrira silu kako bi se obeshrabrio i porazio neprijatelj, a svedok optužbe Pirs Taker odgovara je ključ primene pomenute doktrine u tome da se "što više ograniče gubici civila, što pri napadima VRS na Sarajevo nije bio slučaj".

Australijski general Džon Vilson svedočio o nadmoćnosti vojske bosanskih Srba nad odbranom Sarajeva u proleće 1992. godine, navodeći da je ta vojna sila korišćena "preterano, nesrazmerno i neselektivno", što nije video u 34 godine vojničke karijere iako je bio u Vijetnamu i Libanu

Bivši šef vojnih posmatrača u Sarajevu Džon Vilson kaže da je dan nakon teškog granatiranja Sarajeva 28. maja 1992. godine preslušao presretnuti razgovor u kojem general Ratko Mladić izdaje naređenje za napad, od čega su se oficiri JNA u gradu ogradili i tvrdili da je on "van kontrole". Optuženi se i tokom današnjeg zasedanja teško kontrolisao, pa je zbog ometanja postupka ponovo udaljen iz sudnice

Nakon što mu je predočen zapis presretnutog razgovora iz maja 1992. godine u kojem Ratko Mladić jednom od potčinjenih oficira izdaje naređenje da se tokom evakuacije JNA ne puca na Sarajevo, bivši šef posmatrača UN za BiH Džon Vilson rekao da to upravo znači da je on "kada je želeo" mogao da nametne prekid vatre. Nastavak tužiočevog dokaznog postupka 29. oktobra

Suđenje Ratku Mladiću nastavljeno iskazom Grge Stojića, jedinog od šestorice bosanskih Hrvata koje su srpske snage strijeljale u selu Škrljevita kod Sanskog Mosta 2. novembra 1992. godine. Po odbrani, izvršioci zločina su pripadali "neregularnim snagama" a barem dvojica među njima bili su "maloljetni". Svjedok je odgovorio da su ta dvojica bili premladi za vojsku, "ali ne i za ubijanje". Mladić propustio prvu sjednicu jer je želio da "završi doručak"

Dokazujući vezu lokalnih kriznih štabova i Vojske Republike Srpske ekspert tužilaštva Dorotea Henson pozvala se na presretnuti telefonski razgovor Ratka Mladića sa članom Kriznog štaba sarajevske opštine Ilidža, u kojem Mladić kaže da su Arkanovci i "sve što nosi pušku" pod njegovom kontrolom

Muhamed Kapetanović, koji je kao devetogodišnjak teško povređen u granatiranju Alipašinog polja, kaže da su se deca pre napada igrala na snegu jer je sve bilo mirno, a iz obližnje zgrade u kojoj se nalazio štab jedne jedinice Armije BiH nije bilo provokacija ni otvaranja vatre

Bivši viši vojni posmatrač UN Ričard Mol ukazuje da su bosanski Srbi primenjivali "strategiju blokiranja Sarajeva" i vršili pritisak na grad kako bi ostvarili ciljeve na drugim bojištima. General Ratko Mladić saglasan da se suđenje odvija u njegovom odsustvu dok je on na lekarskom pregledu

Britanski potpukovnik Ričard Mol potvrdio sugestije Mladićeve odbrane da su pokretni minobacači i tenkovi u Sarajevu bili legitimne mete dodajući, međutim, da je samo trenutni odgovor na njihovu vatru mogao biti "efikasan". Šta god da uradi napadnuta strana u takvoj "frustrirajućoj situaciji" će, smatra on, biti pogrešno

U nastavku suđenja Ratku Mladiću koji je i danas izostao iz sudnice radi ljekarskih pregleda svjedočio bivši policajac iz Rogatice Elvir Pašić koji je 1992. i 1993. godine bio zatočen u školi "Veljko Vlahović" u Rogatici i logorima "Sušica" i "Batković"

Na suđenju Ratku Mladiću svjedočio Ismet Svraka iz Sarajeva koji je u eksploziji granate na Markalama 28. avgusta 1995. godine ostao trajni invalid – jedna noga mu je amputirana iznad koljena, na desnoj su mu odstranjena dva prsta a zadobio je i teške povrede u predjelu trbuha. Posljedice ranjavanja su, kaže, očigledne ali "živjeti se mora"

Bivši komandant jedne od brigada Prvog krajiškog korpusa VRS koji je na suđenju Ratku Mladiću svjedočio sa zaštićenim identitetom smatra da su vojska i policija bosanskih Srba na samom početku rata morali poduzeti oštrije mjere protiv počinilaca krivičnih djela. U dijelovima iskaza otvorenim za javnost svjedok je, između ostalog, govorio i o masakru nad 150 Muslimana u školi u Grabovici kraj Kotor Varoši u novembru 1992. godine

Ocenjujući da je Sarajevsko-romanijski korpus bio dobro organizovana formacija, vojni veštak optužbe Ričard Filips sugeriše da se granatiranje i snajpersko delovanje po građanima Sarajeva nije moglo odvijati bez znanja komande korpusa i stepenicu više pozicioniranog Glavnog štaba VRS na čijem je čelu bio Ratko Mladić. Optuženom ukor pred isključenje

U unakrsnom ispitivanju vojnog veštaka optužbe Ričarda Filipsa Mladićeva odbrana nastojala da odgovornost za granatiranje Sarajeva prebaci na političke strukture bosanskih Srba, dok je optužba ukazala na dokument iz kojeg se vidi da je Glavni štab, osim što je kontrolisao Sarajevsko-romanijski korpus, čak i direktno odlučivao o rasporedu artiljerije oko grada

Novinar Nusret Sivac svedoči na suđenju generalu Ratku Mladiću o "brutalnim i neljudskim uslovima", premlaćivanju, mučenju, ubijanju i "surovom zlostavljanju" zatočenika u prijedorskim logorima Keraterm, Omarska i Trnopolje. Tvrdi da su za obezbeđenje logora bili odgovorni pripadnici VRS, vojna i aktivna policija i mobilisani seljaci

Po dolasku u logor Omarska zatočenici su morali da prođu "krvavi sistem prijema" – batinanje koje mnogi od njih nisu preživeli, rekao je bivši zatočenik Nusret Sivac. Odbrana dokazuje da je za zločine u Omarskoj, Keratermu i Trnopolju odgovoran Krizni štab SDS. Počeo iskaz bivšeg pripadnika Sarajevske službe bezbednosti

Branilac generala Ratka Mladića sugeriše da je tramvaj koji je pogođen 8. oktobra 1994. godine bio na meti "zalutalog metka" kao i da svedok u istrazi nije mogao da utvrdi izvor vatre već se oslanjao na izjavu vozača

Bivši šef vojnih posmatrača u Sarajevu Frensis Roj Tomas kaže da cilj vojske bosanskih Srba nije bio da u Sarajevu nešto osvoje, već da artiljerijom i snajperima terorišu civilno stanovništvo, a tvrdi da je "dominantna ličnost" u toj armiji bio optuženi Ratko Mladić

U nastavku dokaznog postupka na suđenju Ratku Mladiću svjedočila bivša ministarka unutrašnjih poslova Danske Berti Vajs koja je 1996. godine prisustvovala ekshumaciji Muslimana ubijenih u Biljanima kod Ključa u julu 1992. godine

Na suđenju Ratku Mladiću svjedok sa pseudonimom "RM-63" govorio o šestomjesečnom zatočeništvu u Kazneno-popravnom domu u Foči. Odbrana sugeriše da je taj zatvor bio u rukama civilnih vlasti, odnosno pod nadležnošću Ministarstva pravde na čijem je čelu bio Momčilo Mandić

Bivši vojni posmatrač UN i član istražnog tima Unprofora o prvom masakru na pijaci Markale, kaže da je tokom njegovog boravka u Sarajevu jednom prilikom za samo pola dana vojska bosanskih Srba ispalila skoro četiri hiljade granata na grad

Sarajevski policajac Nedžib Đozo na suđenju Ratku Mladiću rekao da je VRS "smišljeno" gađala mjesta na kojima se okupljao veliki broj civila kako bi prouzrokovala što više žrtava – redove za hljeb, vodu, djecu na sankanju, pijace… Prije masakra Markala 2 srpske snage su "podešavale" minobacačku vatru na taj dio grada, sve dok na kraju nisu pogodile pijacu

Prema iskazu Refika Sokolara, policijskog inspektora iz sarajevske opštine Novi Grad, tokom rata u sarajevskom naselju Dobrinja su se u prosjeku dešavali jedan do dva snajperska i artiljerijska incidenta dnevno. Svjedok je i sam bio žrtva jednog od incidenata navedenih u optužnici protiv Ratka Mladića

U nastavku unakrsnog ispitivanja Refika Sokolara Mladićevog branioca je zanimalo odakle su ispaljene "ostale" granate ako je "većina" ispaljena sa položaja pod kontrolom VRS. Po završetku iskaza policijskog inspektora iz sarajevske opštine Novi Grad suđenje nastavljeno na zatvorenoj sjednici

U četvrtom svedočenju pred Tribunalom, kanadski general Dejvid Frejzer ukazuje da je VRS "namerno uzimala civile za mete", da je Sarajevo bilo pod "neproporcionalnom i nasumičnom" paljbom, kao i da "nema vojnog opravdanja" za upotrebu modifikovanih avio bombi. Ratko Mladić je, prema svedoku, bio "na vrhu komandnog lanca u VRS"

Podsećajući da su NATO snage u septembru 1994. godine bombardovale položaje bosanskih Srba oko Sarajeva, branilac Ratka Mladića pitao nekadašnjeg zamenika komandanta Unprofora da li su on i drugi visoki UN oficiri ikada zahtevali napade NATO i na Armiju BiH, budući da je i ona bila odgovorna za određene incidente. Svedok odgovorio odrečno, navodeći da ponašanje vladinih snaga nikada "nije eskaliralo do nivoa koji bi zahtevao vojnu intervenciju"

Sarajevski istražitelj Dragan Mioković, koji je tokom opsade grada učestvovao u brojnim uviđajima artiljerijskih i snajperskih napada na civile, rekao da je vojska kojom je komandovao optuženi Ratko Mladić delovala kako bi izazvala strah i paniku među stanovništvom u svrhu ostvarenja vojnih i političkih ciljeva, što je, kaže, "tipična karakteristika terorizma"

Odbrana Ratka Mladića poricala nalaze sarajevskih istražitelja po kojima su civili u Livanjskoj ulici i putnici sarajevskih tramvaja 1994. i 1995. godine stradali od granata i snajpera vojske bosanskih Srba, sugerišući da su hici zapravo ispaljeni sa položaja Armije BiH. Da li je svedok Dragan Mioković Srbin, Bosanac ili Jugosloven... ili sve po malo?

Bivši pripadnik UNPROFOR na suđenju Ratku Mladiću svjedočio o snajperskom i artiljerijskom teroru VRS nad civilnim stanovništvom Sarajeva. Tokom svoje dvogodišnje službe u tom gradu stekao dojam da Ratko Mladić ima punu kontrolu nad VRS koja je imala vrlo malo prostora da djeluje izvan njegovog nadzora

Na suđenju Ratku Mladiću svjedoči još jedan bivši pripadnik francuskih snaga UNPROFOR koji je u pisanoj izjavi datoj istražiteljima tužilaštva naveo da je u tokom prva tri mjeseca njegove službe 1993. godine na Sarajevo padalo u prosjeku 1.200 granata dnevno. Posljednjeg dana marta iste godine sa srpskih položaja na grad je ispaljeno 2.400 projektila

U nastavku unakrsnog ispitivanja bivšeg pripadnika francuskih snaga UNPROFOR Ratko Mladić odstranjen iz sudnice zbog neprimjerenog miješanja u ispitivanje svjedoka. Suđenje se nastavlja po okončanju zimske sudske pauze 10. januara 2013.

U izveštaju koji je sastavio na zahtev tužilaštva, ekspert za snajpersko delovanje Patrik van der Vajden utvrdio mogući izvor snajperske vatre na građane Sarajeva. Žaleći se na slabo zdravlje, Ratko Mladić najpre odbio pa onda prihvatio da sluša svedočenje koje je nazvao "budalaštinom NATO propagande"

Branilac generala Mladića sugeriše da su neke od žrtava snajperskih incidenata iz optužnice stradale od zalutalih metaka namenjenih pripadnicima Armije BiH. Ekspert tužilaštva Patrik Van Der Vajden to odbacuje kao "tehnički nemoguće i taktički nesmotreno"

Odbrana Ratka Mladića je u unakrsnom ispitivanju dr. Milana Mandilovića sugerisala da VRS nije namjerno gađala Državnu bolnicu u Sarajevu, koja je zbog velikog broja pogodaka sa južne strane tokom rata bila prozvana bolnicom "švajcarski sir". Njena nesreća je, po odbrani, bila u tome što se nalazila na "liniji vatre" otvarane na obližnje položaje Armije BiH i policijsku stanicu - legitimne mete srpskih snaga

Nakon iskaza Munire Selmanović iz Novoseoca kod Sokoca, na suđenju Ratku Mladiću počelo svjedočenje britanskog generala Majkla Rouza. On je optuženog opisao kao čovjeka koji je, zajedno sa Radovanom Karadžićem, bio u vrhu komandne piramide u Republici Srpskoj. Mladić je bio "centralna osoba" kada je bilo u pitanju planiranje borbenih dejstava i komandant kojeg su njegovi podređeni poštovali

Odbrana Ratka Mladića je u unakrsnom ispitivanju generala Majkla Rouza ukazivala na "drastičnu razliku" u tretmanu zaraćenih strana u BiH od strane UN i NATO. Po odbrani, zapadne sile su Armiju BiH gađale "oštrim riječima", a Srbe "oštrim bombama"

Ratko Mladić je propustio današnji završetak iskaza britanskog generala Majkla Rouza kako bi se susreo sa srbijanskim ministrom pravde koji je obišao Pritvorsku jedinicu. Optuženi se tokom dana vratio na svoje mjesto u sudnici i pratio iskaz zaštićenog svjedoka "RM-46" koji je bio zatočen u KP Domu Foča

Francuski oficir koji je 1995. godine bio u sastavu UNPROFOR na suđenju Ratku Mladiću svjedoči o snajperskom i artiljerijskom teroru nad civilnim stanovništvom Sarajeva. Za srpsku stranu koja "nije patila od etičkih obzira" je, prema svjedoku, bilo "racionalno" služiti se nasumičnom paljbom po civilima kako bi ostvarila svoje ciljeve

Odbrana Ratka Mladića je u unakrsnom ispitivanju francuskog oficira osporavala optužbe za masakr na Markalama od 28. avgusta 1995. godine sugerišući da je bosanska strana dodavala tijela ljudi poginulih na drugim mjestima kako bi povećala broj žrtava, kao i da je komanda UN frizirala rezultate istrage i odlučila se za teoriju koja bi opravdala NATO udare

U završnici unakrsnog ispitivanja francuskog oficira koji svjedoči pod pseudonimom RM-55 odbrana Ratka Mladića nastojala da dokaže da je VRS "imala pravo" da povuče teško naoružanje koje je kontrolisao UNPRFOR kako bi se odbranile od napada muslimanskih snaga. To pravo im je navodno dato protokolom dogovorenim 1994. godine između Radovana Karadžića i Jasušija Akašija

Britanski general Rupert Smit na suđenju Ratku Mladiću potvrdio da je komandant Glavnog štaba VRS imao autoritet nad svojim snagama i da je odlučivao o svim važnim pitanjima. Istovremeno, Mladić je ignorisao Smitova upozorenja o kršenju Ženevskih konvencija. Umjesto toga je prijetio i prijetnje sprovodio u djelo odbijajući da shvati da su "Srbi svojim djelima ostavljali tako grozan dojam u javnosti da su međunarodni pregovarači odbijali njihove prijedloge bez razmatranja"

Ratko Mladić se nije uspio uzdržati da glasno iznese mišljenje o britanskom generalu Rupertu Smitu te je, na samom završetku zasjedanja, prokomentarisao: "On nije mirovnjak, već britanski jastreb". UNPROFOR u BiH, rekao je Smit u unakrsnom ispitivanju, nije ni bio "mirovna snaga" iz jednostavnog razloga što u BiH mira nije ni bilo

Branilac Ratka Mladića je u unakrsnom nastojao britanskog generala Ruperta Smita prikazati kao osobu koja je u BiH došla sa namjerom da se "bori protiv Srba", kao i da se u slučaju zračnih udara na položaje VRS radilo o "ličnom okršaju" između njega i Mladića. Po svjedoku, međutim, u svemu tome nije bilo ničeg ličnog. Jedini cilj je bio natjerati Mladića da prestane sa napadima na Sarajevo i druge zaštićene zone

Prema iskazu bivšeg visoko-rangiranog oficira UNPROFOR koji svjedoči pod pseudonimom RM-120, Ratko Mladić je "kontrolisao strategiju VRS u Sarajevu". Oficir za vezu VRS sa UNPROFOR potpukovnik Milenko Inđić je, po svjedoku, bio zadužen da u Mladićevo ime vrši pritisak na komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa Dragomira Miloševića "kako bi osigurao da Mladićeva vizija bude sprovedena u djelo"

Tokom unakrsnog ispitivanja francuskog oficira UNPRFOR koji svjedoči pod pseudonimom RM-120 Ratko Mladić odstranjen iz sudnice, nakon što je sa optuženičke klupe pokazivao fotografije iz knjige koju je donio sa sobom

Ratni reporter BBC Martin Bel na suđenju Ratku Mladiću potvrdio da su Srbi vodili ofanzivna dejstva prema Sarajevu u namjeri da ga zauzmu, kao i da su "stezali obruč" oko grada kako bi sebi osigurali što bolju poziciju u mirovnim pregovorima. U to se uvjerio prilikom susreta sa čelnicima bosanskih Srba koji su, primijetio je, bili opsjednuti kartama

Nakon istrage imovinskog stanja bivšeg komandanta vojske bosanskih Srba, Sekretarijat Tribunala utvrdio da je optuženi platežno sposoban da sa nešto manje od 61.000 eura participira u troškovima odbrane... što je još uvek manje od 146.500 eura koliko plaća Radovan Karadžić ili preko tri miliona koliko je "odrezano" Slobodanu Praljku

Britanski reporter Martin Bel na suđenju Ratku Mladiću svjedočio o artiljerijskom i snajperskom teroru nad Sarajevom. U unakrsnom ispitivanju je potvrdio svoj stav iznesen u knjizi "U opasnosti" da su brojni novinari tokom rata stali na stranu Muslimana. Tokom svjedočenja se malo korigovao rekavši da se nije radilo o svjesnoj pristrasnosti, već zbog toga što nisu izlazili izvan grada i nisu mogli vidjeti rat iz druge perspektive

Na suđenju Ratku Mladiću svjedoči bivši balističar sarajevskog Centra službi bezbjednosti Mirza Sabljica koji je tokom rata učestvovao u istragama brojnih snajperskih i artiljerijskih incidenata, uključujući i masakr na Markalama koji se dogodio prije tačno 19 godina - 5. februara 1994.

U unakrsnom ispitivanju Mirze Sabljice odbrana Ratka Mladića je osporavala odgovornost srpskih snaga za artiljerijske incidente iz optužnice, sugerišući da su projektili mogli biti ispaljeni i sa položaja Armije BiH. Branilac je ukazivao na razlike u izvještajima različitih lokalnih istražnih timova i neslaganja sa nalazima istraga koje je sproveo UNPROFOR

Prisećajući se ponašanja optuženog generala tokom rata u BiH, visoki zvaničnik UN Entoni Banberi rekao da se radilo o "inteligentnom strateškom misliocu" koji je u pregovorima koristio kombinaciju "šarma i siledžijstva", a svoj "neprikosnoveni" uticaj na vojsku iskoristio da bi stvorio atmosferu u kojoj su sarajevski civili "rutinski" ubijani

Branilac predočio zapisnik sa sastanaka na kojem Slobodan Milošević naziva Ratka Mladića "poštenim čovekom" i pitao visokog zvaničnika UN Entonija Banberija da li je čuo da su se i drugi o njemu tako izjašnjavali, na šta je svedok odgovorio: "Ne, ali sam čuo da je vrlo često pogrešno predočavao istinu"

Na suđenju Ratku Mladiću svjedoči bivši pripadnik Odjeljenja za kontra-diverzionu zaštitu republičkog MUP u Sarajevu koji je tokom rata učestvovao u više od pedeset istraga granatiranja u kojima su žrtve bili civili. U svom iskazu pružio je dodatna objašnjenja o tragovima koje su ostavili smrtonosni projektili na sarajevskim ulicama

Odbrana Ratka Mladića u nastavku unakrsnog ispitivanja Ekrema Suljevića tvrdi da je sarajevska policija "podmetala" dokaze kako bi za incidente granatiranja u kojima su stradali civili okrivila srpsku stranu

Pozivajući se na izjavu ministra zdravlja u ratnoj vladi bosanskih Srba, doktor Bakir Nakaš tvrdi da je Vojska Republike Srpske imala nameru da uništi sarajevske bolnice kako bi onemogućila neprijatelja da "ima gde da se leči"

U unakrsnom ispitivanju doktora Bakira Nakaša, branilac Ratka Mladića sugerisao da je sarajevska Vojna bolnica bila granatirana još dok se u njoj nalazila JNA kao i da su oštećenja na desnoj strani južne fasade mogla da nastanu od projektila ispaljenih sa položaja Armije BiH na Debelom brdu

Branilac Ratka Mladića na osnovu bolničke dokumentacije izbrojao da je na Markalama u februaru 1994. godine poginulo 39, a ne 67 ljudi kako je to ustanovio inspektor sarajevskog CSB Edin Suljić. Odbrana tvrdi da su organi vlasti BiH vršili "veliki pritisak" na zaposlene u CSB koji su vodili istragu "s namjerom da se manipuliše brojem žrtava", odnosno "da se on poveća i to iskoristi u propagandne svrhe protiv Srba"

Zaštićeni svedok na suđenju generalu Ratku Mladiću svedoči o ubistvima u KP Domu Foča u kojem je bio zatočen više od dve i po godine. Odbrana "prigovara" svedokovim tvrdnjama da su neki od zatočenika ubijeni i osporava da on ima "ikakvih saznanja o tome"

Mada ne priznaje da ih je VRS imala u svom arsenalu, a još manje da ih je koristila, odbrana Ratka Mladića je u unakrsnom ispitivanju bivšeg posmatrača UN Pera Brenskaga tvrdila da su modifikovane avio-bombe koje su zbog svoje razorne moći i nepreciznost dobile nadimak "krmače"... zapravo bile "precizno" oružje

Na suđenju Ratku Mladiću svjedočio je Nermin Karagić koji je krajem maja 1992. godine spletom nevjerovatnih okolnosti uspio da izbjegne smrt na koju je čekao postrojen uz zid fudbalskog stadiona u Ljubiji. Branilac Ratka Mladića nastojao dokazati da je iza masakra u Ljubiji stajala rezervna policija, a ne vojska

na "veoma jaku vatru" Armije BiH po fabrici ""Famos" na Ilidži ispalivši na centar Hrasnice modifikovanu avio-bombu tešku 250 kilograma. Norveški major Tornbjorn Overgard u iskazu na suđenju Ratku Mladiću, međutim, kaže da iz Hrasnice prema Ilidži nije tog dana otvarana vatra. Naprotiv, kaže, bilo je to jedno "sasvim obično i mirno jutro"

Pretresno vijeće ukorilo Ratka Mladića zbog "izuzetno uvredljivih komentara" koje je uputio svjedokinji koja je na sjednici zatvorenoj za javnost svjedočila 18. februara ove godine. Odbačen zahtjev tužilaštva da sudije izvrše obilazak Sarajeva, Srebrenice i drugih lokacija iz Mladićeve optužnice

Tužilaštvo postavilo scenu za izvođenje dokaza o genocidu i drugim zločinima počinjenim u Srebrenici 1995. godine za koje se tereti bivši komandant Glavnog štaba VRS

Ratko Mladić se jutros nije pojavio u sudnici iz zdravstvenih razloga. Pretresno veće naložilo lekarski pregled optuženog i nastavak suđenja odložilo za sutra

Suđenje Ratku Mladiću je zbog zdravstvenog stanja optuženog ponovo odloženo. Postupak će međutim sutra biti nastavljen, davanjem iskaza zaštićenog svedoka RM 346 ili u redovnom pretresu, ako Mladić bude mogao da se pojavi u sudnici, ili u vanpretresnom postupku predviđenom tribunalovim pravilima

Mladićevo glasno komentarisanje o "izmišljenom"i "lažnom" iskazu svedoka rezultiralo nalogom sudija da optuženi bude uklonjen iz sudnice. Zaštićeni svedok, preživeli streljanja muslimanskih zarobljenika na farmi Branjevo 16. jula 1995. godine nastavio i okončao iskaz bez prisustva optuženog

Nekadašnji šef srebreničke istrage u svom šestom i po svemu sudeći poslednjem svedočenju pred Tribunalom, još jednom postavlja scenu za izvođenje dokaza optužbe o zločinima počinjenim nakon pada Srebrenice u julu 1995. godine za koje je optužen Ratko Mladić, tadašnji komandant Glavnog štaba VRS

Bivši šef srebreničke istrage tužilaštva Žan Rene Ruez nastavio je iskaz na suđenju Ratku Mladiću opisujući način na koji je njegov istražiteljski tim otkrio lokacije na kojima su nakon pada Srebrenice, Bošnjaci zarobljeni, zatočeni, pogubljeni, pokopani, a zatim njihova tela premeštena u nove masovne grobnice, kako bi se prikrili tragovi zločina

Odbrana Ratka Mladića prigovara na zahtev tužilaštva da se u dokaze uvede kolekcija mapa na kojima su predstavljena događanja u širem području Srebrenice nakon ulaska srpskih snaga u enklavu pod zaštitom UN. Zbog glasnog komentarisanja iskaza svedoka na zatvorenoj sednici Mladić juče ponovo udaljen iz sudnice, a danas je na kraju rasprave tražio da se veću obrati u vezi sa "pitanjem lične prirode" , što mu nije dozvoljeno.

U šestom svedočenju pred Tribunalom, holandski potpukovnik Piter Buring opisao tok tri sastanka u bratunačkom hotelu Fontana u julu 1995. na kojima se Ratko Mladić ponašao "preteći" - i prema holandskim oficirima i prema predstavnicima civilnog stanovništva

Odgovornost za evakuaciju civila iz Potočara u julu 1995. godine odbrana Ratka Mladića prebacuje na "plave šlemove". Branilac se, takođe, poziva na izjavu potpukovnika Pitera Buringa iz 1995. godine u kojoj se navodi da su "pripadnici Holandskog bataljona pomagali u selekciji stanovništva i upućivali muškarce u Belu kuću"

Tokom glavnog iskaza istražitelja tužilaštva Erin Galager na suđenju Ratku Mladiću emitovani inserti kompilacije snimaka pod nazivom "Srebrenica – sudski video". Pored ostalih, emitovani snimci Mladićevog trijumfalnog ulaska u Srebrenicu i izjave u kojoj govori o "osveti Turcima", zatim insert napada i zavijanja "Vukova sa Drine", kao i snimak egzekucije šestorice srebreničkih mladića i dječaka od strane "Škorpina"

Odbrana Ratka Mladića u unakrsnom ispitivanju istražiteljke tužilaštva Erin Galager nastojala da dokaže da egzekucija šestorice bošnjačkih mladića u Trnovu od strane pripadnika jedinice "Škorpioni" nema nikakve veze sa operacijom VRS u Srebrenici, "osim" što su žrtve iz Srebrenice

Branilac Ratka Mladića sugeriše da je Holandski bataljon UN u julu 1995. godine promenio mandat i poveo rat protiv Vojske Republike Srpske. Svedok Evert Rave odgovara da su plavi šlemovi "napadnuti kao da su u ratu" i da su pokušavali da odbrane i sebe i civilno stanovništvo u enklavi

U unakrsnom ispitivanju holandskog oficira Everta Alberta Rave, branilac sugerisao da UNPROFOR nije uspeo da demilitarizuje srebreničku enklavu i razoruža pripadnike 28. divizije Armije BiH koji su ih "varali" i sakrivali oružje kad bi se pojavili "plavi šlemovi"

Bivši pripadnik Holandskog bataljona UN u Srebrenici opisao kako mu je general Mladić u Potočarima 12. jula 1995. godine obećao da će za deset godina Vojska Republike Srpske doći da brani Holandiju od Muslimana

Bivši vođa srebreničke istrage Žan-Rene Ruez u unakrsnom ispitivanju rekao da je svestan da odbrani Ratka Mladića "ne preostaje ništa drugo osim da tvrdi da su u srebreničkim masovnim grobnicama pokopani vojnici", ali je to odlučno odbacio, upućujući odbranu i sudije na zaključke istražiteljskog tima iz kojih se vidi da su zarobljeni muškarci i dečaci u julu 1995. godine bili privremeno zatočeni na više lokacija sa kojih su odvođeni na stratišta i streljani

Bivši pripadnik Holandskog bataljona na suđenju Ratku Mladiću potvrdio da je 13. jula 1995. godine u Potočarima video kako je ubijen jedan od srebreničkih Bošnjaka. Odbrana, međutim, tvrdi da holandski vojnik nije očevidac ubistva, budući da se njegov današnji iskaz donekle razlikuje od prethodnih

Holandski general Kornelis Nikolaj u iskazu na suđenju Ratku Mladiću izjavio da su on i drugi zapovjednici UNPROFOR u julu 1995. godine, na početku napada srpskih snaga na Srebrenicu, pogrešno procijenili da će se VRS zadovoljiti zauzimanjem južnog dijela enklave. Također su oklijevali da traže blisku zračnu podršku jer su strahovali od reakcije srpskih snaga

Odbrana Ratka Mladića u unakrsnom ispitivanju bivšeg načelnika štaba UNPROFOR Kornelisa Nikolaja nastojala dokazati da UNPROFOR u ljeto 1995. godine nije bio neutralna snaga, već da se "stavio na stranu" Armije BiH i tako, zajedno sa NATO, postao "strana u sukobu" u Bosni i Hercegovini

Tvrdnju Mladićeve odbrane da je civilno stanovništvo Srebrenice u julu 1995. godine moglo ostati u enklavi da je to htjelo, bivši zamjenik komandanta Holandskog bataljona Robert Franken nazvao "čistom besmislicom". Mogućnost ostanka je, prema njegovim riječima, možda postojala u teoriji, dok su u praksi stvari izgledale sasvim drugačije

Odbrana Ratka Mladića u nastavku unakrsnog ispitivanja Roberta Frankena tvrdila da bivši komandant Glavnog štaba VRS nije prijetio pripadnicima Holandskog bataljona i civilnom stanovništvu Srebrenice. Franken ukazao da je Mladić holandskim oficirima na sastanku u Bratuncu poručio: "Odavdje možete izaći svi, ostati svi ili umrijeti svi"

Streljanje na obali reke Jadar 13. jula 1995. godine preživeo je samo jedan od 16 Bošnjaka zarobljenih i izvedenih pred streljački stroj dva dana pošto su Mladićeve snage ušle u Srebrenicu. Četvrti put u Tribunalu, na suđenju Ratku Mladiću, uz mere zaštite i pod pseudonimom RM 314 je opisao šta je tog dana preživeo

Suđenje Ratku Mladiću nastavljeno iskazom zaštićenog svjedoka koji je u julu 1995. godine preživio masovno pogubljenje Srebreničana u Orahovcu. Ležeći ispod mrtvih tijela na orahovačkom "polju smrti" svjedok je čuo teško ranjenog muškarca kako traži od vojnika da ga dotuku. "Polako, polako", odgovorio mu je jedan od ubica

Muškarce su u Potočarima 12. i 13. jula 1995. godine su od porodica odvajali i zarobljavali pripadnici Specijalne jedinice policije RS, dok ih je vojna policija samo obezbeđivala, tvrdi na suđenju Ratku Mladiću bivši vojni policajac Bratunačke brigade VRS

Bivši pripadnik Bratunačke brigade na suđenju nekadašnjem komandantu Glavnog štaba VRS potvrdio da je u noći između 13. i 14. jula 1995. u Bratuncu bilo zatočeno na hiljade Muslimana zarobljenih nakon pada Srebrenice. Odgovarajući na pitanja Mladićevog branioca svedok je potvrdio da je "u narodu bilo mržnje", ali je negirao da je bilo i "želje za osvetom", čime odbrana nastoji da objasni srebreničke zločine

Saliha Osmanović i Mirsada Malagić opisale kako su nakon pada Srebrenice izgubile najbliže članove porodice, a njih dve zajedno sa hiljadama drugih žena i dece nakon bliskog susreta sa optuženim Ratkom Mladićem deportovane sa srpske teritorije

Prema iskazu bivšeg komandanta Druge romanijske brigade VRS, srebreničku operaciju Krivaja 95 "isplanirao je i izveo Drinski korpus VRS", čiji je tadašnji komandant Radislav Krstić osuđen na 35 godina zatvora. Zauzimanje enklava nije bilo unapred planirano - tvrdi Mirko Trivić na suđenju Ratku Mladiću

Direktiva 7 vrhovnog komandanta VRS kojom se nalaže stvaranje "uslova totalne nesigurnosti i besperspektivnosti daljeg opstanka žitelja Srebrenice i Žepe", po svedoku optužbe Mirku Triviću predstavlja "vrstu sankcija" kojima se muslimansko stanovništvo enklava podstiče na pobunu i zbacivanje režima, to jest rukovodstva čiji su "zarobljenici"

Insajder iz Bratunca, očevidac ubistava pred skladištem u Kravici 13. jula 1995. na suđenju Ratku Mladiću uz mere zaštite svedočio i o operaciji pokopavanja leševa više stotina Muslimana ubijenih nakon pada Srebrenice

Poljski policajac Tomaš Blaščik na suđenju Ratku Mladiću opisao kako su njemu i drugim haškim istražiteljima prilikom rekonstrukcije zločina u Srebrenici pomogli video snimci beogradskog novinara Zorana Petrovića Piroćanca sačinjeni na terenu 13. i 14. jula 1995. godine

Na suđenju Ratku Mladiću bivši šef srebreničke istrage haškog tužilaštva zaključio svoje poslednje svedočenje u Tribunalu. Medijske "glasine" u umešanosti stranih obaveštajnih službi u zločinima počinjenim u Srebrenici u julu 1995. godine su, prema Ruezu, bile "toliko bliske fantazijama" da nije imao razloga da se s njima bavi

Momir Nikolić bivši bezbednjak Bratunačke Brigade VRS, koji je priznao krivicu za srebreničke zločine pojavio se po sedmi i, po svoj prilici, poslednji put u ulozi svedoka u Tribunalu, ovoga puta na suđenju Ratku Mladiću, optuženom za genocid u Srebrenici

Svedočenjem još jednog insajdera iz VRS, bivšeg bezbednjaka Bratunačke brigade Momira Nikolića, tužilaštvo dokazuje planski karakter zločina počinjenih u Srebrenici kao i nastojanja njegovih nalogodavaca i učesnika da ga zataškaju i prikriju

Ratko Mladić na raspravi o njegovom zdravlju, povodom zahteva odbrane za skraćenje radne sedmice, odao priznanje svima koji su mu svojim angažovanjem, od kada je došao u Hag, "spasili život" i "izvukli ga iz groba" u kojem je već bio "sa obe noge"

Pokret rukom kojim je Ratko Mladić, prema iskazu Momira Nikolića, 13. jula 1995. u Konjević Polju pokazao da će Muslimani, zarobljeni nakon pada Srebrenice, biti "pokošeni" odnosno likvidirani, bio je glavna tema završnice unakrsnog ispitivanja svedoka od strane Mladićeve odbrane

U poslednjem delu svedočenja na suđenju Ratku Mladiću, istražiteljka tužilaštva Erin Galager opisala nastanak, ažuriranje i sadržinu foto-identifikacijske knjige u kojoj su identifikovani bosanski Muslimani snimljeni 12. i 13. jula 1995. godine u Potočarima i na livadi u Sandićima

Mladić koji je kao sedmogodišnji dečak, 14. jula 1995. godine preživeo streljanje na livadi u Orahovcu kraj Zvornika, svedočio je danas na suđenju Ratku Mladiću uz mere zaštite lika i glasa i pod pseudonimom RM 313

U unakrsnom ispitivanju istražitelja tužilaštva branilac Ratka Mladića je pokušao da dobije potvrdu za teze kojim odbrana nastoji da dokaže da bivši komandant Glavnog štaba VRS nije odgovoran za genocid u Srebrenici, najteži među zločinima počinjenim tokom rata u BiH za koje se tereti optužnicom

Na suđenju Ratku Mladiću svjedoči Milenko Pepić koji je u vrijeme dok je trajalo strijeljanje zarobljenika u Kravici bio na kontrolnom punktu na obližnjem Žutom mostu i čuo "intenzivnu pucnjavu". Komandant mu je te večeri rekao da to što se u Kravici desilo "nije dobra stvar" i da će "kad tad neko odgovarati za to što je učinjeno"

Šesti put u Tribunalu jedan od dvojice preživelih streljanja na brani Petkovci 14. jula 1995. godine opisao je kako je zarobljen, privremeno zatočen u školu u Petkovcima, a zatim izveden na stratište na obližnjoj brani

Bivši zapovednik vojne policije 65. motorizovanog zaštitnog puka Glavnog štaba VRS u svedočenju na suđenju Ratku Mladiću nije mogao da objasni zašto su Muslimani zarobljeni na fudbalskom igralištu u Novoj Kasabi 13. jula 1995. godine popisivani - budući da popis nikada nije završen niti su spiskovi zarobljenih ikada korišćeni

Zaštićeni svedok RM 269 na suđenju Ratku Mladiću opisao kako je kao pripadnik VRS bio angažovan na obezbeđivanju Muslimana zarobljenih nakon pada Srebrenice i zatvorenih u škole u selima Orahovac i Ročević, kraj Zvornika

U Srebrenici je bilo "nepotrebnog stradanja" - rekao je na suđenju Ratku Mladiću bivši oficir bezbednosti u Glavnom štabu VRS, odgovarajući na pitanje tužioca da li veruje da je nakon pada enklave na hiljade muškaraca bilo "streljano po kratkom postupku"

Optužba i odbrana se ne slažu u pogledu datuma i vremena kada se general Ratko Mladić, u jeku srebreničke operacije VRS, iz Beograda vratio u Glavni štab u Crnoj Rijeci: 16. ili 17. jula 1995. godine

Do kraja svedočenja penzionisanog generala VRS Dragomira Keserovića odbrana Ratka Mladića nastojala je da odgovornost za zločine u Srebrenici prebaci na policijske snage RS, tužilac da to ospori i dokaže da je policija bila pod komandom VRS, a sudije da dešifruju svedokove kontradiktorne odgovore

Penzionisani pukovnik VRS Petar Salapura je na suđenju Ratku Mladiću rekao da je za učešće pripadnika Desetog diverzantskog odreda u masakru na Branjevu saznao tek u decembru 1995. ili u januaru 1996. godine. Nije osjećao potrebu da o tome podnosi izvještaje pošto su to tada već "svi znali". Tužioca i sudije je zanimalo da li je Mladić znao ono što su znali svi i o čemu je, po iskazu svjedoka, brujao cijeli grad

Bivši obavještajac Glavnog štaba VRS Petar Salapura u završnici iskaza na suđenju Ratku Mladiću rekao da je "pravi razlog" njegovog zahtjeva da se osmorici pripadnika Desetog diverzantskog odreda koji su učestvovali u masakru na farmi Branjevo izdaju lažni dokumenti bila procjena da im je "ugrožena bezbjednost". Haški tribunal je spomenuo jer ga je to "asociralo" na činjenicu da su pripadnici odreda počinili "ratni zločin" što on, budući da se "zgražao na tu riječ", nije htio koristiti u pismu

Zaštićen pseudonimom RM 256, na suđenju Ratku Mladiću svedočio je jedan od preživelih masakra u skladištu poljoprivredne zadruge u Kravici, gde je prema optužnici protiv bivšeg komandanta Glavnog štaba VRS, 13. jula 1995. godine streljano oko 1.000 muslimanskih muškaraca zarobljenih nakon pada Srebrenice

Na suđenju Ratku Mladiću svjedoči Srećko Aćimović, bivši komandant Drugog bataljona Zvorničke brigade VRS koji je u julu 1995. godine, nakon pada Srebrenice, odbio naređenje "odozgo" da formira streljački vod za egzekuciju zarobljenika. To "odozgo" je, po svjedoku, značilo da je naređenje upućeno iz Glavnog štaba VRS

Odgovarajući na pitanja Mladićevog branioca, bivši komandant Drugog bataljona Zvorničke brigade VRS Srećko Aćimović je rekao da se on – iako je sve govorilo u prilog tome da će zarobljenici biti strijeljani - nadao da se to ipak neće desiti... "jer je prkosilo svakom ljudskom dostojanstvu i svim načelima ljudskosti..."

U unakrsnom ispitivanju holandskog pukovnika Vinsentusa Egbersa odbrana Ratka Mladića je nastojala dokazati da su se muškarci koji su nakon pada Srebrenice zatočeni u "bijeloj kući" u Potočarima mogli biti smatrani vojnicima - jer su kod mnogih pronađeni noževi. Radilo se o džepnim noževima, pojasnio je svjedok, kojima se mogu "guliti jabuke"

Odbrana Ratka Mladića u nastavku unakrsnog ispitivanja zaštićenog svjedoka RM-279 tvrdi da je bosanska vlada vodila medijsku kampanju protiv Srba, odnosno da su operateri Armije BiH u izvještaje o prisluškivanim razgovorima vojnih i civilnih vođa bosanskih Srba dodavali elemente propagande "kako bi zavarali medije"

Tokom iskaza zaštićenog svjedoka RM-316 tužilac u predmetu Ratka Mladića ukazao na nekoliko presretnutih razgovora koje je Mladić vodio u vrijeme srebreničke operacije, uključujući i onaj od 12. jula 1995. godine kada je rekao da će svi Srebreničani biti evakusiani: "i oni koji hoće, i oni koji neće"

Nakon što je zaključen iskaz operatera bosanske Službe državne bezbjednosti koja je tokom rata presretala razgovore civilnih i vojnih vođa bosanskih Srba, tužilac u predmetu Ratka Mladića na klupu svjedoke pozvao Dražena Erdemovića, bivšeg pripadnika 10. diverzantskog odreda VRS koji je priznao krivicu za učešće u strijeljanju preko hiljadu Muslimana na Branjevu 16. jula 1995. godine

U unakrsnom ispitivanju prvog tribunalovog "pokajnika" odbrana Ratka Mladića je nastojala da delove Erdemovićevog iskaza ospori izjavama koje su njegovi bivši saborci i saučesnici u zločinu na Branjevu, Franc Kos i Aleksandar Cvetković, dali istražiteljima tužilaštva nakon hapšenja u Hrvatskoj odnosno Izraelu

Zaštićeni svjedok RM-254 je u julu 1995. godine dva puta zarobljen. Prvi put je pobjegao kada su ga poslali po vodu, a drugi put ga je spasila laž da ima samo četrnaest godina. Ispričao je, između ostalog, kako je u zarobljeništvu u Bratuncu sreo osobu koja mu se predstavila kao Ratko Mladić, te kako je zajedno sa drugim dječacima njegove dobi natjeran i igra fudbal s "četnicima" koji su ih za to vrijeme snimali kamerom

Nakon jučerašnjeg iskaza zaštićenog svedoka RM 254 koga je 17. jula 1995. iz grupe zarobljenih Bošnjaka izdvojio "jedan srpski vojnik", tužilaštvo je na klupu za svedoke izvelo bivšeg artiljerca Bratunačke brigade koji tvrdi da je to učinio

Bivši Mladićev pomoćnik za organizacijsko-mobilizacijska i personalna pitanja, Petar Škrbić, nije želeo da odgovori na pitanje da li "evakuaciju" žena i dece iz Srebrenice 12. jula 1995. godine, za koju je obezbedio autobuse, smatra zločinom

Prema ažuriranim podacima koje je na suđenju Ratku Mladiću iznio dr Tomas Parsons iz Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP), do sada je putem DNK analize posmrtnih ostataka identifikovano 6.767 žrtava ekshumiranih iz srebreničkih masovnih grobnica

Viši inspektor australijske policije svedoči na suđenju Ratku Mladiću o svom učešću u istrazi srebreničkih zločina haškog tužilaštva od 1998. godine, u kojoj je koordinirao program otkrivanja i ekshumacija masovnih grobnica na području Srebrenice

Odbrana Ratka Mladića je i u nastavku unakrsnog ispitivanja bivšeg istražitelja tužilaštva osporavala objektivnost i nepristrasnost Dina Meninga u radu na prikupljanju dokaza o genocidu u Srebrenici za koji se tereti bivši komandant Glavnog štaba VRS

Na suđenju Ratku Mladiću svjedočio australijski arheolog Ričard Rajt koji je u istrazi predvodio tim tribunalovog tužilaštva čiji je zadatak bio lociranje i ekshumacija masovnih grobnica u području Srebrenice i Prijedora

Komade tekstila pronađenih u srebreničkim masovnim grobnicama kojima su žrtvama bile vezane oči i/ili ruke analizirala je holandski ekspert za tekstil Suzan Maljars koju je tužilaštvo izvelo kao svedoka u nastavku dokaznog postupka na suđenju Ratku Mladiću

"Zasluge" za srebreničku operaciju VRS pod iz jula 1995. godine odbrana Ratka Mladića pripisuje tadašnje vrhovnom komandantu oružanih snaga RS, Radovanu Karadžiću

O traumama i patnjama preživjelih Srebreničana na suđenju Ratku Mladiću svjedočila psihoterapeutkinja iz Tuzle Teufika Ibrahimefendić. Tugovanje, duboka bol i neizvjesnost što mnoge od žrtava još uvijek nisu pronađene i identifikovane, i nemogućnost da se otpočne normalan proces "žalovanja" za izgubljenim članovima porodice, kao i nejasne okolnosti u kojima su izgubili živote samo su neke od karakteristika trauma preživjelih koje dr Ibrahimefendić naziva "srebrenički sindrom"

Mladićeva odbrana u unakrsnom ispitivanju dr. Kristofera Lorensa nastojala dokazati da su žrtve iz srebreničkih masovnih grobnica u trenutku smrti bili borci, a ne zarobljenici. Poveze za oči i ruke koje su pronađene u masovnim grobnicama odbrana pokušala osporiti uz pomoć nekoliko kadrova iz tužiočeve "srebreničke kolekcije" video-snimaka

Timoti Kurtis iz američkog Biroa za alkohol, duhan, vatreno oružje i eksploziv je na zahtjev tužilaštva za potrebe suđenja Ratku Mladiću napravio izvještaj o čahurama pronađenim na mjestima pogubljenja u Srebrenici

Na suđenjima Ratku Mladiću i Radovanu Karadžiću sve češće se dešava da svedoci optužbe i odbrane istovremeno, ali dijametralno suprotno, svedoče o istim spornim pitanjima. Tako je danas Karadžićev veštak odbrane Dušan Dunjić oštro kritikovao nalaze američkog forenzičkog antropologa Vilijema Haglanda koji je sprat niže, na suđenju Mladiću, svedočio za optužbu o ekshumacijama i analizi posmrtnih ostataka iz srebreničkih masovnih grobnica

Odbrana Ratka Mladića osporava nalaze iz izveštaja forenzičkog eksperta Viljema Haglanda koji je koordinirao ekshumacije srebreničkih masovnih grobnica, tvrdeći da su ti izveštaji napisani po meri tužilaštva na čijoj je plati u to vreme bio svedok

Prema podacima iz izvještaja norveškog demografa Helge Brunborga iz 2009. godine, prezentiranog danas na suđenju Ratku Mladiću, na spisku nestalih Srebreničana nalaze se 7.692 osobe. Tužilac najavljuje nove ažurirane podatke o srebreničkim žrtvama

Svedočeći u predmetu Ratka Mladića, bivši istražitelj haškog tužilaštva Dušan Janc naveo da je do sada identifikovano 6.849 srebreničkih žrtava i da taj broj nije konačan, budući da se i dalje, 18 godina nakon masakra, otkrivaju nove masovne grobnice

Odbrana Ratka Mladića osporava navode iz izveštaja bivšeg istražitelja tužilaštva o nalazima prikupljenim tokom ekshumacija srebreničkih masovnih grobnica

Zaštićeni svedok optužbe u predmetu Ratka Mladića opisao kako je u julu 1995. godine nakon pada Srebrenice uspeo da se ukrca sa ženama i decom u autobus za evakuaciju, ali je ubrzo otkriven i odveden na jedno od stratišta sa kojeg je uz mnogo sreće uspeo da pobegne i domogne se slobodne teritorije

Analizirajući zapisnike sa skupštinskih zasedanja bosanskih Srba, veštak optužbe Robert Donja zaključio da je dokumentom poznatim kao "Šest strateških ciljeva" bilo predviđeno zauzimanje delova BiH sa značajnim procentom nesrpskog stanovništva i povlačenje granice zamišljene države bosanskih Srba prema Muslimanima i Hrvatima, ali bez granice prema Srbiji. Ciljeve osmislili Karadžić, Krajišnik i Koljević, a sprovodio Mladić

Usred unakrsnog ispitivanja svedoka optužbe Roberta Donje u uzrocima početka rata u BiH, optuženi Ratko Mladić se požalio na vrtoglavicu, pa je nakon lekarskog pregleda i zaključka da mu je pritisak nizak suđenje prekinuto do ponedeljka

Mada ne poriče da je tokom rata bilo nasilja nad sarajevskim Srbima, američki istoričar je navode Mladićeve odbrane o tome da su oni bili "taoci" jer su bili izloženi nasilju bez mogućnosti da napuste grad ocenio kao "propagandističku karikaturu"

Upitan da prokomentariše ulogu optuženog u radu skupštinske bosanskih Srba, veštak optužbe Robert Donja na kraju svog iskaza rekao da on kao komandant vojske formalno nije mogao da učestvuje u odlučivanju, ali je u praksi bio "uticajan glas" koji je mogao "iznositi predloge, zastupati politiku i raspravljati"

U unakrsnom ispitivanju bivšeg pripadnika Odjeljenja za kontra-diverzionu zaštitu MUP BiH Emira Turkušića odbrana Ratka Mladića sugerisala da je bosanska vlada ubijala sopstvene građane. Ta tvrdnja, po svjedoku, nije ništa drugo do izvrtanje istine i sastavni dio propagande iz arsenala "ratne municije"

Odbrana Ratka Mladića u nastavku unakrsnog ispitivanja Emira Turkušića iz Odjeljenja za kontra-diverzionu zaštitu MUP BiH nastojala da dokaže da je granatiranje Sarajeva bilo legitimno

Bivši pripadnik Odjeljenja za kontra-diverzionu zaštitu MUP BiH Emir Turkušić smatra "suludim" teoriju odbrane Ratka Mladića da je incident na Markalama 28. avgusta 1995. godine prouzrokovan statičkom detonacijom podmetnutog eksploziva

Ako sudije žele da se Ratko Mladić u sudnici ponaša pristojno bez burnih reakcija i "kratkih spojeva", treba da mu odobre četvorodnevnu umesto petodnevne radne sedmice - suština je današnjeg podneska odbrane Žalbenom veću

Peruanski forenzički antropolog Hoze Barajbar opisao metodologiju kojom su utvrđeni starost, pol i minimalan broj od 2.541 leševa srebreničkih Bošnjaka ekshumiranih od 1996. do 2001. godine

Opisujući kontekst srebreničke operacije VRS, američki obaveštajac Ričard Batler na suđenju Ratku Mladiću rekao da se u dve direktive vojnog vrha bosanskih Srba civilno stanovništvo istočne Bosne navodi kao meta, što smatra u potpunosti protivzakonitim, iako ne poriče opravdanost vojnog aspekta napada na enklave

Ekspert optužbe Ričard Batler na osnovu pregleda obimnog dokaznog materijala zaključio da je Ratko Mladić aktivno učestvovao u srebreničkoj operaciji u julu 1995. godine tako što je planirao akcije, nadgledao njihovo sprovođenje, bio prisutan na terenu tokom borbi i odlučivao o sudbini civila koji su se sklonili u Potočare

Američki obaveštajac Ričard Batler - bivši analitičar haškog tužilaštva - detaljno opisao tok zatočavanja, transporta i egzekucija srebreničkih Muslimana u julu 1995. godine i ukazao na dokumenta iz kojih se vidi da se ceo proces odvijao uz znanje i po naređenjima optuženog Mladića i oficira njegovog štaba

Mada su se u dokumentima i presretnutim razgovorima oficiri vojske bosanskih Srba trudili da prikriju srebreničke zločine iz u jula 1995. godine, veštaku optužbe Ričardu Batleru nije bilo teško da rekonstruiše sled događaja – od zarobljavanja, preko masovnih egzekucija do pokopavanja leševa i njihovog premeštanja u sklopu tajne operacije uklanjanja tragova zločina

Odbrana saopštila da je optuženi toliko iscrpljen da prošle sedmice nakon zasedanja nije imao snage "da se druži" sa kolegama iz pritvora, niti "da jede i pije", a danas je nakon prve jednosatne sednice vraćen u Pritvorsku jedinicu pošto se požalio da mu trne desna strana tela. Zasedanje prekinuto do daljeg

Predsedavajući sudija Ori rekao da lekarski pregledi, osim tvrdnje optuženog da je pod stresom, ne pokazuju ništa što bi opravdalo njegov izostanak sa suđenja, pa je Pretresno veće odlučilo da nakon današnjeg nepojavljivanja Ratka Mladića u sudnici sutra sa njim ili bez njega nastavi sa iskazom mogućeg izvora stresa - američkog obaveštajca Ričarda Batlera

Na pitanje da li je prilikom uvida u dokumentaciju video ijedno naređenje Ratka Mladića da se počini zločin, američki obaveštajac podsetio da je optuženi u septembru 1995. godine naložio dostavu pet tona goriva za potrebe premeštanja leševa ubijenih Srebreničana iz primarnih u sekundarne grobnice. Optuženi se danas vratio u sudnicu sa saznanjem da bi se unakrsno ispitivanje održalo i bez njega

Zaposlenica tužilaštva Maria Karal na suđenju Ratku Mladiću navela sadržaj uvreda optuženog upućenih zaštićenoj svedokinji u pauzi zasedanja 18. februara ove godine, a nakon nje na klupu za svedoke se vratio američki obaveštajac Ričard Batler

Američki obaveštajac Ričard Batler odbacio sugestiju odbrane da presretnuti razgovori Ratka Mladića i njegovih oficira iz perioda pre i nakon pada Srebrenice nisu autentični ukazujući na činjenicu da se njihov sadržaj u velikoj meri poklapa sa sadržajem dokumenata vojske bosanskih Srba i drugih dokaza o razvoju događaja koji su doveli do srebreničkog genocida

Mladićeva odbrana sugerisala, a vojni veštak optužbe se nije saglasio, da su srebrenički civili, poznati kao "torbari", upadom i pljačkom osvojenih srpskih sela zapravo učestvovali u borbama i tako postajali legitimna vojna meta

Manojlo Milovanović na suđenju svom nekadašnjem pretpostavljenom Ratku Mladiću kaže da su njih dvojica bili "dva tijela, jedna duša". Kolege i prijatelji iz bivše JNA i najbliži saradnici u vrhu VRS su zajedno "brzinom tenka" vozili kroz rat u BiH da bi, nakon njega, jedan završio na optuženičkoj, a drugi na klupi za svjedoke

General Manojlo Milovanović na suđenju Ratku Mladiću rekao da je naređenje Vrhovne komande Republike Srpske iz direktive 7 kojom se nalaže stvaranje nepodnošljivih uslova života u Srebrenici i Žepi bilo nezakonito. Sve što je u njoj nezakonito Milovanović, međutim, pripisuje isključivo Radovanu Karadžiću

General Manojlo Milovanović je u unakrsnom ispitivanju pokušavao, koliko god je mogao, da potvrdi teze odbrane svog nekadašnjeg nadređenog u Glavnom štabu VRS, Ratka Mladića

General Manojlo Milovanović je u završnici svjedočenja rekao da je Ratko Mladić tokom njihovog zajednog službovanja u VRS bio "harizmatičan čovjek – orijaš golubijeg srca" što, kako je objasnio, znači da je bio "strog i pravedan komandant" koji je "štitio svoje potčinjene"

Inženjer Milomir Šoja na suđenju Ratku Mladiću opisao neuspešan pokušaj vojske bosanskih Srba da unapredi elektronsko paljenje na lanserima modifikovanih avio bombi, za koje optužba tvrdi da su bile izuzetno nepouzdane i imale posledice po civile u Sarajevu

Britanski patolog Džon Klark na suđenju Ratku Mladiću ukazao da je većina srebreničkih žrtava čiji su leševi ekshumirani do 2001. godine bili muškarci, ustreljeni vatrenim oružjem, a da je deo njih pronađen sa povezima na rukama i očima, što je u skladu sa tezom optužbe da su muslimanski muškarci i dečaci bili žrtve masovnih egzekucija

Na suđenju Ratku Mladiću počeo iskaz istražitelja tužilaštva Berija Hogana o rekonstrukciji snajperskih incidenata u Sarajevu, za koje se tereti bivši komandant Glavnog štaba VRS

Istražitelj tužilaštva Beri Hogan testirao je teoriju ruskog pukovnika Andreja Demurenka po kojoj granata koja je 28. avgusta 1995. godine na Markalama usmrtila 47 a ranila 75 Sarajlija nije mogla biti ispaljena s položaja pod kontrolom VRS. Prilikom obilaska lokacija za koje je Demurenko tvrdio da su "strme i krševite" ustanovio je da su one, naprotiv, "ravne i stabilne", samim tim i podesne za postavljanje minobacača

Svedočeći uz mere zaštite na suđenju Ratku Mladiću, bošnjakinja iz Foče opisala kako je tokom 1992. godine mesecima držana u više zatočeničkih centara gde je zajedno sa brojnim drugim ženama silovana i na različite druge načine mučena i ponižavana

Odbrana Ratka Mladića u nastavku unakrsnog ispitivanja istražitelja tužilaštva Berija Hogana nastojala da ospori njegove rekonstrukcije i nalaze u vezi sa sarajevskim snajperskim i artiljerijskim incidentima

Andraš Ridlmajer, američki ekspert za kulturno nasleđe Balkana, u iskazu na suđenju Ratku Mladiću rekao da su verski objekti u Bosni i Hercegovini predstavljali centar verskog i kulturnog života i simbol postojanja zajednice na tom prostoru. Njihovim razaranjem je bosanskim Muslimanima i Hrvatima poručeno da za njih nema mesta na srpskim teritorijama

Odbrana Ratka Mladića tvrdi da je Andraš Ridlmajer, ekspert za kulturno nasleđe Balkana antisrpski i promuslimanski nastrojen, kao u da je pred Međunarodnim sudom pravde "zastupao interese Muslimana". Ridlmajer odgovara da ne veruje u etničke podele, već u građansku Bosnu i Hercegovinu. Po odbrani, lobanja u ruševini džamije ne pripada svinji već nekoj "rogatoj životinji"

Svedočeći na suđenju Ratku Mladiću, ratni izveštač BBC iz Sarajeva Džeremi Boven artiljerijske i snajperske napade na civile nazvao "uobičajenim scenama" i dodao da zbog toga "nije bilo sigurnog" mesta u gradu gde bi se mogli skloniti

Opisujući posledice etničkog čišćenja, britanski novinar Džeremi Boven na suđenju Ratku Mladiću rekao da je taj proces u BiH bio posebno traumatičan jer su cele porodice za svega nekoliko minuta ostajale "bez doma i novca" i da su žene i deca bili "potpuno izgubljeni" bez svojih muževa i očeva koji su pred njima ubijani ili odvođeni u logore

Analitičarka tužilaštva svedočila o Mladićevom ispadu u sudnici od 18. februara ove godine kada je u pauzi zasedanja zaštićenoj svedokinji uputio "šokantne" i "izuzetno uvredljive" reči. Pretresno veće saopštilo da će poslednji tužiočev svedok biti saslušan u novembru, a dokazni postupak optužbe biti okončan u januaru sledeće godine

Iskazom francuskog oficira koji je u maju 1995. godine sa još devet "plavih šljemova" razoružan na kontrolnom punktu UN na Vrbanja mostu u Sarajevu,optužba započela izvođenje dokaza o uzimanju više od 200 pripadnika UN za taoce, što je posljednji od četiri udružena zločinačka poduhvata za koje se tereti Ratko Mladić

Zbog lošeg zdravstvenog stanja svedoka, odloženo današnje zasedanje na suđenju Ratku Mladiću, a nastavak se očekuje u petak budući da je sutra neradni dan u Tribunalu. Odlukom Žalbenog veća, u Mladićevom predmetu će se od sada zasedati četiri umesto pet dana sedmično

Bivši komandant velškog bataljona Unprofora Džonatan Rajli na suđenju Ratku Mladiću opisao kako su pripadnici njegove jedinice u proleće 1995. godine zarobljeni i raspoređeni u objekte VRS sa ciljem sprečavanja NATO udara, a tužilac predočio dokument iz kojeg se vidi da je operacijom uzimanja talaca UN upravljano iz Glavnog štaba VRS

Na suđenju Ratku Mladiću svjedočio forenzički antropolog iz Gvatemale Fredi Pečereli koji je u ljeto 2000. godine rukovodio ekshumacijama masovnih grobnica na lokaciji Lažete, kod Orahovca. Na tom mjestu Mladićeve snage su, po optužnici, u julu 1995. godine strijeljale i sahranile oko 1.000 Muslimana zarobljenih nakon pada Srebrenice.

Kanađanin Patrik Rekner koji je na suđenju Ratku Mladiću svjedočio o "krizi sa taocima" iz 1995. godine, se osjećao "iznevjerenim i poniženim" što je uzet za taoca i što je korišten kao "živi štit" uz prijetnje da će biti pogubljen ukoliko NATO nastavi zračne udare po vojnim ciljevima bosanskih Srba. Odbrana tvrdi da su za sve ružno što se dogodilo svjedoku i njegovim kolegama odgovorene paravojne snage

Na suđenju Ratku Mladiću svjedoči britanski ekspert za minobacačke projektile Ričard Higs koji je analizirajući dokumente koje mu je dostavilo tužilaštvo zaključio da su minobacački projektili od kojih su stradale Sarajlije ispaljeni sa srpskih položaja oko grada

Odbrana je u nastavku unakrsnog ispitivanja Ričarda Higsa, eksperta tužilaštva za minobacačke projektile, nastojala da ospori njegov zaključak da je granata koja je 28. avgusta 1995. godine usmrtila 43, a ranila 75 Sarajlija ispaljena sa položaja VRS na Trebeviću

U nastavku unakrsnog ispitivanja odbrana Ratka Mladića osporavala nalaze eksperta Ričarda Higsa o incidentu na Markalama od 5. februara 1994. godine u kojem je, po optužnici, ubijeno 66, a ranjeno 140 ljudi

U završnici unakrsnog ispitivanja Ričarda Higsa, eksperta optužbe za minobacačke projektile, Mladićeva odbrana dokazivala da su u istrazi artiljerijskih incidenata načinjene brojne greške i da su zato izvještaji lokalne policije, UNPROFOR i vojnih posmatrača UN nepouzdani. Higs ne vidi razlog da ne vjeruje tim izvještajima i ostaje pri svojim zaključcima

Bivši načelnik Generalštaba britanske vojske Ričard Denet smatra da je Ratko Mladić bio "komandant sa čvrstom, efektivnom kontrolom nad onim što se događalo" na terenu. Vojska Republike Srpske je bila armija sa "centralizovanim" sistemom rukovođenja i komandovanja u kojoj se "ništa nije radilo bez Mladićevog odobrenja", zaključio je Denet

Uprkos višestrukim nastojanjima branioca da Vojsku Republike Srpske prikaže kao decentralizovanu, britanski general Ričard Denet se "uljudno zahvaljivao" na poučnom materijalu koji mu je predočavan ostajući pri stavu da je general Mladić bio odgovoran za događaje na terenu... "bez obzira da li mu se to sviđalo ili ne"

Tužilaštvo najavilo da će u dokaze protiv Ratka Mladića uvrstiti dokaze iz masovne grobnice Tomašica kod Prijedora iz koje je do sada ekshumirano 470 tijela. Prema ažuriranim podacima koje je u nastavku suđenja iznijela demografski ekspert tužilaštva Eva Tabo do ljeta ove godine identifikovano je 6.745 žrtava iz srebreničkih masovnih grobnica…

Na suđenju Ratku Mladiću svjedočio Poljak Januš Kalbarčik kojeg su srpske snage sa još oko 200 pripadnika UN koristile kao "živi štit" od udara NATO snaga u rejonu Jahorine u maju i junu 1995. godine

Pretresno veće koje sudi Ratku Mladiću za genocid i druge zločine u Bosi i Hercegovini zatražilo detaljan lekarski pregled optuženog kako bi utvrdilo da li bi ipak moglo da se radi 5 umesto 4 dana nedeljno. Skraćena, četvorodnevna radna sedmica bi, po danas objavljenom nalogu, mogla da produži Mladićevo suđenje do polovine 2016. godine

Odbrana Ratka Mladića smatra da su riječi kao što su "masakr", "zvjerstva", "razmjere viktimizacije", "etničko čišćenje"…. "neprikladne" za jedan demografski ekspertski izvještaj. Demograf tužilaštva Eva Tabo se ne slaže i kaže da je ta terminologija proizašla iz podataka prikupljenih nakon otkrivanja masovnih grobnica

Vojni ekspert tužilaštva tvrdi da su strateški ciljevi političkog rukovodstava na Palama predstavljali osnovu delovanja VRS, kao i da je optuženi Ratko Mladić morao biti obavešten o napadima na nesrbe u bosanskoj Krajini i uslovima u logorima

Vojni veštak tužilaštva odbacuje tvrdnje odbrane Ratka Mladića o koordiniranim napadima Muslimana na srpska sela oko Prijedora i podseća da je reakcija vojske bosanskih Srba na pojedinačne incidente bila nesrazmerna

U nameri da skine odgovornost sa vojske za uslove i tretman zatočenika u logorima u bosanskoj Krajini, Mladićeva odbrana tvrdi da je nestašica hrane bila uzrok neuhranjenosti logoraša, uprkos tome što je komanda logora Manjača čak zaposlila i nutricionistu. "Ako je postojao, nutricionista očito nije radio svoj posao", odgovara vojni ekspert tužilaštva

Pukovnik Milenko Todorović na suđenju Ratku Mladiću svedoči kako je, nakon pada Srebrenice u julu 1995. godine, dobio naređenje da organizuje smeštaj za 1.000 do 1.200 zarobljenika u logor u Batkoviću. Naređenje je, po svedoku, izrečeno "zaobilazno, u granicama zakonitosti", ali zarobljenici nikada nisu stigli do Batkovića

Bivši bezbednjak Istočno-bosanskog korpusa Milenko Todorović smatra da je general Tolimir "delimično" delovao izvan delokruga svojih ovlašćenja kada je komandi korpusa, nadležnoj za logor Batković, naložio pripreme za prijem između 1.000 i 1.200 zarobljenika iz Srebrenice

Optužba najavila da će tražiti ponovno otvaranje dokaznog postupka na suđenju Ratku Mladiću, kako bi predočila dokaze o masovnoj grobnici u kompleksu rudnika Tomašica kraj Prijedora. Odbrana traži najmanje šest meseci pauze za pripremu svog dokaznog postupka

Ekspert tužilaštva za politička pitanja Patrik Trejnor na suđenju Ratku Mladiću svedoči o razvoju političkog rukovodstva bosanskih Srba od 1990. do kraja 1995. godine, "jednostranim" potezima na stvaranju srpske države i "uspešnom" ostvarenju osnovnog cilja bosanskih Srba – razdvajanja naroda u Bosni i Hercegovini

U devetom i verovatno poslednjem svedočenju pred Tribunalom, vojno-obaveštajni analitičar tužilaštva Rejno Tunens ukazuje da je Ratko Mladić bio "aktivan" komandant koji je "de facto vodio borbene operacije". Mladić je bio "jako dobro informisan" o aktivnostima jedinica a kao komandant Glavnog štaba je sprovodio politiku formulisanu u strateškim ciljevima bosanskih Srba. Dokazni postupak odbrane može da počne 13. maja 2014.

U nastavku glavnog iskaza na suđenju bivšem komandantu Glavnog štaba VRS, ekspert za vojna i obaveštajna pitanja Rejno Tunens analizira ostvarivanje šest strateških ciljeva bosanskih Srba kroz rukovođenje i komandovanje Ratka Mladića

Vojno-obaveštajni analitičar tužilaštva Rejno Tunens objašnjava na koji su način Ratko Mladić i VRS ostvarivali strateške ciljeve političkog rukovodstva bosanskih Srba. O Mladićevoj "harizmi", obaveštenosti i istragama kršenja zakona i običaja ratovanja

U nastavku unakrsnog ispitivanja, , branilac ukazuje da vojno obaveštajni ekspert tužilaštva Rejno Tunens ne raspolaže sa dovoljno iskustva da bi mogao da ocenjuje ulogu Ratka Mladića kao komandanta Glavnog štaba VRS. Tunens odgovara da ga, po njegovom mišljenju, iskustvo zajedno sa obrazovanjem kvalifikuju da izvlači zaključke o Mladićevoj komandnoj ulozi

Odbrana sugeriše da je general Ratko Mladić pomagao snagama UN u očuvanju mira, da je insistirao da se razoružaju i pohapse pripadnici paravojnih jedinica koji su činili zločine, da se protivio upotrebi modifikovanih avio bombi kao i da nije direktno rukovodio borbenim operacijama. Tunens odgovara da je reč o "prividno" dobrim namerama te da uvid u celinu dokumenata upućuje na suprotne zaključke

Iskazom Rejnoa Tunensa tužilaštvo, za sada, završilo sa pozivanjem svedoka na suđenju bivšem komandantu Glavnom štaba VRS Ratku Mladiću, optuženom za dvostruki genocid i druge zločine u BiH. Rasprava o zahtevu odbrane da se optuženi oslobodi na poluvremenu suđenja zakazana za kraj februara naredne godine, ponovno otvaranje dokaznog postupka tužilaštva očekuje se u martu a početak izvođenja dokaza odbrane u maju 2014.

U pauzi između dokaznih postupaka optužbe i odbrane, bivši komandant vojske bosanskih Srba uputio zahtev za izuzeće sudija Alfonsa Orija i Kristofa Flugea zbog njihove navodne pristrasnosti na njegovu štetu

Današnjim nalogom o rasporedu u predmetu Ratka Mladića proglašen kraj dokaznog postupka optužbe. Rasprava po pravilu 98bis o zahtevu odbrane da se optuženi oslobodi po onim tačkama koje optužba nije dokazala zakazana za 17., 18. i 19. mart, a početak dokaznog postupka odbrane za 13. maj 2014.

Na raspravi na "poluvremenu suđenja" odbrana Ratka Mladića odbacuje sve dokaze koje je izvelo tužilaštvo i ukazuje da se bivši komandant Glavnog štaba VRS "raduje" izvođenju dokaza odbrane, kojima će "prikazati istinu i demonstrirat nevinost"

Tužilaštvo smatra da dokazi izvedeni tokom dokaznog postupka optužbe nedvojbeno ukazuju na odgovornost Ratka Mladića za svako krivično djelo koje su počinile snage pod njegovom komandom. Mladić je, ukazuje tužilaštvo, "u malom prstu" imao punu kontrolu nad VRS

Odbrana bivšeg komandanta Glavnog štaba VRS je u završnici rasprave po Pravilu 98bis ukazivala na "jasne dokaze o nepomirljivim razlikama" između Ratka Mladića i Radovana Karadžića. Tužilac, međutim, ističe da je "profesionalni odnos između Karadžića i Mladića dobro funkcionisao" i da povremene nesuglasice nisu utjecale na njihovo učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu, kao ni na njihov odnos "nadređeni – podređeni"

U skladu sa prošlogodišnjim nalogom Žalbenog veća, Pretresno veće koje sudi Ratku Mladiću je preispitalo "radno vreme" i zaključilo da tokom dokaznog postupka odbrane suđenje može da se nastavi punom parom, pet umesto četiri radna dana sedmično

Pretresno veće sudije Orija saopštiće 15. aprila odluku po zahtevu odbrane da se Ratko Mladić usled nedostatka dokaza oslobodi svih optužbi na "poluvremenu" suđenja

Pretresno veće sudije Orija odbacilo zahtev odbrane za ukidanje optužbi za dvostruki genocid i druge zločine nad nesrbima u Bosni i Hercegovini protiv Ratka Mladića, zaključujući da je tužilac predočio dovoljno dokaza koji potkrepljuju svih 11 tačaka optužnice

Odbrana Ratka Mladića namerava da svoj dokazni postupak otvori iskazima devetorice svedoka koji su već svedočili u odbranu Radovana Karadžića, iako su bivši komandant vojske i ratni predsednik bosanskih Srba na svojim suđenjima često nastojali da odgovornost prebace jedan na drugog

Zbog problema sa daljinskim pristupom kompjuterskom sistemu Tribunala, Mladićeva odbrana traži tronedeljno odlaganje nastavka suđenja planiranog za 12. maj ove godine

Umesto tražene tri, Pretresno veće odobrilo jednu dodatnu sedmicu za pripreme Mladićeve odbrane što znači da će se njegov prvi svedok u sudnici pojaviti 19. maja, dok će se sedam dana ranije održati konferencija uoči početka izvođenja dokaza odbrane

Za glavno ispitivanje 336 planiranih svedoka Mladićevoj odbrani dodeljeno tačno onoliko vremena koliko je za isto imao tužilac – 207,5 radnih sati. Odbrana se odrekla mogućnosti iznošenja uvodne reči, tako da će u ponedeljak 19. maja dokazni postupak otvoriti iskazima svojih prvih svedoka

Pretresno veće odobrilo zahtev odbrane za ulaganje žalbe na odluku kojom je po tribunalovom pravilu 98 bis sredinom maja ove godine odbačen zahtev za ukidanje pojedinih tačaka optužnice protiv Ratka Mladića

Odbrana Ratka Mladića će svoj dokazni postupak otvoriti iskazima svjedoka koji će osporavati dokaze tužilaštva o odgovornosti bivšeg komandanta Glavnog štaba VRS za snajperski i artiljerijski teror nad Sarajevom i Sarajlijama. Prvi svjedoci odbrane su Mile Sladoje i Predrag Trapara, oficiri Sarajevsko-romanijskog korpusa VRS

Izvođenje dokaza odbrane bivšeg komandanta Glavnog štaba VRS počelo osporavanjem optužbi za artiljerijski i snajperski teror nad Sarajevom. Prvi svjedok, Mile Sladoje, tvrdi da je njegov bataljon imao "stalno naređenje" da samo "uzvraća" na vatru iz grada, i to samo ako su "ciljevi uočljivi". U unakrsnom ispitivanju, svjedok nije vidio nikakav konflikt između tog "stalnog naređenja" i naredbe iz jula 1995. godine da se zbog problema VRS na trnovskom ratištu i kod Goražda... "uzvrati" paljbom po Sarajevu

Nastojeći da je odnos snaga oko Sarajeva prikaže u najmanju ruku kao ravnopravan, bivši komandir čete VRS na Lukavici Predrag Trapara, svedočeći u odbranu Ratka Mladića, tvrdio da je njegova jedinica bila deo sprskog prstena oko Sarajeva iza čijih leđa se protezao drugi, muslimanski, obruč sa dominantnim kotama

Bivši komandant artiljerije u divizionu Prve sarajevske brigade, Dušan Škrba, tvrdi da su pripadnici njegove jedinice bili Sarajlije čija namera nije bila da "sprovode teror nad civilima" već poput "narodne vojske brane svoje domove". Uprkos predočenom Mladićevom naređenju da se Sarajevo "čvrsto drži u blokadi" i da se "spreči njegova deblokada", svedok kategorički tvrdi da grad nikada nije bio blokiran

Bivši predsjednik Izvršnog odbora novo Sarajevo na suđenju Ratku Mladiću svjedočio da nije bilo progona i diskriminacije nesrpskog stanovništva na području te opštine. Muslimani i Hrvati su redovno dobijali penzije, humanitarnu i zdravstvenu pomoć, ali su se uprkos tome – iz razloga koji svjedok nije precizirao – ponašali "bojažljivo". Kako je došlo do razmjene stanovništva u novembru 1992. godine?

Na suđenju Ratku Mladiću tužilaštvo je u unakrsnom ispitivanju Branka Radana, bivšeg predsjednika Izvršnog odbora srpske opštine Novo Sarajevo, ukazivalo na nesklad između dokumentarnih dokaza i načina na koji je svjedok opisao položaj nesrpskog stanovništva u toj opštini, što nije promaklo ni sudijama

Suprotno navodima optužnice da su modifikovane avio bombe (poznate kao "krmače") koje je koristila srpska vojska u napadima na Sarajevo bile izuzetno nepouzdane i neprecizne, bivši načelnik štaba Ilidžanske brigade Nikola Mijatović tvrdi da se njihova putanja, naprotiv, lako mogla kontrolisati i da su mala odstupanja bila izazvana meteorološkim uslovima. Tvrdi, takođe, da naređenje za udar avio bombom na cilj u Hrasnici gde bi bile "najunosnije ljudske i materijalne žrtve" nije podrazumevao napad na civile već isključivo na neprijateljske vojnike

Uprkos navodima optužnice po kojima su na Ilidža počinjeni brojni zločini nad civilima, svedok Mladićeve odbrane Nikola Mijatović kaže da u toj sarajevskoj opštini nikakvih zločina nije bilo zbog čega je zahvalan "svojoj braći Srbima"

Bivši komandant Sedmog bataljona u Prvoj romanijskoj brigadi Sarajevsko-romanijskog korpusa na suđenju Ratku Mladiću, svedočio da su sarajevski civili žrtve odluke Armije BiH da iz naseljenih mesta otvara vatru na položaje bosanskih Srba. Slavko Gengo negira da se na civile namerno pucalo kao i da je sa položaja VRS u Mrkovićima ispaljena granata na pijacu Markale u februaru 1994. godine

Slavko Gengo, svedok odbrane bivšeg komandanta Glavnog štaba VRS Ratka Mladića, tvrdi da je "muslimanska strana odbila da učestvuje u radu mešovite vojne komisije", formirane da bi utvrdila odakle je ispaljena granata na pijacu Markale 5. februara 1994. godine, bojeći se da će komisija utvrditi da je masakr "izrežiran", kao i mnogi drugi incidenti u Sarajevu

Bivši oficir VRS u svjedočenju u odbranu Ratka Mladića osporavao da je srpska vojska sa Grbavice otvarala snajpersku vatru po civilima Sarajeva. Pripadnici njegove brigade nisu silovali, pljačkali i progonili nesrpsko stanovništvo a "nije čuo" da su to radili pripadnici drugih jedinica VRS na Grbavici. Svjedok priznaje da je znao za korišćenje zarobljenika za prinudni rad na liniji fronta

Paljanski Muslimani, tvrdi bivši predsjednik Izvršnog odbora Pala Zdravko Čvoro, "nisu protjerani". Naprotiv, srpske opštinske vlasti su ih aktivno nagovarale da ostanu, no oni su na kraju ipak podnijeli "molbu za promjenu mjesta boravka", a vlasti su im "izašle u susret"

Poput Slavka Genga, komandanta bataljona sa čijeg je položaja, po optužbi, ispaljena granata na sarajevsku tržnicu Markale 5. februara 1994. godine, njegov tadašnji zamenik Milorad Džida tvrdi da je zaključak o nevinosti srpske vojske u vezi sa tim incidentom donela komisija sastavljena od oficira VRS i pripadnika Unprofora... koja po tužiocu nikada nije oformljena

U glavnom ispitivanju generala Dragana Lalovića odbrana insistirala na njegovim saznanjima o predratnim incidentima u kojima je učestvovala JNA, dok je tužilac dobar deo svog ispitivanja posvetio periodu nakon rata kada je svedok bio šef obezbeđenja Ratka Mladića, kada je ovaj bio begunac od međunarodne pravde. Optuženi pred kraj zasedanja izbačen iz sudnice

Svedočeći u odbranu Ratka Mladića, inženjer "Elektroprenosa" RS Veljko Lubura skidao svaku odgovornost srpske strane za nestašice struje u Sarajevu i tvrdio da bosanske vlasti "nisu pokazivale interes" da se stanje popravi. Osporava izveštaj "Elektroprivrede" BiH po kojem Sarajevo 1993. godine nije imalo struje 140 dana, od čega 53 u kontinuitetu

Tužilaštvo je u unakrsnom ispitivanju Zdravka Čvore ukazivalo na dokumente koji su u suprotnosti sa svjedokovom tvrdnjom da su Muslimani sa Pala otišli na vlastitu inicijativu, iz straha od "odmazde"

Dokazujući da za ratne žrtve u opkoljenom Sarajevu nije, ili makar ne isključivo, kriva vojska pod komandom optuženog Ratka Mladića, zaštićeni svedok odbrane tvrdio da su "mladi Muslimani" bacali bombe na svoje sugrađane, zatim da je u gradu viđao leševe sa kesama na glavama, pa u Pofalićima više od deset masakriranih srpskih tela, među kojima i obezglavljeno dete i, konačno, da je kasnije otkrio još šest odsečenih glava – tri na vratima pravoslavne crkve u Novom Sarajevu, a tri vezane za vratove pasa lutalica

Ukazujući na brojne nelogičnosti u iskazu zaštićenog svedoka Mladićeve odbrane, tužiteljica podsetila na njegove navode po kojima je u Sarajevu video niz zločina nad Srbima, uključujući i odsečene glave u najmanje tri navrata, ali nije primetio da u opkoljenom gradu pate i Muslimani

Bivši policijski inspektor Dragomir Andan na suđenju Ratku Mladiću svjedoči o ulozi Glavnog štaba VRS u operacijama protiv paravojnih formacija u Brčkom, Bijeljini i Zvorniku u junu i julu 1992. godine. Do tog vremena, ukazuje tužilaštvo, većina nesrpskog stanovništva je već bila protjerana iz te tri opštine.

U unakrsnom ispitivanju bivšeg policijskog inspektora Dragomira Andana tužilaštvo je ukazivalo da je VRS odobravala prisustvo paravojnih snaga na prostoru Republike Srpske, o čemu svjedoče izvještaji u kojima se "u superlativu" govori o uspješno obavljenom etničkom čišćenju nesrba u Zvorniku, kao i Mladićeva pohvalnica junaštvu "Pantera"

Budući da je svedok Mladićeve odbrane Svetozar Guzina tvrdio da su se on kao komandant bataljona VRS iz Nedžarića i svi srpski vojnici na sarajevskom ratištu striktno pridržavali Ženevskih konvencija, predsedavajući sudija proverio njegovo znanje koje je, kako je na kraju priznao svedok, samo načelno budući da je pre rata bio ugostitelj a ne školovani oficir

Na pitanje o predratnom naoružavanju Srba u Sarajevu, svedok Mladićeve odbrane odgovorio da o tome ne zna ništa jer je do početka sukoba vodio restoran i nije se mešao u pitanja rata, ali u isto vreme tvrdi da se od ljudi "kada malo popiju" u kafani svašta moglo čuti o naoružavanju Muslimana. Ne vidi ništa loše u izrazu "poturica"

Odbrana Ratka Mladića uz pomoć Milorada Batinića Lole ukazivala na stradanja srpskih civila kako u "okupiranom Sarajevu", tako i u "oslobođenim" dijelovima grada pod kontrolom VRS, izloženim stalnoj snajperskoj i minobacačkoj paljbi sa položaja Armije BiH u gradu

Milorad Batinić, svjedok odbrane Ratka Mladića je sobom u Hag ponio ratnu fotografiju sa generalom Mladićem u namjeri da mu je optuženi potpiše. Svi žele autogram Elvisa Prislija, rekao je, "pa zašto ne bih i ja imao potpis od generala"

Umesto nastavka dokaznog postupka odbrane Ratka Mladića, jutros saopšteno da je optuženi bolestan i da se suđenje odlaže do daljeg, budući da nije dao saglasnost za nastavak procesa u njegovom odsustvu. Branilac Lukić saopštio da se ne radi o problemima sa srcem ili mozgom, već o stomačnom gripu

General Ratko Mladić zbog stomačnih problema ni drugi dan ove sedmice se nije pojavio u sudnici, a budući da nije dao saglasnost za nastavak procesa u njegovom odsustvu, suđenje je i dalje u prekidu

Bivši komandant Glavnog štaba VRS se zbog tegoba izazvanih stomačnim gripom ni danas nije pojavio u sudnici jer mu je, kako je navela pritvorska medicinska sestra, potrebno vreme da se oporavi od boravka u holandskoj zatvorskoj bolnici. U toku borba odbrane za skraćenje radne sedmice sa pet na četiri radna dana

Svedok Mladićeve odbrane Miloš Škrba negira da su na položajima njegove čete na Trebeviću bili postavljeni minobacači 120mm, pa samim tim odatle nije mogla biti ispaljena granata na sarajevsku tržnicu Markale 28. avgusta 1995. godine, Navod dokumenta vojske bosanskih Srba koji se kosi sa njegovom tvrdnjom naziva "štamparskom greškom"

Svedok odbrane Ratka Mladića, bivši operativac nekoliko jedinica VRS Stevan Veljović, saglasan sa tezom tužilaštva da su modifikovane avio bombe, koje je na sarajevskom ratištu koristila vojska bosanskih Srba, bile "sasvim neprecizno ali razorno oružje". Muslimani su ih, rekao je, zvali "đe bilo bombe" jer se nije znalo gde će pasti. Tvrdi, doduše, da nikada nisu ispaljivane na urbana područja, već samo na "širi prostor" gde su se vodile borbe

Dva svedoka odbrane Ratka Mladića u dva dana izneli dijametralno suprotne navode o modifikovanim avio bombama, poznatim i kao "krmače" ili "đe bilo" bombe, koje je koristila vojska bosanskih Srba u napadima na Sarajevo. Jedan je tvrdio da se radilo i "izrazito nepreciznom" oružju koje nije testirano i zato se nije koristilo za napade na urbana područja, dok drugi kaže da su bile precizne, testirane i da je i sam naredio tri napada na objekte u gradu

Bivši komandant Ilidžanske brigade tvrdi da je krajem maja 1995. godine, izvršavajući naređenje Ratka Mladića da se zarobe pripadnici UN oko Sarajeva, razgovarao sa oficirima francuskog i ukrajinskog bataljona koji su mu rekli da su "svesni situacije", pa su "na obostrano zadovoljstvo" odložili oružje i predali se

U ispitivanju svedoka Mladićeve odbrane – pukovnika VRS Vladimira Radojčića – tužilac dokazivao da su modifikovane avio bombe korišćene za nasumično gađanje građana Sarajeva, što je ilustrovao napadom na centar Hrasnice u aprilu 1995. godine. Svedok odgovara tada "nije pogodio civilni", već je "promašio vojni cilj", ali je komandant korpusa "bio zadovoljan"

Tek četvrtog dana svedočenja u odbranu Ratka Mladića, pukovnik Vladimir Radojčić rekao da je neposredno nakon napada njegovih artiljeraca na centar sarajevskog naselja Hrasnice, ali i kasnije u pripremama za svedočenje na suđenju Radovanu Karadžiću, video fotografiju mesta udara sa nogom u vojnoj uniformi koja je virila iz ruševina. Dosadašnji dokazi govore da je tada poginula jedna žena, a ne vojnik, ali to je tek deo "zagonetke" u vezi sa spornom fotografijom

Odbrana Ratka Mladića uz pomoć bivšeg komandira čete Prve sarajevske mehanizovane brigade Slobodana Tuševljaka nastoji da dokaže da je tužilaštvo krivo predstavilo ko je koga terorisao u Sarajevu. Pod odbrani, naime, terorisani su oni građani Sarajeva koji nisu prihvatili političke stavove tadašnjeg rukovodstva BiH

U unakrsnom ispitivanju tužilaštvo ukazivalo na pogrešne navode iz izjave bivšeg komandira voda srpske vojske koji je držao položaje u Ozrenskoj ulici u Sarajevu. Suočen sa dokumentima VRS svjedok Mladićeve odbrane se složio da je njegov vod, ipak, raspolagao sa više minobacača nego što je on naveo u izjavi, ali tvrdi da za njih nije znao

Mladićev svedok Siniša Maksimović sugeriše da sa srpskih položaja nije ispaljena granata koja je 5. februara 1994. usmrtila 66 i ranila oko 140 Sarajlija na tržnici Markale, niti snajperski hitac koji je 6. marta naredne godine ranio četrnaestogodišnjeg dečaka na Sedreniku, mada priznaje da je na mesto komandira čete koja je držala te položaje došao posle prvog, a otišao pre drugog incidenta

Svedočeći u Mladićevu odbranu, bivši komandir čete "Mrkovići" rekao da su njegovi vojnici upozoravali svoje komšije na Sedreniku da na kose travu i ne skupljaju seno kad je vidljivost dobra, da bi ih zaštitili od eventualne vatre sa srpske strane, a tužilac sugerisao "da se njegova bojazan ostvarila", odnosno da sedreničke komšije jesu bili mete snajperista sa Špicaste stijene

Ratni pomoćnik komandanta Sarajevsko-romanjskog korpusa VRS, Luka Dragičević, svjedočeći u odbranu Ratka Mladića tvrdio da su srpske snage u području Sarajeva branile svoj "životni prostor". Po njemu, pripadnici UN nisu u proljeće 1995. uzeti za "taoce" već za "ratne zarobljenike", pošto su se "svrstali na stranu neprijatelja". Prihvata, ipak, da vezivanje ratnih zarobljenika lancima za vojne objekte predstavlja kršenje međunarodnog ratnog prava

Bivši pomoćnik komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa za moral, vjerska i pravna pitanja Luka Dragičević smatra da su Srbi "genetski jači, bolji, ljepši i pametniji" od "poturica", odnosno Muslimana. Ne misli da ga to čini rasistom i ističe da su to "činjenice u koje ga je uvjerilo njegovo životno iskustvo"

Svedok Mladićeve odbrane Nenad Kecmanović tvrdi da je, zahvaljujući ratnoj propagandi i poverenja koje je imao u prijatelje, punih 20 godina mislio da se u Prijedoru desila "užasna represija srpske vojske i policije", koja je rezultirala proterivanjem muslimanskog stanovništva, paljenjem njihovih kuća i zločinima u logorima. A onda je, nedavno, od neimenovanih izvora iz Banja Luke dobio informacije koje "pobijaju i relativizuju" njegova ranija uverenja

Svoje ranije ekspertske nalaze o "nasumičnom" granatiranju Sarajeva sa srpskih položaja, profesor Nenad Kecmanović u iskazu na poziv odbrane Ratka Mladića revidira i naziva "samo utiskom", a raniji termin "razaranje" centra grada menja u "oštećenje". U sudnici emitovan snimak presretnutog razgovora u kojem Mladić naziva Kecmanovića "majmunom"

Mada je u ranijim prilikama Nenad Kecmanović izjavljivao da su u BiH počinjeni brojni zločini, uključujući i genocid, sada - kao svedok odbrane Ratka Mladića - kaže da je pominjanje termina "genocid" njegov "propust" jer "nijedan bosansko-hercegovački narod nije išao na uništenje drugog" kao što su to, recimo, radili nacisti sa Jevrejima

Pukovnik Milorad Šehovac na suđenju Ratku Mladiću tvrdio da je Armija BiH kršila međunarodna pravila ratovanja jer nije sklonila civile iz zone borbenih dejstava. Tužilaštvo ukazivalo da je svjedok i sam bio umiješan u kriminalne aktivnosti, uključujući i ubistvo Franje Vrgičnića u Brčkom, i sugerisalo da Šehovac nije pouzdan svjedok

Svedok Mladićeve odbrane tvrdi da, osim pljački i paljenja kuća koje su počinili "psi rata" iz Srbije i Crne Gore, ne zna za druge zločine nad Muslimanima u Foči i dodaje da im je nakon ulaska srpskih "teritorijalaca" u grad omogućeno da žive "normalnim životom", na šta je tužiteljica odgovorila citiranjem predsednika fočanskog kriznog štaba da je broj muslimanskih žitelja u opštini sa predratnih 51 odsto do septembra 1992. godine pao na svega jedan procenat

Iskazom Milutina Vujičića iz Foče odbrana Ratka Mladića nastojala da pobije navode iz optužnice o sistematskom silovanju muslimanskih djevojaka i žena u Foči 1992. godine

Svedok Mladićeve odbrane Zoran Nikolić negira da je osoba koja se pod tim imenom i prezimenom navodi kao silovatelj u presudi Dragoljubu Kunarcu i drugima, ukazujući da su postojala još dva Zorana Nikolića u Foči – jedan od pre rata, drugi vojnik iz Crne Gore

Bivši pripadnik fočanskog interventnog voda Veselinko Simović tvrdio da u Foči nije bilo zločina za koje se Ratko Mladić tereti, pa naknadno objasnio da pod zločinima ne podrazumeva "krivična dela" poput maltretiranja civila, pljački i paljenja kuća, što su, po njemu, činili pripadnici nekontrolisanih paravojnih grupa. Kako su "pesničke duše" od Foče napravile Srbinje

Policajac iz Bratunca Nenad Deronjić na suđenju Ratku Mladiću tvrdi da je u vrijeme kada su na obali rijeke Jadar strijeljani zarobljeni Muslimani bio na dužnosti u Srebrenici i poziva se na unose iz policijske knjige dežurstva. Tužilaštvo ukazuje da su unosi u tom dokumentu prepravljani i da je svjedok, ako se čitaju originalni dokumenti, u vrijeme ubistva bio van dužnosti

Iskazom doktora Milana Pejića odbrana Ratka Mladića dokazuje da je optuženi znao, a nije sprečio da se muslimanskim i hrvatskim ranjenicima i bolesnicima pruža pomoć u srpskoj bolnici u Blažuju i da, shodno tome, nije imao nameru da čini zločine nad nesrbima u BiH

Bivši komandir čete u Bratunačkoj brigadi Zoran Kovačević na suđenju Ratku Mladiću tvrdio da nije ni vidio ni čuo da je bilo ko iz Bratunca učestvovao u razdvajanju muškaraca u Potočarima. Priznaje da je bio u Potočarima 12. jula 1995, ali tvrdi da je nakon susreta s Mladićem gledao da što prije ode, jer su od Mladića svi bježali "k’o đavo od krsta"

Odbačena žalba Mladićeve odbrane na odluku Pretresnog veća kojom su potvrđene prve dve tačke optužnice – za genocid u šest opština BiH 1992. i u Srebrenici 1995. godine – jer je zaključeno da je tužilac izveo dovoljno dokaza koji, ako bi bili prihvaćeni, mogu dovesti do presude o učešću optuženog u oba genocida

Odbrana Ratka Mladića se ne slaže sa ocjenom Pretresnog vijeća da "traći" sudsko vrijeme na izvođenje dokaza "upitne relevantnosti", protivi se uputama vijeća o efikasnijem trošenju vremena i smatra da se "pravila ne mogu mijenjati" u ovoj fazi postupka

Svedok odbrane Ratka Mladića tvrdi da su vojska i policija bosanskih Srba u jesen 1993. godine pomogle hrvatskim civilima da se iz Vareša prebace za Kiseljak da bi se zaštitili od napada Armije BiH, a tužilac prezentovao dokaze po kojima je to urađeno da bi srpska strana stekla bolje pozicije za željenu podelu BiH. Veću se ne dopadaju Mladićeve "igrice"

Ratni predsjednik Kriznog štaba Ilijaša, Ratko Adžić, na suđenju Ratku Mladiću svjedočio da nije postojao plan progona Muslimana i Hrvata i da je njihov odlazak iz opštine "rezultat teškog i haotičnog stanja" a ne prisile. Osporavao je da je imao ovlasti nad Ilijaškom brigadom, a za dokumente koji pokazuju suprotno tvrdi da su puni grešaka

Tužilaštvo u predmetu Ratka Mladića traži ponovno otvaranje dokaznog postupka da bi predočilo dokaze o masovnoj grobnici Tomašica. Tužilaštvo namjerava da pozove 13 svjedoka - sedmoro preživjelih i bivših uposlenika rudnika Ljubija i šest eksperata od kojih su troje već svjedočili, te da prezentira 43 dokumenta koji su za sada povjerljive prirode

Ocene iz dokumenata VRS o zločinima nad nesrbima na području Sarajeva svedok Mladićeve odbrane, bivši komandant Igmanske brigade Velimir Dunjić, naziva "suviše uopštenim" poput onih o "umetničkom dojmu" u klizanju. Ne vidi ništa sporno u tome što se jedinica četničkog vojvode Brneta, u sastavu njegove brigade, opisuje kao "kriminalna grupa" koja nanosi štetu vojsci bosanskih Srba

Svedočeći u odbranu Ratka Mladića, bivši obaveštajac Sarajevsko-romanijskog korpusa Milorad Bukva naveo da je "muslimanska strana" u Sarajevu brojala između 35 i 38 hiljada ljudi, a da je koristila bolnice, škole i obdaništa kao komandna mesta i artiljerijske položaje

Predsedavajući sudija opomenuo tužiteljicu da Mladićevog svedoka – pukovnika Milorada Bukvu – ne ispituje detaljno o tvrdnji da je masakr u redu za hleb insceniran od strane Muslimana, jer svoju tezu nije potkrepio činjenicama, pa je dokazna vrednost "ravna nuli"

Navodi generala vojske bosanskih Srba Boška Gvozdena o Ratku Mladiću kao o visprenom i hrabrom komandantu oštrog uma, druželjubivom i čovekoljubivom šarmeru koga su žene obožavale... nisu impresionirali tužioca koji je odlučio da svedoku ne postavi nijedno pitanje

Svedočeći u odbranu Ratka Mladića, bivši član komisije za razmene Radovan Glogovac tvrdio da je politika rukovodstva bosanskih Srba bila da se s jedne strane pomogne srpskim izbeglicama, a s druge izađe u susret nesrbima koji su tražili odlazak. Tužilac odgovara da su nesrpski civili razmenjivani za vojnike, a srpske izbeglice naseljavane na područja odakle su Muslimani i Hrvati otišli

Komentarišući ratne izjave Ratka Mladića da će, u slučaju napada na kasarnu JNA, "sravniti pola Sarajeva sa zemljom", bivši komandant Četvrtog korpusa Milosav Gagović kaže da je optuženi tada "pretio praznom puškom", iako su na suđenju izvedeni dokazi da je narednih dana na grad palo između pet i deset hiljada granata

Bivši premijer bosanskih Srba Vladimir Lukić tvrdi da je njegova vlada štitila sve građane bez obzira na naciju, a tužilac sugerisao vlast nije preduzimala ništa dok žrtve, pored Muslimana i Hrvata, nisu postali i sami Srbi. O silovanjima nesrpskih devojčica i žena na više lokacija u BiH svedok ne zna ništa "jer nije bio tamo"

Bivši premijer Republike Srpske Vladimir Lukić prihvata da su Srbi tokom rata počinili određeni broj zločina, ali ukazuje da je s tim u vezi širena propaganda sa ciljem da se izazove "sažaljenje nad Muslimanima". Iskaz pripadnika Mladićevog ratnog obezbeđenja

U odgovoru na zahtev optužbe da ponovo otvori dokazni postupak zbog prezentovanja dokaza u vezi sa masovnom grobnicom Tomašica kod Prijedora, odbrana Ratka Mladića navodi da bi se prihvatanjem zahteva nanela šteta optuženom i podseća na odluku veća u predmetu Radovana Karadžića gde je sličan zahtev tužilaštva odbačen

Bivši zamenik komandanta Rajlovačke brigade priznaje da je u junu 1992. godine u kasarni Rajlovac bilo premlaćivanja muslimanskih zatočenika od strane "onih koji nisu hteli da slušaju", odnosno pripadnika paravojnih jedinica, ali negira da je znao za izvođenje iz kasarne na prinudni rad i ubistvo najmanje 47 zarobljenika u autobusu na putu ka Palama

Bivši pripadnik vojske bosanskih Srba Stojan Džino kao učesnik napada na sarajevsko selo Ahatoviće komentarisao navode optužnice o posledicama tog čina – zatvaranju, premlaćivanju i ubistvima zarobljenih Muslimana i rušenju lokalne džamije

Zaštićeni svjedok Mladićeve odbrane tvrdi da je Armija BiH odgovorna za snajperski i artiljerijski teror nad Sarajevom. Muslimani su otvarali vatru po sopstvenim građanima s ciljem da stvori "što veći nered i što gora slika o srpskoj strani", a "inscenirali" su i incident na Marakalama

Suprotno tvrdnjama odbrane da su dokazi o Tomašici nerelevantni i da bi njihovo izvođenje dovelo do značajnog odlaganja postupka, tužilac tvrdi da odlaganje ne mora biti veliko ukoliko branioci već sada počnu pripreme i naglašava da su dokazi relevantni jer ukazuju na umešanost vojske bosanskih Srba pod komandom optuženog u zločine na području Prijedora

Božidar Krnojelac, bivši pripadnik interventnog voda iz Foče i sin ratnog upravnika tamošnjeg KP Doma, svedočeći u odbranu Ratka Mladića priznao da su pojedini fočanski Muslimani zatvarani "bez pravnog osnova", ali odgovornost za nasilje nad njima skida sa svog oca i prebacuje na paravojne grupe

Bivši predsjednik Kriznog štaba srpske opštine Rogatica Milorad Sokolović na suđenju Ratku Mladiću svjedočio da je "većina" Muslimana, odnosno njih oko 3.000 dobrovoljno otišlo iz te opštine. Tužilac, međutim, ukazuje na činjenicu da je u Rogatici do rata živjelo 13.000 Muslimana

Oficir vojske bosanskih Srba Desimir Šarenac, svedočeći u odbranu Ratka Mladića, potvrdio da su nesrpski zatočenici odvođeni na liniju fronta na prinudni rad tokom kojeg su neki od njih stradali, ali odriče da je za njihovu sudbinu bio lično odgovoran. Tvrdi da su Sarajlije htele prekid rata, a za nastavak sukoba optužuje Sandžaklije

Bivši oficir VRS Stojan Malčić na suđenju Ratku Mladiću tvrdio da su 1992. godine Muslimani i Hrvati u JNA, za razliku od Srba, mogli da biraju da li žele da pređu u VRS ili da odu. Tužilac prezentira Mladićeve ocjene nekih od njegovih najbližih saradnika, među kojima su i "odlikaši" Radislav Krstić i Dragomir Milošević, osuđenih zajedno na 64 godine zatvora za genocid u Srebrenici i teror nad Sarajevom

Pukovnik Vlade Lučić tvrdio da je srpska strana na sarajevskom ratištu municiju koristila racionalno i skoro isključivo u odbrambene svrhe, a tužiteljica ga suočila sa dokumentom u kojem komanda Sarajevsko-romanijskog korpusa upozorava potčinjene brigade da prestanu sa neracionalnom paljbom na naseljene delove grada u vreme kada uopšte nema borbi

Bivši zamenik upravnika sabirnog centra Batković kod Bijeljine Đorđo Krstić tvrdi da zatočenici nisu odvođeni na prinudni rad već su se dobrovoljno javljali jer su znali da im u poslu "brže prolazi vreme", kao i da će ostvariti određene beneficije. Pre njega, svedočio policajac iz Vlasenice Zoran Durmić

Tvrdnji svedoka Mladićeve odbrane da su rogatički Rasadnik i srednja škola bili "prihvatilišta" u kojima su se civili osećali "slobodno i bezbedno" tužiteljica suprotstavila spiskove vojske bosanskih Srba u kojima se starije žene nazivaju "ratnim zarobljenicima" i "zarobljenim civilima"

Tužilac ne spori navode Obrada Bubića, svedoka Mladićeve odbrane iz Kotor Varoši, da je u julu 1992. godine tokom 15 dana bio zatočen, izgladnjivan i premlaćivan od strane pripadnika Armije BiH, ali ukazuje na ubistva, zatočavanja, silovanja, uništavanje verskih objekata i druge zločine koji su 1992. godine, po optužnici, u toj opštini dosegli razmere genocida

Oficir vojske bosanskih Srba Branko Davidović tvrdio da je njegova brigada smirivala, a tužilac da je raspirivala međunacionalne tenzije u Sanskom Mostu. Davidović kaže da je brigada bila nepristrasna i da je preduzimala legalne akcije u muslimanskim selima, dok tužilac smatra da je bila i te kako pristrasna i da je ubijala nesrpske civile

Suprotno tužiočevim navodima o proterivanju, zatočavanju i slanju nesrba iz Rogatice na prinudni rad na prve linije fronta, svedok Mladićeve odbrane Milenko Janković tvrdi da su Muslimani sve radili dobrovoljno – napuštali opštinu, dolazili u sabirne centre, pa čak i radili kao ispomoć srpskim jedinicama tik uz liniju razgraničenja

Tvrdnju svedoka Mladićeve odbrane da su srpski borci u Rogatici tokom rata poštovali Ženevske konvencije tužilac osporavao izveštajem komandanta Rogatičke brigade u kojem se navodi da je u leto 1995. godine nakon pada Žepe "pet balija zarobljeno i likvidirano", a potom i jedan nenaoružani "ustaša iz Srebrenice"

U unakrsnom ispitivanju bivšeg oficira Sarajevsko-romanijskog korpusa Ratomira Maksimovića tužilac se nije osvrtao na svedokove navode o optuženom kao "sposobnom, energičnom i skromnom" vojniku odanom "tradiciji i viteštvu" srpske vojske, već je vreme koristio za pitanja o strukturi i ulozi vojske bosanskih Srba na sarajevskom ratištu

Osporavajući postojanje namere da se Muslimani sistematskim zločinima proteraju iz Rogatice, bivši lokalni funkcioner Mile Ujić tvrdio da je srpska vlast štitila muslimanske civile između ostalog i smeštajući ih u "sigurne kuće", koje tužilac zove zatočeničkim centrima. Ujić, istina, priznaje da je iz jedne od "sigurne kuće" izvedeno i ubijeno 25 ljudi, ali smatra da je to učinio "pomućeni um, bez ičije naredbe, bez ičije komande"

Suprotno tvrdnji svedoka Mladićeve odbrane da je oko 25 ljudi izvedenih sredinom avgusta 1992. godine iz rogatičkog logora "Rasadnik" ubio "poremećeni um bez ičije komande", tužilac sugerisao da se zapravo radi o zapovedniku jedne od jedinica Rogatičke brigade koji je zbog toga pred Državnim sudom u Sarajevu osuđen na 20 godina zatvora

Mada negira da su Muslimani iz Foče bili proterani, bivši predsednik opštinskog Izvršnog odbora Radojica Mlađenović priznaje da je grad u kojem je pre rata živeo skoro identičan postotak Srba i Muslimana prerastao u "srpsku opštinu" sa 99-procentnom većinom. Osporava, međutim, da je to razlog za promenu imena u Srbinje, već navodi da se radilo o potrebi da se ime rimuje sa nazivima okolnih opština: Trebinje, Ljubinje...

Tvrdnju svedoka Mladićeve odbrane Tomislava Savkića da su u masovnoj grobnici pored puta Konjević Polje – Nova Kasaba pokopani leševi Srebreničana koji su poginuli u borbama tužilac osporavao fotografijama na kojima se vidi da su ruke stradalih bile povezane žicom. Savkić potom sugerisao da se možda radilo o Srbima, a tužilac uzvratio da je DNK analiza pokazala da su sve ekshumirane žrtve Muslimani

Vijeće sudije Orija odobrilo zahtjev tužioca za ponovno otvaranje dokaznog postupka radi prezentacije dokaza o masovnoj grobnici Tomašica. Radi se o "novim dokazima" koji su, po ocjeni sudija, relevantni i koji imaju dokaznu vrijednost u pogledu optužbi koje se odnose na zločine u opštinama

Već treći svedok Mladićeve odbrane tvrdi da naziv opštine Foča tokom rata nije promenjen u Srbinje da bi se naglasila apsolutna srpska većina u gradu, već zbog rimovanja sa okolnim opštinama Nevesinje, Ljubinje i Trebinje, pa je predsedavajući sudija pitao zašto je onda nakon rata na zahtev Muslimana vraćeno staro ime: "Zar dobro rimovanje nije dobro za sve?"

Govoreći o karakteru optuženog, Rajko Banduka hvalio njegovo obrazovanje, humanost i profesionalizam. Na tvrdnje svedoka da je ceo rat proveo sa Mladićem u Crnoj Rijeci u "veoma skromnim uslovima", tužilac odgovara da je "skromni boravak" zapravo bila jednospratna vila "Javor" u neposrednoj blizini ulaza u podzemni bunker

Svedočeći u Mladićevu odbranu, pukovnik Slavko Kralj rekao da je vojska bosanskih Srba tokom rata uredno propuštala humanitarnu pomoć za muslimanske i hrvatske enklave u BiH. Tužilac je Kralja suočio sa pismom u kojem Glavni štab, uz pozivanje na Karadžićevu Direktivu 7, nalaže vojsci da "planski i nenametljivo...smanji i ograniči" prolaz humanitarnih konvoja ka muslimanskim enklavama

Tužilac predočio dokaze o kritičnoj humanitarnoj situaciji u Srebrenici u prvoj polovini 1995. godine i ukazao na izveštaje da se u enklavi u prvoj polovini godine, usled sprečavanja prolaska humanitarnih konvoja preko teritorije bosanskih Srba, umiralo od gladi, a svedok Mladićeve odbrane Slavko Kralj tvrdi da se radilo o "propagandi"

Doktor i ratni načelnik fočanske bolnice Veljko Marić tvrdio da u radu te ustanove nije bilo diskriminacije po nacionalnoj osnovi i da su Muslimani samovoljno napuštali opštinu, a tužiteljica ukazala da su civili – među kojima su žene, deca, starci, ali i svedokove kolege lekari – bili zatvarani, zlostavljani i ubijani, i tako primorani da napuste svoje domove

Ratni načelnik vlaseničke policije Mane Đurić kaže da je nekoliko sati uoči rušenja gradske džamije od strane vojske obavešten šta se sprema, ali nije učinio ništa da taj zločin spreči sam što je upozorio lokalno stanovništvo da se skloni iz blizine mesta gde se očekivala eksplozija. "Da je vojska najavila da će na pijaci streljati tri civila, da li biste samo rekli ljudima da ne stoje u blizini da ih ne bi pogodio metak", upitao predsedavajući sudija

Bivši pripadnik DB BiH Neđo Vlaški tvrdio da su bosanski Srbi bili "ponižavani i preglasavani" od strane muslimanskih i hrvatskih političara, što je dovelo do formiranja zasebnih srpskih institucija. Tužilac, s druge strane, ukazuje na postojanje plana rukovodstva bosanskih Srba da se, bez obzira na sve, zauzme i etnički očisti veliki deo teritorije BiH

Bivši oficir Šeste sanske brigade VRS Ranko Kolar detaljno opisao zločine nad Srbima u reonu sela Kravica u istočnoj Bosni, iako je tamo boravio kratko kao ispomoć, ali ne zna ništa o zločinima nad muslimanskim civilima u Sanskom Mostu gde je proveo skoro ceo rat

Bivši sudija vojnog suda u Bijeljini Savo Bojanović tvrdi da su srpski vojnici tokom rata procesuirani zbog zločina nad Hrvatima i Muslimanima, a tužilac dokazuje da se radilo o sporadičnim slučajevima koji su, kada je reč o najtežim delima poput ubistava, okončavani bez presude, a u slučaju pljački rezultirali samo uslovnim kaznama

Bivši pripadnik Državne bezbednosti BiH, potom i Republike Srpske za početak sukoba i zločine nad civilima okrivljuje Hrvate i Muslimane, njihove paravojne formacije i kriminalce u policiji… sve osim optuženog Ratka Mladića i njegove vojske

Trudeći se da naglasi nezavisnost lokalnih organa vlasti u odnosu na rukovodstvo bosanskih Srba, svedok Mladićeve odbrane rekao da skraćenica SAO nije označavala "srpske" već "samostalne autonomne oblasti", a nije od toga odustajao ni nakon primedbe sudija da je neobično da entitet u isto vreme bude samostalan i autonoman. Na kraju se odbrana odrekla tog dela njegovog iskaza

Bivši član rogatičkog Kriznog štaba Sveto Veselinović opisao period kada su tu opštinu vojno kontrolisali Muslimani, a kada je upitan o zločinima koje su počinili Srbi dok je on bio lokalni funkcioner, odgovarao je da o tome ništa ne zna ili da je saznao tek nakon rata. Setio se, doduše, da na do kraja sukoba u gradu nije ostao "skoro nijedan Musliman"

Objašnjavajući kako je došlo do toga da u junu 1993. zahtev za predaju uputi svim Muslimanima Goražda, a ne samo neprijateljskim vojnicima, oficir VRS Špiro Pereula objasnio da je pri sastavljanju dokumenta pogrešio "neuki daktilograf", a činjenicu da je na dokumentu njegov potpis svedok pravda žurbom koja je svojstvena ratnoj situaciji

Svedočeći u odbranu Ratka Mladića, bivši predsednik opštine Srbac Miloš Milinčić tvrdio da se Radovan Karadžić pre rata zalagao za multietničnost govoreći da je "bašta najlepša kada ima mnogo boja i cvetova". Tužilac je, međutim, ukazao na nastupe predsednika bosanskih Srba pred skupštinom u kojima je podsećao da osim naroda "postoje i biljke koje ne mogu da rastu jedna pored druge", kao i da "pas i mačka ne mogu biti u istoj kutiji"

Bezbednjak Sanske brigade Duško Čorokalo u izjavi Mladićevoj odbrani naveo da su Arkan i njegovi ljudi došli u Sanski Most u septembru 1995. i da su krivi "za sve što nije dobro" urađeno prema nesrpskim civilima. Tužilac ukazuje da su pre dolaska "arkanovaca" počinjena ubistva i zatvaranja Muslimana i Hrvata i da je većina njih do 1995. uveliko izbegla iz grada

Svedočeći u odbranu Ratka Mladića, pukovnik Rajko Šarenac tvrdio da je njegova Prva gardijska brigada bila angažovana u borbama, a ne u napadima na civile, pa je tužilac predočio dokumente Glavnog štaba VRS u kojima se od podređenih jedinica zahteva da se muslimanskom stanovništvu razvije osećaj "života u getu" i "omogući iseljavanje"

Svjedok Mladićeve odbrane tvrdi da su "srpske straže" u selima oko Rogatice bile "samoorganizovane" i da nisu imale nikakav kontakt sa VRS sve do polovine 1992. godine. Dokazi tužilaštva, međutim, pokazuju sasvim drugačiju sliku

Bivši pripadnik rezervnog sastava policije u Ključu Nikola Vračar na suđenju Ratku Mladiću je potvrdio da je za masakr u Biljanima čuo dan, dva poslije incidenta, a ne godinama kasnije prilikom iskaza u predmetu Radoslava Brđanina, kako je to naveo u izjavi Mladićevoj odbrani

Svedočeći u odbranu Ratka Mladića, bivši čuvar magacina u logoru Sušica Momir Deurić tvrdio da ne zna ništa o zlostavljanju, ubistvima i odvođenju zatočenika na prinudni rad, a u sklopu opšteg poricanja tvrdio da se ne seća čak ni da je spasio život svom predratnom muslimanskom prijatelju

Tokom iskaza Ostoje Barašina odbrana Ratka Mladića u dokaze uvela dva dokumentarna filma koja je režirao svjedok. Tužioca su, pak, u unakrsnom ispitivanju više zanimala svjedokova saznanja o zločinima nad nesrpskim stanovništvom kao i sadržaj listova koje je VRS dijelila vojnicima, među kojima je i članak Milana Gvera pod naslovom "Svilen gajtan za Aliju"

Ratni predsednik Komisije za dodelu imovine opštine Ilidža tvrdi da su kuće i stanovi izbeglih nesrba samo privremeno oduzimani bez namere da se spreči njihov povratak, a tužilac ukazuje na odluke opštinskih vlasti u kojima se u maju 1992. godine "dozvoljava iseljavanje" Muslimana i Hrvata, a u aprilu sledeće godine "zabranjuje njihov povratak". Izostao iskaz o Mladićevom "čupanju kose" nakon događaja u Srebrenici

Usled brojnih neslaganja pisane izjave i usmenih svedočenja na suđenjima Karadžiću i Mladiću, svedok Boško Mandić prinuđen da "razmisli" šta je od njegovih navoda tačno. Kaže da "vruće glave" može da zaključi samo da je mislio da o "opšte poznatim stvarima, poput zločina nad nesrbima" ne treba da govori, jer "Tribunal već ima podatke o tome"

Nekadašnji doktor vojne bolnice u Sokocu Simo Bilbija i zaštićeni svedok koji je tokom rata bio zapovednik jedne od jedinica pri Glavnom štabu VRS u iskazima u odbranu Ratka Mladića izneli niz pohvala na njegov račun, navodeći da je bio hrabar i pravičan, dobar poznavalac "ratovodstva i strategije", a da je vojnicima razgovor sa njim značio "kao bolesniku infuzija"

Tvrdnjama dvojice svedoka Mladićeve odbrane da je optuženi bio human i blag čovek koji je, pre 1995. godine pomagao srebreničkim civilima optužba suprotstavila njegova naređenja da se zabrani pristup humanitarnim konvojima i da se enklava napadne i u njoj "ubijaju svi koji imaju oružje". Iziritiran odlukom veća da ga zbog glasnog dobacivanja izbaci iz sudnice, optuženi general još glasnije vikao na predsedavajućeg sudiju

Nastojeći da umanji odgovornost za ubistvo prijedorskog sveštenika Ivana Grgića, svedok odbrane Ratka Mladića odbacio navode svoje ranije izjave banjalučkom istražnom sudiji u kojoj je opisao da je sa trojicom saučesnika žrtvu iz kuće odveo do rudnika Ljubija gde je potom streljan. Danas tvrdi da je samo pomogao izvesnom Ivici Pavloviću da Grgića privede, ali da ga je ovaj izveo iz kola i iznenada ubio

Bivši član Kriznog štaba AR Krajine Milorad Sajić negira da je politika tamošnjih vlasti bila usmerena na iseljavanje nesrpskog stanovništva, a tužilac predočio dokaze da su Hrvati i Muslimani smenjivani sa javnih funkcija, zatvarani u logore, prisiljavani da odu i sprečavani da se vrate...

Oficir brigade iz Kotor Varoši Vojislav Kršić sugeriše da su ubistvo 150 Muslimana u selu Grabovica u novembru 1992. godine počinili srpski civili, mada priznaje da je vojska, u čijim su rukama bili zarobljenici, "na izvestan način" odgovorna za njihovu sudbinu

Komentarišući napad na Pofaliće iz maja 1992. godine, zaštićeni svedok optužbe sugeriše da ga je možda nije naredio Ratko, već izvesni Milenko ili Milanko Mladić. To što se u presretnutom razgovoru čuje da treba gađati sarajevska naselja u kojima "nema srpskog življa mnogo", svedok ne vidi kao napad na nesrpske civile, već na vojnike koji su proterali Srbe

Iskazom pukovnika Boška Amidžića odbrana Ratka Mladića dokazuje da su u vojnom logoru Manjača vladali dobri uslovi, a tužilac tome suprotstavlja dokumente humanitarne organizacije Merhamet i Međunarodnog Crvenog krsta o premlaćivanjima zatočenika i tvrdi da je komanda Prvog krajinskog korpusa bila upoznata sa zločinima, uključujući ubistva

Oficir VRS Milovan Lelek tvrdi da su Muslimani odlazili iz Rogatice zbog straha od svojih ekstremnih sunarodnika koji su im zamerali što su sa Srbima živeli u dobrosusedskim odnosima. Tužilac tome suprotstavlja dokaze o proterivanju muslimanskih civila od strane srpskih vlasti i to iz onih sela koja su im, po svedokovim rečima, bila lojalna

Svedočeći u odbranu Ratka Mladića, bivši predsednik Autonomne regije Krajina Vojo Kuprešanin naveo da je taj entitet formiran iz ekonomskih razloga, sa ciljem da se prekine odliv novca u Sarajevo, a tužilac sugerisao da se radilo o političkom procesu stvaranja srpskih oblasti i njihovog kasnijeg ujedinjenja u republiku iz koje su Muslimani i Hrvati proterani

Suočen sa tvrdnjom da je 2001. godine u razgovoru sa haškim istražiteljima ponudio priču sasvim različitu od one iznete prošle godine na suđenju Karadžiću i u današnjem iskazu u Mladićevom predmetu, bivši funkcioner bosanskih Srba Vojislav Kuprešanin tvrdi da je u međuvremenu saznao nove činjenice i "kompletirao istinu". Svedok bez suzdržavanja ishvalio optuženog, a ovaj, takođe bez zadrške, glasno zapljeskao pa izbačen iz sudnice

Bivši funkcioner Autonomne regije Krajina Vojislav Kuprešanin u dodatnom ispitivanju naveo da je vojska bosanskih Srba bila "treća-četvrta, možda peta armija u svetu" i da se tokom rata zalagao da se zauzme cela BiH i pripoji Srbiji, ali da to nije urađeno jer je cilj rukovodstva sa Pala bio samo da se zaštiti srpski narod. Za raspad Jugoslavije optužuje međunarodnu zajednicu, odnosno zapadnu Evropu, i ne seća se da je govorio da je rat "bio potreban srpskom narodu"

Novinar bivše Srpske Radio-Televizije Snježan Lalović tvrdi da je intervjue sa zarobljenim pripadnicima UN u maju 1995 .godine obavio po zadatku dobijenom od svog urednika, a ne od Ratka Mladića. Potvrdio je, međutim, da su intervjui sa pripadnicima UN urađeni s ciljem da se spriječi dalje bombardovanje NATO

Marjan Ješić, bivši vozac Teritorijalne odbrane iz Prijedora, svedočio o napadu muslimanskih snaga na grad 30. maja 1992., njegovom ranjavanju i stradanjima svoje šire porodice u ustaškom logoru u Jasenovcu

Svedočeći u odbranu Ratka Mladića, bivši sarajevski tužilac Rato Runjevac potvrdio standardne teze odbrane o odgovornosti druge strane za rat u Bosni i Hercegovini, neustavnom referendumu o nezavisnosti, ubistvu srpskog svata, naoružanim kriminalcima u Sarajevu i pretnjama zbog kojih je 30. aprila 1992. otišao u Trebinje

Bivši šef vojnog odseka u Sanskom Mostu Boro Tadić priznaje da je tokom rata "upućivao na upotrebu" nesrpske civile koji su kopali rovove na prvoj liniji fronta, ali smatra da je to bilo u skladu sa Ženevskim konvencijama, jer su komandanti vodili računa o njihovoj bezbednosti. Na pitanje gde je našao osnovu za povlačenje takve "fine linije" između rada na frontu u uslovima sa ili bez opasnosti po život, kaže da razliku pravi "u svom srcu"

Pukovnik VRS Milovan Milutinović tvrdi da danas "prvi put čuje" da su pobijeni srebrenički muškarci koji su u Potočarima odvojeni od žena i dece, kaže da se u izveštaju holandskog instituta NIOD zaključuje da "nije bilo plana" da se počini zločin u Srebrenici i tvrdi da je Tanjug a ne on pogrešno interpretirao britanskog novinara koji je navodno rekao da Muslimani u Sarajevu sami na sebe pucaju. Pauza na suđenju Ratku Mladiću do 19. januara

Predsednica organizacije porodica srpskih žrtava rata iz Prijedora Zdravka Karlica, svedočeći u odbranu Ratka Mladića, priznala da je u toj opštini bilo zločina nad nesrpskim civilima, ali tvrdi da je bilo sela koja nisu napadana i da je većina prijedorskih Muslimana napustila grad pre početka sukoba

Predsjednik Kriznog štaba Ključa Rajko Kalabić na suđenju Ratku Mladiću priznaje da je u Velagićima počinjen ratni zločin, ali tvrdi da on "nije isplaniran" i da su ga, kao i druge zločine nad nesrbima, "samovoljno počinili nekontrolisani pojedinci". Po Kalabiću, nije bilo prisilnog iseljavanja nesrpskog stanovništva iz opštine u kojoj je kraj rata dočekalo 1.000 od predratnih 17.500 muslimanskih žitelja

Oficir vojske bosanskih Srba Velimir Kevac, svedočeći u odbranu Ratka Mladića, tvrdio da su Muslimani u Ključu tokom rata bili pod zaštitom srpskih vlasti, da su živeli mirno i bez pritisaka, a da su vojne akcije preduzimane samo protiv onih koji su odbili da predaju naoružanje

Svedok odbrane Ratka Mladića – oficir VRS Velimir Kevac – tvrdi da su srpska vojska i policija štitile muslimanske civile u Ključu, a optužba sugeriše da se "zaštita" svodila na ubistva, paljenje kuća, hapšenje, proterivanje i druge zločine koji su dosegli razmere genocida

U komunikacijama sa podređenima iz ljeta 1991. godine koje je lično snimao, general Ratko Mladić kaže da se "Zadar nalazi u omči" i da će Kijevo izgledati kao "cvjetna bašta" naspram onoga što čeka Zadar, Šibenik i Split. "Dubrovnik sam počeo da deljačim", dodaje u jednom od razgovora s kojim je tužilaštvo suočilo svjedoka odbrane, Slavišu Sabljića

Uz pomoć bivšeg načelnika odjeljenja za veze u Drinskom korpusu VRS Nede Blagojevića odbrana Ratka Mladića osporavala autentičnost presretnutih razgovora oficira VRS iz vremena srebreničke operacije u julu 1995. godine

Bivši snimatelj pres centra Drugog krajiškog korpusa Milorad Zorić u izjavi odbrani naveo da je optuženi Ratko Mladić tokom rata štitio civile i "posebno bio bolećiv" prema starcima i deci, a tužilac sugerisao da nikakvu bolećivost nije pokazao kada je napadao nesrpsko stanovništvo zaštićene zone Bihać

Obavještajac Sanske brigade VRS Dragan Karać optužuje Muslimane za izbijanje sukoba i zauzimanje opštinske zgrade u aprilu 1992. Nije mu poznato da je SDS prije toga isplanirao preuzimanje vlasti i napad na zgradu opštine, i ne zna za zločine srpskih snaga na području opštine Sanski Most, što po optužbi pokazuje da je bio "loš obavještajac"

Svedok Mladićeve odbrane Branko Predojević tvrdio da je vojska bosanskih Srba u Sanskom Mostu imala stroga naređenja da štiti civile i ratne zarobljenike, a tužilac u dokaze uveo niz dokumenata iz kojih se vidi da je u svedokovoj Šestoj sanskoj brigadi i bataljonu kojim je komandovao bilo počinilaca masovnih ubistava muslimanskih i hrvatskih civila

Milenko Stanić iz Vlasenice na suđenju Ratku Mladiću uporno tvrdio da SAO Birač nije štitila samo srpske interese, kako je to sugeriše tužilaštvo. Prefiks "srpska" u naziv te oblasti su, kaže, u dokumente sa kojim ga je suočilo tužilaštvo dodavale "neuke zapisničarke sa tri razreda srednje škole"

Oficir VRS iz Kotor Varoši Slobodan Župljanin, svedočeći u odbranu Ratka Mladića, priznao da je vojska bosanskih Srba početkom novembra 1992. godine bila odgovorna za bezbednost 150 muslimanskih muškaraca smeštenih u školi u Grabovici, ali da nije uspela da ih sačuva od osvetoljubivih srpskih civila koji su ih pobili

Iskazom Davora Kolende odbrana Ratka Mladića nastojala pokazati da se VRS pridržavala međunarodnog humanitarnog prava dozvolivši izlazak oko 6.000 Hrvata preko svoje teritorije u ljeto 1993. godine. Tužilaštvo ukazalo da je Mladić propustio travničke Hrvate ne zato što je bio dobrog srca, već zbog vojno-strateške, propagandne i finansijske koristi

Bivši predsednik Kriznog štaba Radomir Pašić tvrdi da su Muslimani otišli "dobrovoljno" iz Bosanskog Novog a da su im lokalne vlasti u tome samo pomogle, dok tužilac sugeriše da je do "dobrovoljnog odlaska" došlo jer drugog izbora nije bilo

Vojin Ubiparip iz Kotor Varoši na suđenju Ratku Mladiću tvrdio da je Kotorvaroška brigada VRS bila multikulturna, ali se sada sjeća imena ili nadimka samo po jednog Muslimana i Hrvata. Tvrdi, također, da su Muslimani iz sela Šiprage otišli zbog "prijetnji SDA"

Svedok Mladićeve odbrane Vinko Nikolić tvrdi da su Muslimani i Hrvati iz Sanskog Mosta odlazili po sopstvenom "zahtevu i odluci" u čemu su im opštinske vlasti samo "pomogle". Tužilac ukazuje da se pomoć svodila na niz prisilnih mera koje nesrpskom stanovništvu nisu ostavili drugi izbor nego da odu

Bivši vojni policajac iz Bratunca Mile Petrović je na suđenju Ratku Mladiću osporavao "apsolutne neistine" koje je pred Tribunalom iznio Momir Nikolić: da je 13. jula 1995. godine likvidirao šestoricu Srebreničana kako bi osvetio brata, kao i da su u Konjević polju sreli Ratka Mladića koji je pokretom ruke pokazao da će zarobljenici biti pogubljeni

Bivši komandant prijedorskih "teritorijalaca" Rade Javorić tvrdi da su Muslimani i Hrvati dobrovoljno odlazili u istražne i sabirne centre Keraterm, Omarska i Trnopolje, a u isto vreme priznaje da su tamo ubijani i silovani, pa je sudije interesovalo da li to znači da su sami išli tamo gde su nad njima činjeni zločini

Na suđenju Ratku Mladiću svjedoči doktor Nenad Davidović iz Sanskog Mosta koji je u svom ratnom dnevniku, na jednom od sastanaka Kriznog štaba krajem maja 1992. godine, zapisao: "Protjerati za sva vremena". Danas, međutim, nije znao da objasni na koga se to odnosilo

Bivši načelnik saniteta Šeste sanske brigade Nenad Davidović na suđenju Ratku Mladiću ispričao kako je na sastanku Kriznog štaba predlagao da se leševi ubijenih civila obuku u vojne uniforme kako bi ih "dostojno" sahranili. Po tužiocu, radilo se o pokušaju prikrivanja zločina i nastojanju da se stvori utisak da se radilo o vojnicima poginulim u borbi

Sugerišući da Trnopolje nije bilo logor već sabirni centar za civile, svedok Mladićeve odbrane Slavko Puhalić tvrdi da su žicom koja se vidi se na snimku britanske TV mreže ITN iz leta 1992. godine bili ograđeni novinari koji su snimali, a ne logoraši koji su snimani, što je teza kojom su se do sada, istina bezuspešno, služile odbrane svih haških optuženika za prijedorske logore. Mladić napustio sudnicu pre kraja današnjeg zasedanja pošto se osećao loše

Svedok odbrane Ratka Mladića negira da je učestvovao u prebijanju zatočenika Trnopolja, ali dozvoljava mogućnost da ga je neko od njih nazvao "četnikom" pa ga je zbog toga odgurnuo. Na pitanje sudije da li je odgurivanje moglo da izazove povrede, odgovara: "Više ne, nego da"

Bivši bezbjednjak Prvog krajiškog korpusa VRS Radomir Radinković je logor Manjaču opisao kao jedino mjesto gdje su zarobljenici mogli preživjeti. Manjača je, rekao je, bila "kišobran" koji je logoraše "čuvao od stradanja" bez obzira na to da li su dovedeni kao civili ili ratni zarobljenici

Svedočeći u Mladićevu odbranu, potpukovnik veze Milenko Jevđević opisao da je Drinski korpus 1994. i 1995. godine trpeo stalne diverzantske napade iz enklava u Podrinju, zbog čega srpski vojnici nisu mogli biti angažovani na drugim delovima fronta

U nastojanju da pokaže da je Srebrenicu napustio odmah nakon ulaska vojske bosanskih Srba u grad, svedok Mladićeve odbrane Milenko Jevđević tvrdio da je 11. jula 1995. otišao sa isturenog komandnog mesta Drinskog korpusa, zatim prisustvovao sastanku komandanata sa generalom Mladićem Bratuncu, a sutradan uspostavio centar veze za napad na Žepu. Optužba ne poriče takav sled događaja, s tim da tvrdi da se sve dešavalo dan kasnije

Bivši komandant bataljona veze Drinskog korpusa Milenko Jevđević tvrdi da je srebreničko-bratunačko područje napustio 11. a ne 12. jula 1995. godine, a optužba sugeriše da ne govori istinu jer "očajnički pokušava da se izmakne" i dokaže da nije znao za odvajanje muslimanskih muškaraca u Potočarima i zatvaranje ljudi u Bratuncu

Tvrdnju da je sastanak optuženog Mladića sa oficirima Drinskog korpusa nakon zauzimanja Srebrenice održan u Bratuncu 11. a ne 12. jula 1995. godine svedok Milenko Jevđević potkrepljuje činjenicom da je za večeru služena riba, što po njemu znači da se radilo o 11. julu, poslednjem danu petrovskog posta. Suočen sa dokazima, priznao je da je riba mogla biti služena i sutradan, na Petrovdan. Nije, međutim, svestan da je na taj način promenio iskaz i potkrepio tezu optužbe da su Mladić i njegovi oficiri bili u Bratuncu u isto vreme kada su u grad dovežene prve grupe zarobljenih Muslimana koji će narednih dana pobijeni

Nakon Milenka Jevđevića, i novi svjedok odbrane Miodrag Dragutinović tvrdi da je Mladićev sastanak sa zapovjednicima jedinica Drinskog korpusa održan u Bratuncu na dan pada Srebrenice, 11. jula 1995. a ne dan kasnije, kako dokazuje tužilaštvo. U unakrsnom ispitivanju, Dragutinović potvrdio da se proteklih dana u Hagu viđao sa Jevđevićem i razgovarao s njim o događajima u Srebrenici i "atmosferi u sudnici"

U završnici iskaza Miodraga Dragutinovića tužilac ukazivao na dokaze koji, po njemu, potvrđuju da se Ratko Mladić vratio iz Beograda u Glavni štab VRS uvečer 16. jula '95. a ne 17. kako tvrdi odbrana. U prvom dijelu iskaza sljedećeg svjedoka Gorana Krčmara odbrana prikazala dijelove filma "Ljubi brata" o zločinima jedinice "El Mudžahid" nad zarobljenim srpskim vojnicima

Goran Krčmar na suđenju Ratku Mladiću tvrdi da specijalni odred banjalučkog CSB nije počinio zločine nad nesrpskim stanovništvom u junu 1992. godine u Kotor Varoši. Krčmar, bivši pripadnik te jedinice, priznaje da je tada bio u Kotor Varoši, ali kaže da su zločine "nesporno" počinili pripadnici grupe "Burče".... mada on zapravo i "ne zna kakve zločine"

U završnici iskaza Gorana Krčmara iz Komisije za razmjenu zarobljenika Prvog krajiškog korpusa tužilac ukazivao da je VRS bila aktivno uključena i u proces razmjene civila, kao i da je proces razmjene bio dio "mašinerije etničkog čišćenja". Počeo iskaz Milivoja Simića, ratnog komandanta garnizona u Doboju

Bivši komandant garnizona u Doboju Milivoj Simić svjedočio kako mu je bilo "nemoguće" da povjeruje u navode medija da je u Srebrenici u julu 1995. godine strijeljano "osam hiljada i više ljudi". Ali mu je, ipak, bilo "moguće" da povjeruje Mladiću na riječ da je bez njegovog znanja i odobrenja ubijeno dvije hiljade zarobljenika

Iskazom bivšeg vojnog policajca Bratunačke brigade VRS Mladićeva odbrana nastoji da ospori svedočenje Momira Nikolića koji tvrdi da mu je komandant Glavnog štaba 13. jula 1995. pokretom ruke pokazao da će zarobljeni Muslimani biti pogubljeni. Zašto je svedok deportovan iz SAD i osuđen u Sarajevu za zločin protiv čovečnosti

U izjavi timu odbrane, oficir vojske bosanskih Srba Branko Volaš naveo da o incidentima iz optužnice protiv Ratka Mladića ne zna ništa, mada nije umeo da kaže na koje je incidente uopšte mislio

Od šestorice najavljenih svedoka odbrane Ratka Mladića, trojica bi – prema priloženim pisanim izjavama – trebalo da svedoče o logoru ili, kako ga opisuju, "prihvatnom centru" u Trnopolju, kraj Prijedora. Njihovi su iskazi, na prvi pogled, u izvesnoj protivurečnosti: naime, dok jedan tvrdi da u Trnopolju nije bilo ubistava, drugi kaže da su ubistva počinili "civili u uniformama" i da su o tome sprovedene istrage

Bivši oficir Prvog krajiškog korpusa VRS Miloš Šolaja je na suđenju Ratku Mladiću tvrdio da u Trnopolju nije bilo ograde od bodljikave žice. Tužilaštvo sugeriše da je takva ograda postojala, ali da je između 5. i 7. avgusta uklonjena kako bi se logor pripremio za "propagandnu posjetu" stranih novinara i tako ublažili šokantni efekti snimaka od 5. avgusta, na kojima su se vidjeli izgladnjeli logoraši iza bodljikave žice

Svedok Mladićeve odbrane Bojan Subotić tvrdi da je sa nekoliko vojnika 13. jula 1995. godine uspeo da preživi tri zasede postavljene od više hiljada muslimanskih boraca i da je u tim situacijama uspeo da zarobi njih nekoliko stotina, a između dve zasede je, kaže, u šumi kod Nove Kasabe video preko 500 Muslimana koji su poginuli u obračunu sa svojim saborcima koji su hteli da ih spreče u nameri da se predaju

Nastojeći da uslove u 'prihvatnom centru' Trnopolje predstavi u što boljem svetlu, svedok Mladićeve odbrane Branko Berić rekao da su nesrpski civili imali bolju hranu od srpskih stražara, da su mogli da roštiljaju, čak peku i jaganjce za Bajram, a u pohvalama je otišao toliko daleko da je logor uporedio sa hotelom "Hajat". Pre njega, svedočio Milenko Đurić iz Kotor Varoši koji je za zločin nad oko 150 Muslimana u selu Grabovica optužio "majke ubijenih srpskih dečaka" i druge osvetoljubive civile

Jednog od počinilaca ubistva Hrvata u selu Škrljevita Danilušku Kajteza današnji svedok Mladićeve odbrane Tomislav Delić predstavio kao "bolesnog čoveka" koji je na svoju ruku činio zločine, a tužilac predočio dokaze da je ovaj bio pripadnik vojske bosanskih Srba i da je ubistvo počinio po Delićevom naređenju

Odbrana Ratka Mladića se protivi predlogu da izvođenje tužiočevih dodanih dokaza o masovnoj grobnici Tomašica kod Prijedora počne u maju ove godine i traži odlaganje bar do sredine avgusta, ali i dodatna novčana sredstva za svoju istragu

Svedočenjem Miše Rodića, bivšeg obaveštajca 43. prijedorske brigade, odbrana je nastojala da ukaže na multietnički karakter Vojske Republike Srpske a tužilaštvo na politiku nekažnjivosti koji je sprovodila u odnosu na počinioce zločina nad nesrpskim stanovništvom

Svedočeći u odbranu Ratka Mladića, policijski general Milenko Karišik tvrdio da je muslimanska strana MUP BiH pretvorila u "sredstvo za zastrašivanje Srba", zbog čega je došlo do raskola, a tužiteljica ga suočila sa dokazima o tome da je podela bila unapred planirana od strane rukovodstva bosanskih Srba

Suprotno navodima Milenka Karišika da o srebreničkoj operaciji ni danas ne zna ništa, a kamoli u vreme kada izvedena, optužba predočila dokumente iz kojih se vidi da je redovno izvešten o angažovanju policije u napadu na Srebrenicu, zarobljavanju muslimanskih muškaraca i, konačno, da je nakon rata učestvovao u izdavanju lažnih dokumenata pripadnicima vojske koji su učestvovali u streljanju Muslimana na farmi Branjevo

Dragoslav Trišić, bivši pomoćnik komandanta Bratunačke brigade VRS, tvrdi da nije ništa znao o masovnim pogubljenjima zarobljenih Muslimana u Srebrenici u julu 1995, osim što je čuo glasine o incidentu u Kravici. Iako je živio u Bratuncu nije osjetio "taj neprijatni miris" leševa koji se širio gradom tokom operacije premiještanja tijela na nove lokacije u septembru i oktobru 1995. godine

General Dragiša Masal pozvan u Hag da bi branio Ratka Mladića, ali se vremenom njegov iskaz pretvorio u "samoodbranu" od sugestija tužioca da je odgovoran za granatiranje civilnih područja Goražda, spaljivanje sela, protivpravno zatvaranje civila i otmicu u Štrpcima

Tužilaštvo smatra neprihvatljivim zahtev odbrane za gotovo četvoromesečni prekid suđenja kako bi se pripremila za izvođenje dokaza o masovnoj grobnici Tomašica kod Prijedora koje bi, po predlogu veća, trebalo da počne u maju ili junu, a po odbrani krajem avgusta ove godine

Ukazujući da je cilj vojske bosanskih Srba bio da se iz Goražda protera nesrpsko stanovništvo, tužilac je predočio naređenje svedoka Dragiše Masala od 11. aprila 1994. godine u kojem se prenose Mladićeve reči: "Gurajte energično napred, Turci moraju nestati sa ovih prostora". Svedok objašnjava da izraz "Turci" koristio samo za neprijateljske vojnike, a nikada za muslimanske civile

Iskazom bivšeg komandanta Bratunačke brigade, osuđenog u Tribunalu za srebrničke zločine, odbrana Ratka Mladića nastoji da dokaže da vojska bosanskih Srba nije izdavala "nelegalna" naređenja kojima bi se kršila pravila rata ili ugrožavali životi zarobljenika

Bivši komandant 65. zaštitnog motorizovanog puka VRS Milomir Savčić tvrdi da je naređenje od 13. jula '95. da se oko 1.200 zarobljenika sa fudbalskog igrališta u Novoj Kasabi smjeste u zatvorene objekte kako bi bili zaštićeni od "snimanja i fotografisanja sa zemlje i iz vazduha" bilo logično jer je postojala opasnost da ih greškom bombarduje NATO

Neđo Jovičić, bivši vozač Ljubiše Borovčanina, opisao šta je Ratko Mladić radio, "vikao i psovao" u julu 1995. godine. Tužilaštvo pokušalo da utvrdi šta je izbrisano sa video zapisa koji je Zoran Petrović Piroćanac - iz vozila kojim je upravljao Jovičić - snimio na livadi kod Sandića i pred skladištem zadruge u Kravici

Osim što pamti da je u Potočarima vidio Ratka Mladića kako dijeli hranu i cigarete, svjedok Dušan Mićić se malo čega sjeća u vezi sa srebreničkom operacijom. Odbija tužiteljičinu sugestiju da su takva sjećanje neprijatna jer ne želi da bude umiješan u bilo sta što je vezano za srebreničke zločine

Milorad Pelemiš, komandant Desetog diverzantskog odreda čiji su pripadnici 16. jula 1995. na farmi Branjevo streljali oko 1.000 zarobljenih Bošnjaka, u prvom svedočenju pred Tribunalom nastojao da diskredituje Dražena Erdemovića koji je priznao da je učestvovao u tom zločinu

Pretresno vijeće u predmetu Ratka Mladića donijelo odluku da se dokazni postupak optužbe tokom kojeg će biti prezentirani dokazi o masovnoj grobnici Tomašica kod Prijedora ponovo otvori 22. juna ove godine

Milorad Pelemiš. svedok odbrane Ratka Mladića za kojim je tužilaštvo BiH raspisalo međunarodnu poternicu, tvrdi da je spreman da dođe u Sarajevo i dokaže svoju nevinost... ali bi prethodno hteo da se konsultuje sa advokatima "šta mu je činiti po pravnom osnovu", pošto se "plaši lažnih svedoka i lažnih izjava"

Bivši agent bosanske tajne službe Edin Garaplija na suđenju Ratku Mladiću pod obavezujućim nalogom Suda svjedočio o djelovanju jedinice "Ševe" koje je uključivalo likvidacije, podmetnute eksplozije, snajperska dejstva i druge "prljave poslove" za koje je onda optuživana srpska strana

Svedok odbrane Ratka Mladića tvrdi da je Krizni štab Autonomne regije Krajina na papiru dozvoljavao "dobrovoljno iseljavanje osetljivim kategorijama" - ženama, deci i starcima. U praksi se "iseljavao ko je hteo", rekao je Nikola Erceg zanemarujući sugestiju tužioca da je za hiljade Muslimana i Hrvata to bilo nemoguće pošto su bili zatočeni u logorima

Na suđenju Ratku Mladiću svjedočio vojni policajac iz Bratunca koji je u julu 1995. bio u Mladićevoj pratnji na putu od Srebrenice do Glavnog štaba u Han Pijesku. Kako je Mladić smirivao zarobljene Srebreničane, šamarao Srbe i slao žene u šumu da drvima i kamenjem "ubijaju Turke". Sve to je, istina, svjedok izjavio 2006. u razgovoru sa istražiteljima u Sarajevu, ali je u međuvremenu puno toga zaboravio pa mu je tužilac morao osvježavati pamćenje

Iskazom Slavoljuba Mlađenovića, bivšeg komandira policije u Bratuncu, odbrana Ratka Mladića nastojala potkrijepiti tezu da su se Srebreničani tokom proboja prema Tuzli u julu 1995. godine međusobno poubijali

Bivši policajac Mirko Perić negira da je učestvovao u događajima koji su prethodili streljanju zarobljenika na reci Jadar 13. jula 1995. godine. Tvrdi da na punktu u Konjević polju nije video označenog počinioca tih ubistava, skladište iz kojeg su zarobljenici odvedeni na pogubljenje, Ratka Mladića ili Momira Nikolića

Bivši vojni policajac Nebojša Jeremić je na dan masovnog pogubljenja Srebreničana u Orahovcu čuvao kapiju na ulazu u Zvorničku brigadu VRS dok su njegove kolege "na terenu" vršle masovne egzekucije zarobljenika

Penzionisani pukovnik Branko Basara svedoči o razoružavanja Muslimana i Hrvata u opštini Sanski Most, napadima VRS na "muslimanske ekstremiste" i "nedostatku nadležnosti" vojske i njega lično u odnosu na zatvore, transport u zatočeničke centre, iseljavanje stanovništva, odluke Kriznog štaba, uključujući i sprovođenje strateških ciljeva

Penzionisani pukovnik Branko Basara prihvata da su u napadima VRS na Mahalu i Hrustovo ginuli civili – žene i deca - pošto se nisu "izvukli kada im je to vojska omogućila". "Ko je ostao, mogao je da pogine, a ostali su samo oni koji hoće da se bore", rekao je Basara dodajući da su i u vazdušnim udarima NATO ginuli civili... koje su onda nazvali "kolateralnom štetom"

Penzionisani general VRS Grujo Borić na suđenju Ratku Mladiću svjedoči o uspostavi i djelovanju Drugog krajiškog korpusa, kao i o svom odnosu i poznanstvom sa bivšim komandantom Glavnog štaba VRS

Tužilac Artur Traldi sugerisao bivšem komandantu Drugog krajiškog korpusa Gruji Boriću da na suđenju Ratku Mladiću svjedoči "neistinito" kako bi izbjegao odgovornost za pokolj koji su u Biljanima u julu 1992. godine počinili vojnici pod njegovom komandom. "To je vaše mišljenje", kaže Borić

Bivši komandant Birčanske brigade VRS, koji je u maju 1992. godine naredio iseljavanje Muslimana iz Zvornika, tvrdi da s tim nema nikakve veze jer je Teritorijalna odbrana djelovala "neovisno" i nije izvršila njegovo naređenje. Lično ne osjeća "ni minimum odgovornosti" za ubistva Muslimana u Zvorniku i Kozluku, za koja krivicu svaljuje na paravojne formacije

Bivši komandant Birčanske brigade VRS Svetozar Andrić tvrdi da nije naredio "osnivanje" logora u Sušici, kraj Vlasenice. Ali jeste, priznaje, naredio njegovo "organizovanje" zbog povećanog broja zarobljenika u zoni odgovornosti njegove brigade krajem maja 1992. godine

Ratko Nikolić svedoči o napadu Armije BiH na selo Kravica 7. januara 1993. godine kao i zatočeništvu u policijskoj stanici i potom ložionici zgrade suda i opštine u Srebrenici. Tvrdi da su Srbi želeli osvetu za stradanja i pogibiju 48 civila tog sela. Tužilaštvo ne negira zločine nad Srbima ali dokumentima VRS osporava broj i status poginulih u Kravici

Svedočeći u odbranu Ratka Mladića bivši pripadnik VRS iz Prijedora opisao je kako pozivi Muslimanima da predaju oružje u proleće 1992. godine nisu bili etnički motivisani već je to bio pokušaj da se u ovoj opštini "očuva mir". Keraterm i Trnopolje, tvrdi, nisu bili logori

Tumačeći članak jednog od svojih oficira objavljen oktobra 1995. u "Kozarskom vjesniku", Draško Vujić, svedok odbrane Ratka Mladića, tvrdio da se pretnja da će "balijama zatrati sjeme" odnosi samo na "razularene muslimanske snage" koje su napadale na "nebranjeni Prijedor", a nikako i muslimanske žene i decu

Tokom ispitivanja Nedeljka Trkulje tužilaštvo sugerisalo da je svjedok lično 16. jula 1995. godine prenio naređenje više komande Ljubiši Beari da ratne zarobljenike treba strijeljati. Tužilaštvo to ilustruje presretnutim razgovorom u kome se govori o "trijaži" ratnih zarobljenika

Svedočeći u odbranu Ratka Mladića, bivši vezista u Glavnom štabu VRS Tihomir Stevanović naveo da tokom srebreničke operacije u julu 1995. godine nije video nijedno naređenje da se počine zločini nad muslimanskim stanovništvom, kao ni da 15. i 16. jula, dok su trajala masovna pogubljenja, u Glavni štab nije stigao nikakav dokument sa potpisom optuženog

Svedok odbrane Ratka Mladića prihvatio da je nakon pada Srebrenice "deo" zarobljenika pogubljen, ali zbog "porodičnog vaspitanja" i "poštovanja prema žrtvama" nije želeo da licitira brojkama i prihvati tezu tužioca o "hiljadama ubijenih"

Umirovljeni pukovnik avijacije Janko Kecman na suđenju Ratku Mladiću svjedoči o švercu oružjem u zaštićene zone Bihać i Srebrenicu, kao i obaranju letjelica kojim je to oružje, po njegovim tvrdnjama, prevoženo. U švercu su, tvrdi, nečasnu ulogu odigrali i pripadnici mirovnih snaga UN

Tokom unakrsnog ispitivanja Janka Kecmana tužilac prikazao video-snimak smotre krajinskog MUP iz marta 1992. godine kojoj su, pored ostalih, prisustvovali tadašnji komandant Kninskog garnizona pukovnik Ratko Mladić i zapovjednik paravojnih "Tigrova" Željko Ražnatović Arkan. Kecman je, "znajući Mladića", siguran da Arkan nije bio potčinjen JNA

Dragan Todorović, bivši pripadnik Desetog diverzantskog odreda VRS, se po četvrti put pojavio pred Tribunalom u ulozi svedoka. Nakon što je proteklih godina na poziv tužioca svedočio u predmetima "Srebreničke sedmorke", Tolimira i Karadžića, Todorović se ovog puta pred sudom pojavio kao svedok odbrane Ratka Mladića

Video snimcima iz 1996. i 1997. godine tužilac je u unakrsnom ispitivanju bivšeg logističara Desetog diverzantskog odreda nastojao da dokaže da je Dragomir Pećanac bio veoma blizak sa Ratkom Mladićem i da je bio ne samo ađutant komandanta Glavnog štaba, već i njegov čovek za "specijalne zadatke", poput hvatanja i likvidacije Avde Palića i formiranja streljačkog voda za masovno pogubljenje na farmi Branjevo

Slavka Matić je na suđenju Ratku Mladiću svedočila o napadu muslimanskih snaga na selo Bjelovac u opštini Srebrenica u decembru 1992. godine. U napadu je, prema njenom iskazu, poginulo 68 osoba, uključujući supruga i dve ćerke svedokinje. Tužilaštvo na osnovu dokumenata VRS ukazuje da je 55 poginulih bilo u sastavu Bratunačke brigade

Po iskazu Slobodana Radulja, bivšega javnog pravobranioca Prijedora i zamjenika vojnog tužioca u Banjaluci, prvu godinu rata obilježio je pravni "vakuum", pogodan za lopove i kriminalce. U tom vakuumu su se, kaže svjedok, dogodili zločini koje je teško shvatiti

Svedočeći u odbranu Ratka Mladića, bivši vozač saniteta bolnice u Prijedoru Goran Dragojević nije štedeo reči hvale za nesrpske lekare sa kojima je radio, ali kada je upitan da li zna da su mnogi od njih zatvoreni i ubijeni, prvo je rekao da o tome ne zna ništa, potom priznao da su "nastradali", ali detalje ne zna jer je u maju 1992. godine ranjen i upućen na lečenje u Beogradu

Svedočeći na suđenju svom bivšem komandantu, general Savo Sokanović se dotakao brojnih tema: od tretmana stranih novinara, preko postupanja sa civilnim stanovništvom i ratnim zarobljenicima, do ratnih ciljeva VRS. Kaže da je vojska "sve vreme" imala cilj da "štiti stanovništvo, teritoriju, stvori slobode i uspostavi trajni i pravedni mir"

U unakrsnom ispitivanju Save Sokanovića, tužilac ukazivao da je VRS nastojala da "zavara javnost" i predstavi ofanzivna dejstva kao samoodbranu, pošto je znala da takve aktivnosti "izazivaju kritike međunarodne zajednice". Sokanović prvo tvrdio da "nije znao za kritike" a onda se setio da se o tome govorilo u izveštajima Odeljenja za informisanje Glavnog štaba

Bivši pripadnik 67. puka veze pri Mladićevom Glavnom štabu svjedočio o radio-relejnim, telefonskim i žičanim vezama između štabova VRS. U unakrsnom ispitivanju optužba je na osnovu presretnutih razgovora nastojala da utvrdi gdje se Mladić nalazio uvečer 16. jula 1995, posljednjeg dana masovnih egzekucija zarobljenih Srebreničana

Svedočeći na suđenju Ratku Mladiću, pukovnik Savo Simić objasnio da je gađanje civilnih objekata, gusto naseljenih područja ili puteva koje koriste civili - "protivzakonito"… ali samo ako se ti objekti ne nalaze pored vatrenih položaja neprijatelja

Svedočeći na poziv odbrane Ratka Mladića, artiljerac Savo Simić objašnjava u čemu je razlika između planirane artiljerijske podrške i ostvarenih rezultata, ukazujući da se "uvek planira više vatri nego što se ostvari"

Izvođenje dokaza o masovnoj grobnici Tomašica tužilaštvo otvorilo iskazom zaštićenog svjedoka "RM-383" koji je, uglavnom iza zavjese, svjedočio o prikupljanju, transportu i pokopu osoba ubijenih u Prijedoru. Odbrana "nije spremna" i traži više vremena za pripremu, posebno kada je riječ o pobijanju navoda vještaka optužbe

Zaštićeni svjedok RM-382 svjedočio "o formiranju Tomašice i pokopu tijela ubijenih u tu masovnu grobnicu", ali šta je o tome rekao znaju samo strane u postupku i sudije, budući da se njegov iskaz praktično u cjelosti odvijao na zatvorenoj sjednici, daleko od očiju i ušiju javnosti

Forenzički arheolog Ian Hanson, koji je u ime Međunarodne komisije za nestale osobe prisustvovao ekshumacijama leševa iz masovne grobnice Tomašica kod Prijedora, na suđenju Ratku Mladiću naveo da je 2013. godine na tom mestu pronađena 401 "skupina" posmrtnih ostataka žrtava u civilnoj odeći, a da je 12 godina pre toga na obližnjem lokalitetu Jakarina Kosa ekshumirano još najmanje 298 tela koja su tu premeštena iz Tomašice

U unakrsnom ispitivanju od strane Mladićevog branioca, forenzički arheolog Ian Hanson prihvatio da su u radu njegove Međunarodne komisije za nestale osobe moguće povremene greške, recimo prilikom identifikacije leševa, ali je odbacio sugestije o pristrasnosti u korist tužilaštva pri ekshumaciji masovne grobnice Tomašica

Izvođenje dokaza o masovnoj grobnici Tomašica na suđenju Ratku Mladiću nastavljeno iskazom Brune Franjića koji je analizirao čahure i zrna pronađene u masovnoj grobnici, kao i u ekshumiranim tijelima prilikom njihove obdukcije

Doktor Tomas Parsons iz Međunarodne komisije za nestale osobe na suđenju Ratku Mladiću izneo podatak da je do sada na osnovu DNK analize ustanovljeno da je u prijedorskoj masovnoj grobnici Tomašica pokopano najmanje 385 tela, a u sekundarnoj grobnici Jakarina Kosa njih još 211, što uz osam neuparenih DNK profila daje brojku od ukupno 604 leša

Odbrana Ratka Mladića je u završnici unakrsnog ispitivanja eksperta za balistiku Brune Franjića ukazivala da čahure i zrna pronađeni u masovnoj grobnici Tomašica ne potiču nužno od oružja VRS. Oružje je, sugeriše odbrana, moglo pripadati policiji, ali i civilima

Biolog Elmira Karahasanović na suđenju Ratku Mladiću predstavila ekspertske rezultate DNK analize predmeta pronađenih pored tela 385 žrtava u masovnoj grobnici Tomašica kod Prijedora

Britanski patolog Džon Klark je tokom obdukcije tijela ekshumiranih iz masovne grobnice Tomašica zaključio da je najveći broj žrtava bio ustrijeljen. Najviše ih je pogođeno mecima u stražnji dio glave ili trupa a svi su bili odjeveni u "običnu" civilnu odjeću

Odbrana Ratka Mladića tokom unakrsnog ispitivanja dr Džona Klarka sugerisala da su žrtve iz Tomašice mogle stradati u borbama između srpskih i muslimanskih snaga, posebno u području Brda i šumi Kurevo

Demograf Eva Tabo je u ekspertskom izveštaju koji je sastavila na zahtev tužilaštva navela da je iz masovnih grobnica Tomašica i Jakarina Kosa tokom četiri iskopavanja od 2001. do 2013. godine, ekshumirano i identifikovano ukupno 712 žrtava. Žrtve su u 95 odsto slučajeva muškarci, Muslimani, koji su nestali iz sela i logora u okolini Prijedora tokom jula 1992. godine

Branilac Ratka Mladića u unakrsnom ispitivanju demografa Eve Tabo sugeriše da su žrtve ekshumirane iz rudnika Tomašica poginule u borbi. Mada to ne isključuje, Tabo ukazuje da su žrtve izgubile život nasilnim putem, u kampanji etničkog čišćenja područja Prijedora

Svedočenjem Eve Tabo, tužilaštvo je završilo sa izvođenjem dokaza o masovnoj grobnici u rudniku Tomašica na suđenju Ratku Mladiću. Tokom dokaznog postupka koji je otvoren 22. juna ove godine iskaze u sudnici je dalo 8 svedoka od kojih šest eksperata, a u dokaze je uvedeno još pet pisanih izjava

Odbrana Ratka Mladića nastavila izvođenje dokaza iskazom Milutina Mišića, člana Kolegija direktora Instituta za nestale osobe BiH. On osporava tačnost podataka Međunarodnog crvenog krsta, Međunarodne komisije za nestala lica, etnitetskih komisija za nestale u BiH, kao i samog Instituta u kojem radi

Bivši načelnik kriminalističke policije Romanijsko-biračkog centra službi bezbednosti Simo Tuševljak srpske paravojne jedinice označio kao glavnu opasnost po bezbednost stanovništva u Republici Srpskoj 1992. godine i naglasio da se policija bosanskih Srba – sa ili bez pomoći vojske – takvim grupama odlučno suprotstavljala, a njene pripadnike predavala pravosuđu

Svedočeći u odbranu Ratka Mladića, ratni načelnik štaba Prvog krajiškog korpusa – general Boško Kelečević – odgovornost za događaje u prijedorskim logorima prebacuje na civilnu vlast, dok za logor Manjača tvrdi da je radio po "pravilima humanitarnog prava" i dodaje da su civili samovoljno napuštali zonu odgovornosti krajiškog korpusa koji je bio "možda i najveći u Evropi"

Tokom unakrsnog ispitivanja svedoka Mladićeve odbrane – generala Boška Kelečevića – tužilac ukazao na niz zločina počinjenih u zoni odgovornosti Prvog krajiškog korpusa: od zatočavanja civila i njihovog zlostavljanja u logoru Manjača do ubistava u Ključu i Prijedoru, posebno naglašavajući da nijedan srpski vojnik zbog toga tokom rata nije odgovarao. Jednom su, doduše, počinioci uhapšeni, ali su nakon zamolbe komandantu korpusa Momiru Taliću pušteni na slobodu

Svedočeći u odbranu Ratka Mladića, general Boško Kelečević priznao da je cilj vojske i rukovodstva bosanskih Srba o teritorijalnom razgraničenju sa preostala dva naroda u BiH ostvarivan najtežim zločinima protiv muslimanskih i hrvatskih civila, da bi se zatim ispravio i rekao da je Mladićeva vojska štitila i "poštene pripadnike drugih naroda", odnosno one koji su "izvršavali zadatke predviđene idejom srpskoga naroda o zajedničkom životu"

General Boško Kelečević juče priznao da je glavni strateški cilj bosanskih Srba – razgraničenje sa druga dva naroda BiH – ostvarivan putem najtežih zločina nad muslimanskim i hrvatskim civilima, da bi u današnjem dodatnom ispitivanju to "kategorički negirao" i onda ponovo, odgovarajući na pitanja tužioca, prihvatio da nesrbi "nisu imali drugog izbora" nego da odu jer im je imovina bila razorena

Zdravko Šalipur, bivši član Kriznog štaba srpske opštine Novo Sarajevo je svjedočeći na suđenju Ratku Mladiću naveo da je život na Grbavici bio "paklen" zbog stalnog granatiranja i snajperskog djelovanja sa položaja Armije BiH. S druge strane, život nesrba je u izjavi odbrani opisao kao "harmoničan", navodeći da su Bošnjaci i Hrvati uživali sva prava i slobode

Iskazom demobilisanog pukovnika inžinjerije VRS Dragića Gojkovića odbrana Ratka Mladića u nastavku dokaznog postupka osporava optužbe za uništavanje vjerskih i istorijskih spomenika i drugih simbola postojanja Bošnjaka i Hrvata na prostoru BiH

Ekspert odbrane Dragić Gojković tvrdi da su džamije u Bosni i Hercegovini uništene od strane "grupa divljaka" i neodgovornih pojedinaca, tokom borbi ili nakon povlačenja vojske. Nije, međutim, uspio da objasni u koju od tih kategorija spadaju džamije uništene u mjestima pod kontrolom VRS, kao što je čaršijska džamija u Srebrenici srušena 19. jula 1995.

Bosiljka Mladić tvrdi da je njen suprug Ratko od večeri 14. jula do jutra 17. jula 1995. godine, u vreme masovnih egzekucija u Srebrenici, boravio u Beogradu, na sastancima i na venčanju, nije imao sredstva veze, niti je izdavao naređenja podređenima. Odbrana i optužba se spore oko toga da li se Mladić u Glavni štab vratio 16. ili 17. jula

Svedočeći u odbranu Ratka Mladića, veštak za sisteme veza Mile Došenović osporavao autentičnost presretnutih razgovora koje je optužba uvela u dokaze, sugerišući da Armija BiH nije imala ni znanje ni odgovarajuću tehniku da prisluškuje dobro zaštićene veze srpskih jedinica

Suprotstavljajući se navodima vojnog veštaka odbrane Mileta Došenovića o dobro zaštićenim vezama vojske bosankih Srba koje je bilo skoro nemoguće prisluškivati, tužilac predočio naređenja Ratka Mladića i drugih oficira VRS u kojima se navodi da neprijatelj „intenzivno i permanentno“ prati srpske komunikacije

Gojko Drašković je na suđenju Ratku Mladiću prvo prihvatio da je rat u Sarajevu "nanio štetu i jednima i drugima", da bi potom ustvrdio da je Armija BiH "terororisala" srpske civile i vojnike

Opisujući do detalja događaje sa svog venčanja 16. jula 1995. godine, Biljana i Žarko Stojković nastojali su da potkrepe tezu odbrane da Ratko Mladić, koji im je tog dana bio venčani kum, nije bio u situaciji da održava vezu sa snagama na terenu, a da je sa svadbe otišao kasno te nije mogao da se istog dana vrati u Glavni štab. Mladić najavio poklon "drugu Oriju...kada bude oslobođen"

Zaključke o oko osam hiljada nestalih Srebreničana nakon ulaska Mladićevih snaga u grad u julu 1995. godine demograf odbrane Svetlana Radovanović vidi kao "čistu manipulaciju" i "mešanju baba i žaba", sve sa jednim ciljem – da se broj žrtava veštački uveća

Zamerajući demografskom ekspertu optužbe na upotrebi izraza "masakr" u opisu događaja nakon pada Srebrenice u julu 1995. godine, demograf Mladićeve odbrane Svetlana Radovanović kaže da njena nauka poznaje samo tri vrste nasilnih smrti – ubistvo, samoubistvo i nesrećan slučaj – a ona ne može da kaže šta se od toga desilo po ulasku Mladićeve vojske u Srebrenicu

U nastojanju da diskredituje veštaka za demografiju Mladićeve odbrane Svetlanu Radovanović, tužilac ukazao da je u prošlosti sarađivala sa nevladinom organizacijom "Istorijski projekat – Srebrenica" koja negira sudski utvrđene činjenice o srebreničkom genocidu i zalaže se za ukidanje Haškog tribunala i preispitivanje njegovih dosadašnjih nalaza

Poslednjeg dana iskaza u odbranu Ratka Mladića, beogradska profesorka demografije i statistike Svetlana Radovanović objasnila da ona nije došla da bi osporila podatke o broju nestalih i stradalih Srebreničana već samo da ukaže da metodologija koju su koristili eksperti optužbe nije, po njoj, u skladu sa važećim naučnim standardima

Svedok odbrane Simo Tuševljak tvrdi da je posleratna istraga MUP Republike Srpske pokazala da je u Sarajevu stradalo 3.300 Srba. Optužba - koja ne spori da je zločina nad srpskim civilima bilo – ukazuje na brojne greške u popisu žrtava: od dupliranja imena do toga da su navedeni i Srbi koji su poginuli usled artiljerijskih udara Mladićeve vojske na grad, na primer prilikom prvog masakra na tržnici Markale 5. februara 1994. godine

Na popisu srpskih žrtava iz Sarajeva koji je doneo svedok odbrane su, prema optužbi, vojnici poginuli u borbi, zatim srpski civili stradali od srpskih granata i snajpera ili ubijani od strane pripadnika Mladićeve vojske. Svedok odbrane Simo Tuševljak odgovara da su potrebne dodatne provere da bi se utvrdila istina

Na suđenju Ratku Mladiću svjedočio njegov nekadašnji vozač Mlađen Kenjić koji tvrdi da je bivšeg komandanta Glavnog štaba odvezao u Beograd 14. jula 1995. i da ga je iz Beograda u Crnu Rijeku dovezao tri dana kasnije, u podne 17. jula. Na putu se, tvrdi, nisu zaustavljali niti je primijetio da se dešavalo nešto neobično

Bivši ađutant Serđa de Mela na suđenju Ratku Mladiću svjedočio o "zvaničnim" rezultatima istrage prvog masakra na Markalama i svom "subjektivnom" mišljenju o tome koja je strana odgovorna za smrt 66 i ranjavanje više od 140 Sarajlija

Nastojeći da pripadnike UN koje su snage VRS lišile slobode prikaže kao "ratne zarobljenike" a ne taoce, odbrana Ratka Mladića je pozvala Radoja Vojvodića koji je od 26. maja do 18. juna 1995. godine bio odgovoran za njihovu bezbednost, zdravlje, ishranu, zabavu i šetnje po parku

U iskazu na više haških suđenja, uključujući i Mladićevo, bivši bezbednjak Bratunačke brigade Momir Nikolić naveo da mu je optuženi general nakon pada Srebrenice pokretom rukom stavio do znanja da će bošnjački zarobljenici biti pobijeni, a odbrana tokom ispitivanja bivšeg haškog istražitelja Brusa Bursika sugerisala da se radi o izmišljotini

Na suđenju Ratku Mladiću svjedočio Irac Pol Konvej, bivši vojni posmatrač UN u Sarajevu koji je u vrijeme masakra na Markalama 28. avgusta 1995. godine čuo nekoliko prigušenih eksplozija i vidio dim u dijelu grada gdje se incident dogodio

Bivši novinar lista "Vojska" Radovan Popović svedočio da je Ratko Mladić 16. jula 1995. godine u jeku pogubljenja srebreničkih muškaraca i dečaka boravio u Beogradu, na venčanju Biljane i Žarka Stojkovića kojima je bio venčani kum. Šta je novinar lista "Vojska" znao o pogubljenjima na Branjevu?

Podržavajući tezu Mladićeve odbrane su Muslimani sami sebe granatirali kako bi za to optužili Srbe, kanadski obaveštajac zaštićenog identiteta tvrdio da je granata koja je izazvala prvi masakr na tržnici Markale bačena sa prozora obližnje zgrade. U unakrsnom ispitivanju se, međutim, ispostavilo da je granata isuviše teška, a zgrada previše udaljena da bi takav scenario bio moguć

Na suđenju Ratku Mladiću putem video-konferencijske veze svjedočio Kanađanin Mišel Gotje, bivši vođa tima UNPROFOR koji je istraživao eksploziju minobacačke granate na sarajevskoj pijaci Markale, 5. februara 1994. godine. Zaključak istrage je bio da se ne može pouzdano zaključiti koja je od zaraćenih strana ispalila kobni projektil koji je usmrtio 66 a ranio 140 Sarajlija

Odbrana Ratka Mladića uz pomoć eksperta za balistiku iz Beograda Zorice Subotić u nastavku dokaznog postupka osporava odgovornost srpskih snaga za artiljerijski teror nad Sarajevom, uključujući i masakr u redu za hljeb u Vase Miskina 27. maja 1992.

Odbrana bivšeg komandanta Glavnog štaba VRS Ratka Mladića je drugog dana iskaza balističkog eksperta Zorice Subotić nastavila da osporava optužbe za artiljerijski teror nad Sarajevom. Istrage na koje se oslanja tužilaštvo su, smatra ona, bile zakašnjele ili su vođene na pogrešnom mjestu i na pogrešan način

U "zagrevanju" za sutrašnje svedočenje o granatiranjima sarajevske tržnice Markale veštak za balistiku Mladićeve odbrane Zorica Subotić negirala odgovornost vojske bosanskih Srba za udar na ljude u redu za humanitarnu pomoć na Dobrinji i druge artiljerijske napade na građane Sarajeva, navodeći da su incidenti inscenirani ili da su granate ispaljene sa položaja Armije BiH

Veštak za balistiku Zorica Subotić negira odgovornost vojske Ratka Mladića za prvi napad na tržnicu Markale 5. februara 1994. godine i zaključuje da granata uopšte nije doletela iz vazduha već je postavljena na tlo, dobro sakrivena i sa zemlje aktivirana

Sugerišući da je drugi napad na tržnicu Markale insceniran, ekspertkinja Mladićeve odbrane za balistiku Zorica Subotić tvrdi da je najmanje jedan leš tamo "odnekud donet". S druge strane, ne poriče da je vojska bosanskih Srba na Sarajevo ispaljivala modifikovane avio bombe, poznate kao "krmače", ali nasuprot optužbi tvrdi da su te bombe bile "izuzetno precizne"

Na početku unakrsnog ispitivanja Mladićeve svedokinje Zorice Subotić tužilac ukazivao na greške u njenim ekspertskim izveštajima u kojima negira odgovornost vojske bosanskih Srba za napade na sarajevske civile tokom četvorogodišnje opsade. Optuženi opomenut zbog neprimerenog ponašanja

U unakrsnom ispitivanju tužilac ukazivao da je ekspertkinja odbrane za balistiku, Zorica Subotić, dokaze koji su izvedeni na suđenju Ratku Mladiću menjala, prećutkivala ili prilagođavala potrebi da ospori odgovornost vojske bosanskih Srba za artiljerijske napade na sarajevske civile, a ona odgovara da je iznela sve informacije sa ciljem da veće upozna sa "kompletnom slikom"

Testirajući teoriju zavere po kojoj su eksplozije na Markalama podmetnute a leševi odnekud doneti, tužilac sugerisao da je u tom slučaju zaveru morao podržati veliki broj ljudi – od bosanskih i UN istražitelja, preko civila koji su se zatekli na tržnici do TV ekipe koja je snimala tragediju. Ekspertkinja Mladićeve odbrane Zorica Subotić odbija da bilo koga optuži da je bio umešan, ali ostaje pri tvrdnji da je postojala zavera

Ekspertkinja Mladićeve odbrane za balistiku Zorica Subotić tvrdi da su modifikovane avio bombe koje je koristila vojska bosanskih Srba u napadima na Sarajevo posedovale preciznost svakog drugog artiljerijskog sistema, a tužilac ukazuje da se radilo o izuzetno nepreciznom i vrlo razornom oružju

Desetodnevno svedočenje veštakinje za balistiku Zorice Subotić o artiljerijskim napadima na građane Sarajeva danas okončano, a na suđenju Ratku Mladiću sledi pauza do 19. oktobra. Krajem meseca predstoji iskaz još jednog veštaka za balistiku, Mileta Poparića, koji je na suđenju Karadžiću osporavao odgovornost srpskih snaga za snajperske napade na sarajevske civile

Svedočeći u odbranu Ratka Mladića, bivši šef tajne službe bosanskih Srba Dragan Kijac odbio da se složi sa tezom da je zajednički cilj rukovodstava Srbije, RS i RSK bio stvaranje zajedničke države, pa mu je u tu svrhu predočeno više dokaza, uključujući video snimak na kojem optuženi kaže da se borba vodi sa ciljem da "svi Srbi žive u jednoj državi"

Bivši britanski oficir u sastavu Unprofora na suđenju Ratku Mladiću rekao da su se nakon prvog udara na Markale 5. februara 1994. godine "vrtele" različite informacije na osnovu kojih je zaključio da vojska bosanskih Srba "vrlo verovatno" nije odgovorna za masakr

Bivši šef tajne službe bosanskih Srba Dragan Kijac tvrdio da je za vreme masovnih egzekucija zarobljenih Srebreničana bio na svadbi u Crnoj Gori i da je za zločin čuo tek 2000. godine, a onda priznao da se još 1996. "govorkalo" o streljanjima muslimanskih muškaraca i dečaka, što se u optužnici protiv Ratka Mladića karakteriše kao genocid

Nakon dvočasovnog prekida zbog "nepredviđenih okolnosti" suđenje bivšem komandantu Glavnog štaba VRS nastavljeno raspravom o administrativnim pitanjima bez prisustva optuženog

Svedok odbrane Ratka Mladića, forenzički patolog Dušan Dunjić pronađen je mrtav u hotelskoj sobi, uoči početka svedočenja koje je trebalo da počne danas. U toku je istraga holandskih vlasti

Obdukcija koju su, u prisustvu kolege iz Srbije, izvršili holandski patolozi, pokazala da je nesuđeni svedok Mladićeve odbrane dr. Dušan Dunjić umro prirodnom smrću

Kako se bankarski činovnik iz Valjeva u leto 1995. godine našao na drugoj strani Drine - među specijalcima Republike Srpske angažovanim u srebreničkoj operaciji VRS? Odbrana Ratka Mladića dokazuje da je policija Republike Srbije pružala podršku kolegama iz Republike Srpske u pripremi za osvajanje enklave pod nominalnom zaštitom UN

Mladićev ekspert za naoružanje i vojnu opremu Mile Poparić negira odgovornost srpskih snaga za snajperske napade na sarajevske civile tvrdeći da žrtve nisu bile vidljive sa položaja pod kontrolom Vojske Republike Srpske

Svedok odbrane Ratka Mladića – ekspert za naoružanje i vojnu opremu Mile Poparić – u nastavku iskaza odgovornost za snajperske udare na građane Sarajeva sa vojske bosanskih Srba prebacivao na Armiju BiH ili, u najboljem slučaju, tvrdio da su stradanja civila bila kolateralna posledica unakrsne paljbe

Veštak za naoružanje i vojnu opremu Mile Poparić nastavio da brani Ratka Mladića tvrdnjama da je Armija BiH a ne vojska bosanskih Srba odgovorna za snajperske napade na sarajevske civile, a tužiteljica na početku unakrsnog ispitivanja sugerisala da je do takvih zaključaka došao na osnovu pogrešne metodologije

U nastavku unakrsnog ispitivanja vojnog veštaka odbrane Mileta Poparića tužiteljica sugerisala da je svedok u ekspertskom izveštaju prilagođavao dokaze tako da bi opravdao zaključke o nevinosti vojske bosanskih Srba za snajperske incidente u Sarajevu. Delove ispitivanja eksperta za balistiku bilo nemoguće pratiti jer fotografije o kojima se raspravljalo nisu javno prikazane

Peti dan iskaza Mladićevog vojnog veštaka Mileta Poparića protekao u sporenju sa optužbom oko obima snajperske kampanje protiv sarajevskih civila i mogućnosti da mete uopšte budu uočene sa srpskih položaja

Optužba tvrdi da je Mile Poparić, veštak odbrane koji negira odgovornost vojske bosanskih Srba za snajperske incidente u Sarajevu, zaključke donosio na osnovu pretpostavki i prilagođavanja dokaza, a on odgovara da bezazlene "tehničke greške" nisu dovele do pogrešnih nalaza

Poslednjeg dana u odbranu Ratka Mladića, veštak za naoružanje i vojnu opremu Mile Poparić svoje zaključke branio tako da je predsedavajući sudija primetio da još samo treba da kaže "kakva će biti presuda" i upozorio odbranu da iskaz drži u okvirima svedokove ekspertize

Kada je 2003. godine svedočio u odbranu predsednika prijedorskog Kriznog štaba Milomira Stakića, bivši direktor rudnika Ljubija Ostoja Marjanović odgovornost za zločine u toj opštini prebacivao je na vojsku i policiju, a danas se, braneći Ratka Mladića, trudio da poštedi vojsku, pa je jedini krivac ostala policija i njen pokojni šef u Prijedoru – Simo Drljača

Ostoja Marjanović bivši direktor rudnika Ljubija nije zamerao nižim rukovodiocima što ga tokom rata u BiH nisu obaveštavali o korišćenju rudarskih mašina za pokopavanje stotina leševa prijedorskih nesrba na području rudnika. "Što manje znam, više vredim", zaključio je svedok na kraju iskaza u Mladićevu odbranu. Na klupi za svedoke zamenio ga je predsednik organizacije "Veritas" Savo Štrbac

Tokom iskaza predsednika organizacije "Veritas" Save Štrpca, tužilac sugerisao da je Ratko Mladić dok je bio komandant Kninskog korpusa JNA 1991. učestvovao u zločinima nad tamošnjim Hrvatima i nagovestio kako će se ponašati kao komandant srpske vojske u BiH, a svedok odgovarao da je zločina bilo na svim stranama i da su akcije protiv Hrvata preduzimane u sklopu deblokade kasarni JNA. Na pomen Stipe Mesića, optuženi glasno uzviknuo: "Ustaša!"

Nasuprot tvrdnjama Dragana Kijca, ratnog šefa tajne službe i posleratnog ministra policije bosanskih Srba, da o srebreničkom zločinu nije imao saznanja sve do 2000. godine, tužilac predočio dokaze o tome da je učestvovao u izdavanju lažnih dokumenata ubicama iz 10. diverzantskog odreda, kako bi ih zaštitio od Haškog tribunala. On odgovara da Tribunal za njega tada "nije postojao", jer u RS nije bilo zakona o saradnji sa tom institucijom

Glavni zaključci vojnog veštaka Mladićeve odbrane Mitra Kovača, dobitnika nagrade Presad Mudrosti, jesu da se u BiH vodio "klasičan građanski rat", da je Sarajevo bilo "branjen i obostrano blokiran grad", da Mladić u Srebrenici nije imao "ubilački" već "humanitarni" plan, a da je u odsustvu Mladića srebreničkom operacijom "ispred Glavnog štaba" komandovao pokojni general Gvero

Komentarišući ideje iznete u "Islamskoj deklaraciji" Alije Izetbegovića i njihove primene u praksi, bivši službenik Predsedništva BiH Mile Dmičić tvrdio da su se dominacije islama plašili Srbi i Hvati, ali i sekularni Bošnjaci, mada nije prihvatio braniočevu sugestiju da je predsednik BiH zagovarao terorizam

Mitar Kovač, general bogatog vojnog i akademskog iskustva, danas prinuđen da se brani od optužbi za plagiranje delova izveštaja koji je sačinio na zahtev odbrane Ratka Mladića. Pre njega, svedočio bivši pripadnik VRS Dragan Vujčić koji zna ko nije - ali ne i ko jeste - pokopao leševe u masovnoj grobnici Tomašica kod Prijedora

Tvrdnje o artiljerijskom i snajperskom teroru nad Sarajevom su, po veštaku Mladićeve odbrane, "propaganda", a sarajevski civili su sami doprinosili svojim stradanjima jer se nisu pridržavali "nužnih bezbednosnih mera", "nepotrebno se kretali" i "okupljali u rizičnim područjima"

U odgovorima na pitanja Mladićevog branioca, japanski diplomata Jasuši Akaši bosansku stranu označio odgovornom za kršenje sporazuma i odbijanje dogovora o primirju, a kada je u unakrsnom ispitivanju pokrenuta tema zločina, potvrdio je navode knjige u kojoj je zabeležio da su sve tri strane u BiH činile zločine ali da je među njima postojala "kvantna razlika", odnosno da je samo na srpskoj strani "genocid sačinjavao deo službene politike"

Bivši specijalni izaslanik generalnog sekretara UN za bivšu Jugoslaviju Jasuši Akaši u svojoj knjizi Ratka Mladića opisao kao "emotivnog nacionalistu" koji je imao "snažan osećaj za živote Srba, ali ne i za pripadnike druge dve nacije u BiH", vojnika uronjenog u ideju "srpske superiornosti" i "sklonog osveti", a danas se od toga ogradio navodeći da "nije istoričar" i da je u knjizi samo "razmišljao naglas"

Po nalazima vojnog veštaka Mladićeve odbrane Mitra Kovača, odgovornost za srebrenički genocid snose Alija Izetbegović, Bil Klinton, strane obaveštajne službe, srpski plaćenici i osvetnici, "Škorpioni", čak i deo bezbednosne strukture vojske bosanskih Srba... svi sem vojnog i političkog rukovodstva Republike Srpske

Veštak Mladićeve odbrane – doktor istorije Miloš Ković – kritikovao optužbu i njene eksperte zbog pogrešne upotrebe nekoliko termina: "bosanski Srbi" jer među njima ima i Hercegovaca, "opsada Sarajeva" zato što je grad bio povezan sa spoljnim svetom preko snaga UN i "teror" nad Sarajlijama jer je meta srpskih artiljerijskih i snajperskih udara bila vojska a cilj podela grada

Mada nije sporio da su tokom rata počinjeni zločini nad nesrpskim stanovništvom u zamišljenom srpskom delu BiH, istoričar Mladićeve odbrane Miloš Kojić prigovorio zbog izostanka rasprave o zločinima nad Srbima, pa mu je objašnjeno da sudsko veće u ovom postupku "ne piše istoriju celog rata" već namerava da napiše "presudu samo jednom optuženom"

Odbrana Ratka Mladića pozvala čileanskog forenzičara Dejvida del Pina u pokušaju da ospori značaj izvještaja forenzičkog eksperta tužilaštva Vilijama Haglanda o nalazima iz ekshumacija srebreničkih masovnih grobnica. Pokušaj, međutim, nije uspio pošto se u izvještaju Nadzorne komisije iz San Antonija, na koji se poziva odbrana, pored zamjerki izvjesnim potezima Haglanda, zaključuje da nije bilo grešaka koje bi dovele u pitanje znanstvenu vrijednost njegovih nalaza

Predsednik Republike Srpske Milorad Dodik, svedočeći u odbranu Ratka Mladića, okrivio muslimansko rukovodstvo za početak rata u BiH, a politiku Alije Izetbegovića i navode njegove "Islamske deklaracije" proglasio "pretečom sadašnjih ideologija radikalnog islama". Tužilac je to pobijao Karadžićevim intervjuom iz 1990. kada je rekao da u BiH "nema mesta panici" jer su se domaći Muslimani opredelili za "evropski način života uz očuvanje islamske vere"

Braneći Ratka Mladića, predsednik Republike Srpske Milorad Dodik tvrdio da nije imao saznanja da je rukovodstvo bosanskih Srba imalo i sprovodilo plan etničkog čišćenja nesrba, pa ga je tužilac suočio sa činjenicom da se tokom rata u Skupštini čiji je član i sam bio govorilo o proterivanju Muslimana i Hrvata. Kada mu je predočen intervju iz 2001. godine u kojem je za zločine optužio vrh Srpske demokratske stranke, Dodik je odgovorio da mu se "činilo da je bilo ljudi iz vrha SDS koji su uključeni u zločine"

Na suđenju Ratku Mladiću portugalski diplomata Žoze Kutiljero rekao da je Lisabonski sporazum mogao sačuvati mir da Alija Izetbegović - na nagovor Amerikanaca - nije od njega odustao. Tužilac, međutim, ukazuje da je Karadžić prevario Kutiljera i međunarodnu zajednicu glumeći da je za mir i pregovore dok je istovremeno planirao osvajanje i etničko čišćenje teritorija, javno se hvaleći da je Lisabonskim sporazumom "Bosna razbijena"

Bivši pripadnik Unprofora Sergej Moroz u iskazu na poziv Mladićeve odbrane umanjivao patnje Sarajlija tokom ratne opsade, a na sugestiju da su srpski snajperisti pucali na snage UN rekao da i sam bio meta, ali procenjuje da su se napadači "samo šalili" i da im cilj nije bio da ga ubiju

Na suđenju Ratku Mladić svjedoči Dušan Pavlović koji je za odbranu sačinio ekspertski izvještaj o gubicima Armije BiH tokom proboja iz Srebrenice u ljeto 1995. godine. Odbrana uz njegovu pomoć nastoji dokazati da su hiljade Srebreničana čija su tijela ekshumirana iz masovnih grobnica bile žrtve borbi

Zaštićeni svedok odbrane generala Ratka Mladića tvrdi da je granatiranje pijace Markale dogovoreno na sastanku nekadašnjeg političkog, vojnog i verskog vođstva bosanskih muslimana kako bi se isprovocirala "vojna intervencija međunarodne zajednice"

Pošto je ekspert Mladićeve odbrane potvrdio kao "referentan" izvod iz knjige Karla Bilta da je "vjerovatno više od 4.000 ljudi izgubilo živote" tokom proboja kolone Srebreničana kroz obruč srpskih snaga, sudija Ori citirao rečenicu iz iste knjige u kojoj stoji da je "u pet dana masakra Mladić uredio metodično provođene egzekucije više od tri hiljade ljudi"

U unakrsnom ispitivanju eksperta Mladićeve odbrane Dušana Pavlovića tužilaštvo ukazivalo da navodni “sporni slučajevi” sa svjedokovog spiska Srebreničana pogunulih u julu 1995. tokom proboja ka Tuzli uopšte nisu sporni, već da svjedok nije uzeo u obzir svu raspoloživu dokumentaciju o sudbini ljudi čija je imena naveo

U završnici unakrsnog ispitivanja ekperta odbrane Dušana Pavlovića tužilac predočio borbeni izvještaj VRS u kojem se navodi da je 13. jula 1995. godine uhapšeno i ubijeno oko 1.500 Muslimana. Na pitanje da se slaže da izvještvaj govori o masovnom pogubljenju zarobljenika u skladištu u Kravici, Pavlović kaže: „Ja tako ne mislim“.

Bivši pripadnik CSB Banjaluka Mile Matijević na suđenju Ratku Mladiću tvrdio da ne zna ništa o zločinima nad nesrpskim stanovništvom Jajca, Banjaluke, Bosanskog Novog, Prijedora i Kotor Varoši. Za Korićanske stijene je čuo, a za logora Omarska kaže da je bilo “indicija” zločinima, ali on nije znao ništa konkretno... “a '95. je otišao u obrazovanje”

Nezadovoljno prvim izveštajem Beograda o tome šta je preduzeto na izvršenju naloga za hapšenje "radikalske trojke" optužene za nepoštovanje suda, Pretresno veće I je za sredu 10. februara zakazalo javnu raspravu o nesaradnji Srbije, odnosno propustu vlasti da postupe po obavezujućem nalogu medjunarodnog suda. Vlada Srbije je pozvana da na raspravu uputi "ovlašćene i informisane predstavnike".

U završnici svog dokaznog postupka odbrana Ratka Mladića će, iskazom bivšeg višeg vojnog posmatrača UN, nastojati da ospori da su minobacačke granate - koje su 28. avgusta 1995. izazvale drugi masakr na Markalama - ispaljene sa položaja VRS.

Odbrana Ratka Mladića uz pomoć norveškog oficira Pera Ojena nastojala osporiti odgovornost za incident na Markalama iz avgusta 1995. godine. Prema Ojenu, u prvom izvještaju vojnih posmatrača UN se navodi da se ne može sa sigurnošću utvrditi koja je od zaraćenih strana ispalila pet minobacačkih granata u pravcu Markala, a on ne zna da li je taj izvještaj naknadno mijenjan

Do kraja izvođenja dokaza odbrane bivšeg komandanta Glavnog štaba VRS branioci planiraju da izvedu još samo tri svedoka. Prvi na listi je beogradski patolog dr. Zoran Stanković koji će kao veštak odbrane nastojati da ospori nalaze sa ekshumacija masovnih grobnica u Srebrenici, Tomašici i na drugim mestima zločina za koje se tereti Ratko Mladić.

Po mišljenju vještaka Mladićeve odbrane Zorana Stankovića, ekspertski izvještaj britanskog patologa Džona Klarka o Tomašici je "neprihvatljiv" kao dokaz u sudskom postupku s obzirom na njegovu "neformalnu" ulogu u procesu ekshumacije i obdukcije. Stanković pored ostalog, ne može da shvati da se Klark "spustio tako nisko" i sam fotografisao obdukcije

Beogradski specijalista sudske medicine dr. Zoran Stanković u novoj seriji zamjerki na nalaze britanskog i bosanskih patologa koji su vršili obdukciju žrtava iz masovne grobnice Tomašica kaže da mu je neshvatljivo da je u mrtvačnici rađeno sa "bazičnom opremom", bez rendgena i fluoroskopa, i bez uvida u zdravstvene kartone žrtava. Doktor Stanković ukazuje na mogućnost da žrtve iz Tomašice nisu stradale u egzekucijama već u borbama

Odbrana Ratka Mladića u završnici unakrsnog ispitivanja dr. Zorana Stankovića ukazivala na mogućnost da su Srebreničani iz masovnih grobnica stradali u borbama a ne u egzekucijama, te da krpe na glavama ekshumiranih žrtava nisu bile povezi za oči već ratničke "bandane" .

Tužilaštvo u unakrsnom ispitivanju specijaliste sudske medicine iz Beograda dr Zorana Stankovića ukazivalo na nedosljednosti između onoga što tvrdi u odbranu Ratka Mladića i onoga što je ranije govorio na haškim suđenjima. Tužilac ukazao i na “bliski odnos” imeđu svjedoka i optuženog

Šta je dr Zoran Stanković u oktobru 1995. godine govorio Ratku Mladiću o mogućnosti "skidanja" tribunalove optužnice? Mladić je taj sastanak uredno zabilježio u svom dnevniku i snimio na audio traku koju je, u unakrsnom ispitivanju vještaka odbrane, emitovao tužilac

Dr Svetlana Radovanović, demografski ekspert odbrane Ratka Mladića, osporava intergritet eksperta tužilaštva Eve Tabo i ukazuje da je njen “glavni propust” to što nije nagovijestila da je među žrtvama ekshumiranim iz masovne grobnice Tomašica bilo osoba koje su poginule u borbama

Nakon tročasovnog natezanja oko toga kada su se dogodili određeni incidenti o kojima je za odbranu Ratka Mladića svedočio belgijski poručnik Jan Sehers, ispostavilo se da svedok zbog terapije kojoj je podvrgnut ima problema sa pamćenjem.

Dr Svetlana Radovanović u nastavku iskaza na suđenju Ratku Mladiću dopunila seriju zamjerki na eskpertski izvještaj dr Eve Tabo optužujući je za manipulaciju, namjerno prikrivanje podataka i “statistički egzibizionizam” prilikom izrade eskpertskog izvještaja o masovnoj grobnici Tomašica kod Prijedora

U unakrsnom ispitivanju dr Svetlane Radovanović tužilac ukazivao da se u dokumentu Prvog krajiškog korpusa VRS - koji po demografskom ekspertu odbrane dokazuje da je u području Prijedora bilo borbi - ne navodi da su grupe “ekstremista” bile naoružane. Ona, međutim, kaže da cilj njene analize nije bilo da utvrđuje “da li je neko bio naoružan, već da li je bilo borbi”.

Ukazujući da je Ratko Mladić praktično već proglašen krivim presudom koja je u martu ove godine izrečena Radovanu Karadžiću, odbrana upozorava protiv uključivanja pravnih savetnika veća koje je presudilo bivšem predsedniku Republike Srpske u savetnički tim koji će pomagati sudijama pri odlučivanju o generalovoj krivici ili nevinosti

Tužilaštvo smatra da kredibilitet i nepristrasnost sudija nisu narušene time što dio tima pravnih savjetnika Pretresnog vijeća koje je izreklo presudu Radovanu Karadžiću pomaže vijeću koje će presuditi Ratku Mladiću.

Ruski pukovnik Andrej Demurenko, kao svjedok odbrane Ratka Mladića, svjedoči o svojoj istrazi incidenta na Markalama u kojem je 28. avgusta 1995. godine ubijeno 43, a ranjeno 75 Sarajlija. Smatra da se radilo o namještenoj ekploziji, da je UN bio pristrasan i prešućivao “bošnjačku agresiju prema Srbima”, te da su Bošnjaci otvarali vatru na sopstveni narod

Ruski pukovnik Andrej Demurenko se tokom unakrsnog ispitivanja požalio na tužioce da ga "vješto zbunjuju svojim sofisticiranim pitanjima" i da on kao vojnik "ne može uvijek da prati njegovu logiku." Pretresno vijeće nije udovoljilo svjedokovoj molbi da se rukuje sa optuženim Mladićem

Ruski pukovnik Andrej Demurenko se jutros nije pojavio u sudnici, gde je trebalo da nastavi iskaz u odbranu Ratka Mladića. Predsjedavajući sudija saopštio da je svedok napustio Holandiju "malo iza ponoći". Odbrana i optužba pozvani da se do ponedeljka izjasne kako postupiti sa njegovom izjavom i nezavršenim iskazom. U sudnici jutros nije bilo ni Mladića koji se odrako prava da prisustvuje raspravi.

Odbrana Ratka Mladića traži da se rok za podnošenje završnih podnesaka sa 1. septembra pomjeri na 7. decembar , a da iznošenje završnih riječi počne 12. januara sljedeće godine. Odbrana očekuje da će ruski pukovnik Demurenko koji je nedavno usred unakrsnog ispitivanja samoinicijativno otišao kući, ipak, završiti svoje svjedočenje... „nekad u julu“ ove godine

Činjenica da su dvojica pravnih savetnika Pretresnog veća koje je presudilo Radovanu Karadžiću angažovana da pomažu sudijama u veću koje će presuditi Ratku Mladiću, ne dovodi u pitanje pravičnost postupka ni integritet i nepristrasnost sudija u predmetu bivšeg komandanta Gralnog štaba VRS - nasvodi se u današnjoj odluci Pretresnog veća

Novi preliminarni rok za podnošenje završnih podnesaka u predmetu Ratka Mladića je 3. oktobar ove godine, saopšteno je na današnjoj konferenciji o stanju u postupku. Konačni datum biće određen kada se razriješe preostala pitanja u vezi sa izvođenjem dokaza Mladićeve odbrane

Odbrana Ratka Mladića insistira na svom ranijem zahtjevu za garanciju pravičnog suđenja i poštovanje pretpostavke nevinosti optuženog. Traži preispitivanje odluke Pretresnog vijeća kojim je taj zahtjev odbačen ili, alternativno, dozvolu da uloži žlabu na tu odluku

Odbrana Ratka Mladića optužuje za “sistematsku pristrasnost” sve redom – od sudija Tribunala i Mehanizma za međunarodne krivične sudove do visokih zvaničnika UN. Traži, između ostalog, obustavu suđenja i diskvalifikaciju sudija Orija i Flugea, kao i formiranje radne grupe Vijeća sigurnosti UN koja bi ispitala te navode

Mada branioci tvrde da imaju još svedoka koje bi želeli da saslušaju, Pretresno veće formalno zaključilo izvođenje dokaza Ratka Mladića, bišveg komandanta Glavnog štaba VRS optuženog za genocid i druge zločine počinjene tokom rata u BiH. Ruski pukovnik Demurenko, koji je 15. juna samovoljno napustio Hag usred svedočenja u Mladićevu odbranu, okončao danas iskaz putem video veze iz Moskve.

Predsednik Tribunala Karmel Ađus odbacio zahtev odbrane Ratka Mladića za diskvalifikaciju sudija Orija i Flugea iz veća koje sudi bivšem komandantu Glavnog štaba VRS.

Nakon 523 dana suđenja, tokom kojih je saslušano 380 svedoka i uvedeno blizu 10000 dokaznih predmeta, optužba i odbrana će u prvoj polovini decembra izneti završne argumente u predmetu bivšeg komandanta Glavnog štaba VRS optuženog za genocid i druge zločine počinjene tokom rata u BiH

Predsednik Tribunala odbio da razmatra suštinu podneska Mladićeve odbrane iz jula ove godine u kojem se sudije Žalbenog i Pretresnog veća optužuju za “sistematsku pristrasnost” i traži obustava postupka, kao i formiranje radne grupe Saveta bezbednosti UN koja će istražiti te navode

Nakon predsednika Mehanizma i Tribunala, i Pretresno veće sudije Orija odbacilo prigovor Mladićeve odbrane na "sistematsku pristrasnost" i zahtev da se postupak obuslavi ili proglasi ništavnim.

Pretresno veće nastavlja da raščišćava teren za okončanje suđenja bivšem komandantu Glavnog štaba VRS, optuženom za genocid, zločine protiv čovečnosti i ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.

Odbrani Ratka Mladića dozvoljeno ulaganje žalbe na odluku Pretresnog veća iz jula ove godine kojom je kao neosnovan odbačen njen zahtev za garancijama pravičnog suđenja i poštovanje pretpostavke nevinosti optuženog.

Sudije Meron, Ađus i Pokar su, navode branioci bivšeg komandanta Glavnog štaba VRS, u izjavama i presudama uveliko prejudicirali krivicu optuženog, te ih - zbog "razumne bojazni od pristrasnosti" - treba isključiti iz Veća koje odlučivati o žalbi odbrane na (ne)pravičnost suđenja i (ne)poštovanje pretpostavke nevinosti optuženog

Sudija Liu Daćun/Daqun, u svojstvu vršioca dužnosti predsednika Tribunala, odbacio je zahtev odbrane Ratka Mladića za diskvalifikaciju sudja Teodora /Theodor Merona, Fausta Pokara/Pocar i Karmela Adjusa/Carmel Agius iz sastava Žalbenog veća koje će odlučivati o žalbi na (ne)pravičnost sudjenja bivšem komandantu Glavnog štaba VRS.

Od 5. do 15. decembra optužba i odbrana će iznositi završne argumente na suđenju bivšem komandantu Glavnog štaba VRS, optuženom za genocid, ratne i zločine protiv čovečnosti, počinjene tokom rata u BiH od 1992. do 1995. godine

Mladićev "put u pakao" započet je u proleće 1992. sistematskom kampanjom etničkog čišćenja bosanskih Muslimana i Hrvata iz velikih delova Bosne i Hercegovine a zaključen je u julu 1995. godine ubistvom blizu 8000 srebreničkih muškaraca i dečaka - istakao je tužilac na početku završne reči na suđenju bivšem komandantu Glavnog štaba VRS

U nastavku završne reči na suđenju bivšem komandantu Glavnog štaba VRS Ratku Mladiću, tužilaštvo ukazivalo na "doprinos Beograda" kampanji etničkog čišćenja velikih delova Bosne i Hercegovine koja je, u slučaju Prijedora i još pet opština, dosegla razmere genocida.

U zaključku završne reči na suđenju Ratku Mladiću tužilac Alen Tiger istakao da bi "svaka druga kazna osim one najteže koju predviđa zakon bila uvreda za žrtve i uvreda za pravdu "

Prvog dana završne reči odbrane Ratka Mladića, branioci Branko Lukić i Dragan Ivetić tvrdili da optužba nije ispunila teret dokazivanja "van razumne sumnje" i da optuženog treba osloboditi po svim tačkama optužnice.

U nastavku završne reči na suđenju Ratku Mladiću, branilac Dragan Ivetić negirao da je vojska, na čijem je čelu bio optuženi, etnički očistila velika područja BiH i, u Prijedoru i još nekim opštinama, počinila genocid. Nesrbi, tvrdi branilac, nisu napuštali svoje domove pod pritiskom i nasiljem, već zbog "nestašice struje, lekova, vode i hrane", u potrazi za boljim životom

Poslednjeg dana iznošenja završnih argumenata branilac Ivetić osporavao Mladićevu odgovornost za teror nad Sarajevom, genocid u Srebrenici i uzimanje osoblje UN za taoce. Mladića bi, po odbrani, trebalo osloboditi, ali ukoliko veće ipak zaključi da je kriv - kazna koja će mu se izreći trebala bi da bude u rasponu od 5 do 15 godina zatvora.

Završnim replikama optužbe i odbrane u predmetu Ratka Mladića, u Hagu je danas okončano poslednje suđenje pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju. Buduća suđenja (ponovljeni i postupci za nepoštovanje suda) odvijaće se pred tribunalovim "naslednikom" - Mehanizmom za međunarodne krivične sudove.

Žalbeno veće Tribunala odbacilo je danas takozvanu interlokutornu žalbu Ratka Mladića na odluku Pretresnog veća iz jula prošle godine kojom je, po odbrani, povređeno pravo optuženog na pravično suđenje i prekršena njegova pretpostavka nevinosti.

U alarmantno intoniranom podnesku odbrana ukazuje na naglo pogoršanje zdravstvenog stanja bivšeg komandanta Glavnog štaba VRS i traži da se optuženi iz humanitarnih i medicinskih razloga pod hitno uputi na ispitivanja i lečenje u Rusiju.

U odgovoru na podnesak odbrane koja je zahtevala da se Ratko Mladić iz medicinskih razloga privremeno oslobodi i hitno uputi na lečenje u Rusiju, optužba ukazuje da branioci bivšeg komandanta Glavnog štaba VRS "pogrešno predstavljaju prirodu nedavne medicinske intervencije, u neiskrenom pokušaju da prikažu kako je došlo do dramatičnog pogoršanja zdravlja optuženog."

U novom podnesku, odbrana bivšeg komandanta Glavnog štaba VRS poziva Pretresno veće da "hitno, dok ne bude prekasno" uputi Ratka Mladića na lečenje u Rusiju, upozoravajući sudije da će, u suprotnom, oni biti odgovorni za "buduća pogoršanja i konačni fatalni ishod"

Pretresno veće sudije Orija/Orie odbacilo zahtev odbrane da se Ratko Mladić iz humanitarnih razloga uputi na lečenje u Rusiju. Sudije ukazuju da je Mladićevo zdravstveno stanje - uprkos alarmantnim tvrdnjama odbrane - "konsolidovano i stabilno" i nisu uverene da bi se, uprkos garancija ruskih vlasti, optuženi vratio u Hag na izricanje presude, najavljeno za novembar ove godine.

Bivši komandant Glavnog štaba VRS proglašen krivim za učešće u četiri udružena zločinačka poduhvata i osuđen na kaznu doživotnog zatvora. Zbog glasnog negodovanja tokom čitanja sažetka presude i psovki upućenih sudijama optuženi izveden iz sudnice. Tužilac zadovoljan osudom za “najgnusnije zločine poznate čovečanstvu”, a odbrana najavljuje nastavak borbe u žalbenom postupku.