Generali Enver Hadžihasanović i Mehmed Alagić i pukovnik Amir Kubura optuženi su, po principu zapovjedne odgovornosti, za teške povrede Ženevskih konvencija i kršenje zakona i običaja ratovanja. Većinu zločina iz optužnica počinili strani "Mudžahedini" u sastavu Sedme muslimanske brdske brigade

Za šta su optuženi generali Hadžihasanović i Alagić i pukovnik Kubura

U Pritvorskoj jedinici Haškog tribunala trenutno je sedam generala iz četiri vojske koje su se protekle decenije sukobljavale na prostorima bivše Jugoslavije. U begstvu su još najmanje tri javno optužena generala (Mladić, Ojdanić i Gotovina), ali je izvesno da će ih još dosta biti optuženo

Zločini u Srednjoj Bosni počinjeni su u okviru "međunarodnog oružanog konflikta", ali nisu imali "sistematski i rasprostranjeni karakter"

Generali Enver Hadžihasanović i Mehmed Alagić, te pukovnik Amir Kubura izjasnili se da nisu krivi ni po jednoj od tačaka optužnice

Haška optužnica protiv generala Envera Hadžihasanovića i Mehmeda Alagića, te pukovnika Amira Kubure otkriva da su u ratu u Bosni i Hercegovini sve vojske kršile zakone i običaje ratovanja

Sudsko vijeće traži da obrana i optužba budu spremne za početak suđenja u aprilu 2002., ali branitelji Envera Hadžihasanovića, Mehmeda Alagića i Amira Kubure traže više vremena za pripremu njihove obrane

Sudsko vijeće prihvatilo zahtjeve obrane za privremeno oslobađanje Envera Hadžihasanovića, Mehmeda Alagića i Amira Kubure. Na slobodu do početka suđenja će, kako se nezvanično saznaje, biti pošten i general Sefer Halilović

Ponašanje trojice zapovjednika Armije BiH koji se nalaze na privremenoj slobodi u skladu je s odlukama sudskog vijeća, potvrdila predsjedavajuća Florance Mumba

Na konferenciji o stanje u postupku po optužnici "Srednja Bosna" odano priznanje optuženima Enveru Hadžihasanoviću, Mehmedu Alagiću i Amiru Kuburi za pridržavanje svih uslova privremenog puštanja na slobodu

General i pukovnik Armije BiH optuženi po komandnoj odgovornosti za zločine svojih potčinjenih 1993. i 1994. godine

General Armije BiH Enver Hadžihasanović i pukovnik Amir Kubura, protiv kojih je danas počeo proces pred Haškim tribunalom, optuženi su po "komandnoj odgovornosti" - za zločine koje su počinili njihovi podredjeni

Kako se odvija dokazni postupak optužbe na sudjenju Enveru Hadžihasanoviću i Amiru Kuburi, bivšim zapovjednicima Armije BiH optuženim za zločine u srednjoj Bosni 1993.

Na sudjenju Enveru Hadžihasanoviću i Amiru Kuburi, dva svjedoka tužilaštva ispričala kako su kao zarobljenici u mudžahedinskom logoru kod Travnika prisustvovali "ritualnom odsijecanju glave" njihovog poznanika

Na sudjenju Enveru Hadžihasanoviću, svjedok Ivo Mršo govorio o zatočavanjima stotina Hrvata na raznim lokacijama u Bugojnu u ljeto i jesen 1993.

Novo svjedočenje o zločinima mudžahedina u srednjoj Bosni, za koje se terete bivši zapovjednici Armije BiH Enver Hadžihasanović i Amir Kubura.

Nakon napada Armije BiH na područje sela Guča Gora, hrvatsko stanovništvo je izbjeglo a njihove su kuće potom sustavno pljačkane i paljene.

Svjedočenje Živka Totića, bivšeg komandanta brigade HVO u Zenici, čija je otmica 15. aprila 1993. uzburkala strasti u srednjoj Bosni. Totić tvrdi da su napad izveli specijalci Vojne policije 3. Korpusa Armije BiH, kojim je tada komandovao optuženi Enver Hadžihasanović.

Bivši zatočenik Zoran Gvozden svjedočio o lošim životnim uvjetima u zatočeničkim centrima Armije BiH u Bugojnu, o teškom premlaćivanju zatočenika te odvodjenju na prisilni rad.

Tužitelj na sudjenju Enveru Hadžihasanoviću i Amiru Kuburi izvodi dokaze o (ne) kažnjavanju zločina nad hrvatskim i srpskim civilima koje su počinili pripadnici Armije BiH u srednjoj Bosni. Svjedok, bivši javni tužilac u Zenici, podsjeća, medjutim, da je za zločine vojske bio nadležan vojni sud, te da je bilo teško doći do izjava hrvatskih žrtava

U selu Dusina nedaleko od Zenice, pripadnici Armije BiH su 26. januara 1993. streljali šest lokalnih pripadnika HVO i jednog civila, svjedočio je zarobljenik koji je sticajem okolnosti preživjeo to masovno ubojstvo

Nova svjedočenja o zločinima "bradatih stranaca" na sudjenju bivšim zapovjednicima Armije BiH u srednjoj Bosni

Dva svjedoka putem video linka govorili o pljačkanju hrvatskih kuća u selu Šušanj kod Zenice u junu 1993.

Bivši zatočenik Armije BiH u Bugojnu opisao jedan "radni dan" tokom kojeg je, izmedju nošenja leševa i kopanja grobova, stalno premlaćivan

Prema jednom od zapovjednika Armije BiH, mudžahedini su kao "duh iz priče o Aladinu - ne vraćaju se u lampu!" Svjedočeći na sudjenju Enveru Hadžihasanoviću i Amiru Kuburi, britanski oficir izjavio da su mudžahedini, bez obzira na nediscipliniranost, djelovali kao dio 3. korpusa Armije BiH, posebno u napadu na Lašvansku dolinu

U zaključku dnevnog izvještaja Britanskog bataljuna od 23. juna 1993. stoji da su mudžahedini "bili pod djelotvornom kontrolom, jer je utvrdjeno da su sudjelovali u važnim poduhvatima 3. korpusa Armije BiH." Taj je dokument danas predočio tužitelj na sudjenju bivšim zapovjednicima Armije BiH u srednjoj Bosni

Kapetan Mark Bower naveo je da su se na mjestima najžešćih sukoba ABiH i HVO mogla naći tijela poginulih mudžahedina, dok su neki i zarobljeni. - Činilo se da je 7. muslimanska brigada, zajedno s mudžahedinima, "glavna borbena snaga" - Obrana tvrdi da strani borci nisu bili pod kontrolom 3. korpusa ABiH

Britanski pripadnik UNPROFOR-a koji je organizirao pokop žrtava ubijenih u selu Miletići u aprilu 1993. godine, potvrdio je u svom svjedočenju pred Tribunalom da su žrtve bile mučene.

Na sudjenju bivšem zapovjedniku 3. korpusa Enveru Hadžihasanoviću i zapovjedniku 7. muslimanske brigade Amiru Kuburi optužba dokazuje da zločini vojnika ABiH protiv Hrvata i Srba nisu kažnjavani i da stoga optuženi snose krivičnu odgovornost za taj propust.

Zapovjednici u 3. korpusu Armije BiH nisu voljeli mudžahedine, ali su im bili teoretski nadredjeni, zaključak je Sir Martina Garroda, bivšeg britanskog pripadnika ECMM.

Britanski pripadnici UNPROFOR smatrali su da je Hadžihasanovićev 3. Korpus “dobro ustrojena snaga, s dobrim sistemom veza” i s “jednim od najdjelotvornijih zapovjednika u Armiji BiH.”

Enver Hadžihasanović i Amir Kubura su izdavali pisane naredbe u kojima su osudili zločine podredjenih vojnika i nastojali spriječiti njihovo ponavljanje, ali takve naredbe nisu bile dovoljne, ocijenio je umirovljeni general Njemačke vojske i NATO-a Klaus Reinhardt/Rajnhart

Kad se procjenjuje da li je zapovjednik 3. korpusa Armije BiH poduzeo sve razumne mjere za kažnjavanje zločina, mora se uzeti u obzir teška situacija u kojoj je on obavljao svoju dužnost, ističe obrana u protuispitivanju vojnog eksperta optužbe.

Nakon što je vidio dokaze obrane, general Reinhardt je promijenio svoje prvobitne procjene i zaključio da je general Hadžihasanović poduzeo značajne korake da disciplinira počinioce zločina iz redova Armije BiH. Vojni vještak optužbe, medjutim, smatra da je Treći korpus "imao načina da disciplinira stotinak mudžahedina" s kojima je Armija BiH, po njegovoj ocjeni "blisko suradjivala."

Na sudjenju bivšem zapovjedniku 3. korpusa Armije BiH Enveru Hadžihasanoviću i bivšem zapovjedniku 7. muslimanske brigade Amiru Kuburi svjedočili bivši pripadnici europske promatračke misije. Dok je po jednom od njih u aprilu 1993. u Lašvanskoj dolini HVO bio "agresorska vojska", drugi kaže da je u julu 1993. u Bugojnu "agresor" bila Armija BiH.

Bivši promatrač ECMM svjedočio na sudjenju bivšim zapovjednicima Armije BiH u Srednjoj Bosni da su ulice Vareša u novembru 1993 "bile ispunjene narodom koji je pokušavao da pljačka, a putevi iz Vareša puni vojnika i civila s opljačkanim stvarima."

Bivši zapovjednik UNPROFOR-a u srednjoj Bosni smatra da je 3. korpus Armije BiH bio "organizirana i obučena" vojna snaga te da je imao na raspolaganju dobar sistem prikupljanja informacija s terena. Prema tužitelju, to pokazuje da je general Hadžihasanović imao informacije o zločinima na terenu, ali nije upotrijebio sva sredstva da ih spriječi i kazni.

Obrana Envera Hadžihasanovića dokazuje da optuženi nije odobravao djelovanje mudžahedina, ali je bio u dilemi što da učini. Svjedok Alistair Duncan smatra da se taj “trn iz oka” trebao izvaditi – “Ako je 3. korpus želio riješiti to pitanje, trebao je to učiniti što je brže mogao.”

Bivši zamenik komandanta Britanskog bataljona UN u srednjoj Bosi smatra da je Treći korpus Armije BiH koristio mudžahedine kao neku vrstu specijalnog oružja u “psihološkom ratu”: kako bi zastrašili protivnika odnosno uticali na njegovu “želju da se bori.” Pukovnik Voters je to ocenio kao “najinteligentniji vid borbe.”

Bivši član UN Centra za ljudska prava (UNCHR), koji je 1993. godine prikupljao informacije o masovnom streljanju hrvatskih zarobljenika kod sela Maljine, svjedočio je da mu zamjenik komandanta 3. korpus Armije BiH nije htio pomoći da posjeti mjesto zločina te da je negirao mogućnost da se takav zločin dogodio.

Novinar Sunday Timesa krenuo je u ljeto 1992. u potragu za mudžahedinima u Bosni da sazna zašto su se došli boriti u tu zemlju - O svojim saznanjima svjedočio je na sudjenju bivšem zapovjedniku 3. korpusa ABiH Enveru Hadžihasanoviću i 7. muslimanske brigade Amiru Kuburi, koji su optuženi za zločine stranih boraca.

"Znam da su mudžahedini predstavljali problem Hadžihasanoviću i kasnije Mehmedu Alagiću", rekao je bivši pripadnik ECMM Sir Martin Garrod, koji "uopće nije shvaćao zašto je tim strancima dopušteno da dodju u BiH."

Pomoću video snimaka iz svoje arhive, tužitelj nastoji potkrijepiti navode iz optužnice protiv Hadžihasanovića i Kubure - Prikazani snimci žrtava iz Dusine, smotre 7. muslimanske brigade i kaosa u Varešu.

U dokazni materijal na sudjenju bivšim zapovjednicima u Armiji BiH u srednjoj Bosni tužitelj je uveo dokumentarni film na arapskom jeziku koji opisuje motive mudžahedina za dolazak u Bosnu, njihove borbene akcije i pogibije. - Obrana osporava vjerodostojnost takvih dokaza, budući da nije poznato tko je snimio film.

Tužitelj prezentirao oko 25 video snimaka za koje tvrdi da potkrijepljuju navode iz optužnice protiv Hadžihasanovića i Kubure. Obrana je na većinu snimaka uložila prigovore. Sudjenje će se nastaviti 21. juna, a dokazni postupak optužbe trebalo bi da se okonča u prvoj sedmici jula.

Tužitelji su izveli dva svjedoka koji su se bavili prikupljanjem i arhiviranjem vojnih dokumenata Armije BiH kako bi dokazali autentičnost dokumenata ponudjenih na usvajanje na sudjenju Hadžihasanoviću i Kuburi.

Odbrana i sudije doveli u pitanje temeljnost istrage o "oslobadjajućim dokazima" koju su u vojnim sudovima u Zenici i Travniku vodili istražitelji Tužilaštva Haškog tribunala u vezi sa zločinima za koje se u optužnici terete general Hadžihasanović i brigadir Kubura

Izvodeći kao svjedoke bivšeg načelnika štaba i načelnika veze Trećeg korpusa Armije BiH, tužilaštvo se približilo kraju izvodjenja svojih dokaza na sudjenju generalu Enveru Hadžihasanoviću i brigadiru Amiru Kuburi

"Tužiteljstvo se neće izjasniti o tome je li sukob (u srednjoj Bosni) bio medjunarodni ili unutarnji, iako napominjemo da je u drugim predmetima taj sukob bio klasificiran kao medjunarodni", navodi se u pisanom podnesku tužiteljstva u predmetu protiv bivših komandanata 3. korpusa ABiH i 7. muslimanske brigade.

Optužba ove sedmice završava svoj dokazni postupak, započet u decembru 2003. Opseg dokaznog postupka obrane ovisit će o tome da li će sudsko vijeće usvojiti argumente koje će obrane dvojice optuženih iznijeti u dolazećim sedmicama u svojim prijedlozima za donošenje oslobadjajuće presude.

Na sudjenju bivšim zapovjednicima Armije BiH u srednjoj Bosni posljednji svjedok optužbe Vinko Zrno svjedočio o teškim prebijanjima i nehumanim uvjetima u kojima su živjeli hrvatski zarobljenici u Bugojnu

Sudjenje Enveru Hadžihasanoviću i Amiru Kuburi, bivšim zapovjednicima Armije BiH u srednjoj Bosni, bit će nastavljeno u oktobru kad počinje dokazni postupak obrane

Obrana, čiji bi dokazni postupak trebao početi u oktobru, drži da tužitelj nije dokazao krivnju bivših zapovjednika u Trećem korpusu Armije BiH te predlaže da se sudjenje prekine.

U odluci o zahtjevu obrane za oslobadjajućom presudom, sudsko vijeće zaključuje da je, u pogledu većine optužbi protiv Hadžihasanovića i Kubure, tužiteljstvo pružilo dovoljno dokaza da oni “nisu ispunili svoje obaveze da spriječe i kazne nedjela podredjenih vojnika”, što znači da je sada na obrani da te optužbe pokuša pobiti tokom svog dokaznog postupka.

Na raspravi uoči početka dokaznog postupka obrane Envera Hadžihasanovića i Amira Kubure, zastupnici optuženih najavili da će izvesti blizu stotinu svjedoka. Vijeće odredilo rok do 1. jula 2005. za prezentaciju dokaza obrane

U uvodnoj riječi, obrana Envera Hadžihasanovića najavila da će izvoditi dokaze o tome kako je komandant 3. korpusa poduzeo sve što je u teškim, ratnim okolnostima bilo moguće da spriječi i kazni zločine nad ne-bošnjačkim stanovništvom

Obrana će dokazivati da general Hadžihasanović “nije oklijevao da poduzme mjere” da disciplinira svoju vojsku, te da je nastojao “riješiti problem” mudžahedina koji su bili na području njegovog korpusa. “Ne treba nesmotreno zaključiti da su mudžahedini bili povezani s Armijom BiH”, navodi advokat obrane u uvodnoj riječi.

Prvi svjedok obrane Envera Hadžihasanovića o mjerama da se zaštiti imovina gradjana i osigura disciplina vojnika Armije BiH u srednjoj Bosni - “3. korpus je tražio da čvrsto držimo položaje prema srpskim snagama, ali da sve učinimo da ne dodje do sukoba s HVO”, kaže Zijad Čaber.

Bivši načelnik štaba 306. brigade Armije BiH svjedočio o ponašanju i statusu stranih boraca u području sjevero-istočno od Travnika te o blokadama HVO koje su potakle Armiju BiH na vojne akcije u junu 1993. godine

Svjedok obrane naveo je da nitko iz 306. brigade Armije BiH nije mogao kontrolirati niti kažnjavati mudžahedine, a tužitelj je na to ukazao kako je Armija BiH pokušala integrirati strane borce u svoje redove, umjesto da protiv njih poduzme odlučne mjere zbog zločina koje su počinili.

U procjeni Hadžihasanovićeve krivične odgovornosti, dokazuje obrana, treba uzeti u obzir činjenica da je njegov korpus, a time i zapovjedni lanac, funkcionirao s objektivnim teškoćama

U periodu 1992-1995. godine su u BiH “oživjeli projekti” podjela iz perioda prije Drugog svjetskog rata, navodi ekspert za povijest, svjedok obrane na sudjenju Hadžihasanoviću i Kuburi. Bosna i Hercegovina je, kaže svjedok, tokom povijesti uspijevala zadržati svoju cjelovitost i “nikad nije imala etnički definirane teritorije” unutar svojih granica.

Bivši pripadnik 312. brigade Armije BiH, svjedočio je o tome kako je vodstvo njegovog bataljona nastojalo osloboditi zatočenike iz Miletića iz ruku mudžahedina. Većina zarobljenika su bili Hrvati, a medju njima je bilo i nekoliko Bošnjaka

Tužitelj dokazuje da je Armija BiH u junu 1993. godine zlostavljala hrvatske zatočenike u Mehuriću, kod Travnika, dok obrana tvrdi da ih je Armija BiH u suradnji s policijom nastojala - zaštititi

Premda obrana dokazuje da Treći korpus Armije BiH nije kontrolirao mudžahedine, pa čak ni kontaktirao s njima, tužitelj drži da izostanak odlučne akcije protiv tih stranaca pokazuje da je izmedju njih postojala povezanost

Obrana generala Envera Hadžihasanovića nastoji opovrgnuti optužbu o okrutnom postupanju Armije BiH prema hrvatskim zatočenicima u selu Mehurić

“Komandant mi je direktno naredio da po ulasku u Guču Goru zaštitim kuće, a posebno samostan i crkvu”, svjedočio je danas Fahir Čandžić, bivši komandant 2. bataljona 306. brigade, koji je s vojnicima ušao u Guču Goru 10. juna 1993. On je svjedok obrane bivših zapovjednika u Armiji BiH optuženih, medju ostalim, zbog uništavanja u Gučoj Gori.

Mudžahedini su kod nekih Bošnjaka izazivali strah – medju ostalim i zbog zločina u Miletićima, a kod drugih su imali podršku – jer su im davali hranu, vjersku obuku i “kondicione pripreme”, prema iskazu svjedoka obrane na sudjenju bivšim zapovjednicima u Armiji BiH.

Fikret Ćuskić, bivši komandant 17. krajiške brigade i Operativne grupe Bosanska Krajina sa sjedištem u Travniku, svjedočio da je Armija BiH “puno toga trpila” da ne udje u sukob s HVO.

Svjedok obrane na sudjenju Enveru Hadžihasanoviću navodi da je, prema njegovim informacijama, "do pogibije Hrvata u Dusini došlo u toku borbi Armije BiH s HVO" dok tužitelj tereti bivšeg komandanta Trećeg korpusa za propust da spriječi i kazni ubijanje hrvatskih zarobljenika.

Obrana Envera Hadžihasanovića nastoji dokazati da pripadnici Armije BiH nisu bez otpora prepustili mudžahedinima civile iz sela Maline koje su imali u svojoj nadležnosti i za čiju su sigurnost bili odgovorni. – Hadžihasanović se, po komandnoj odgovornosti, tereti za streljanje 25 ljudi iz Malina.

Krimo-tehnička ispitivanja tijela poginulih u Dusini, koja su provedena u zeničkoj bolnici, nisu ukazivala da je počinjen zločin nad zarobljenicima, dokazuje obrana Envera Hadžihasanovića

Bivši zamjenik komandanta 3. korpusa Armije BiH svjedočio je da je Enver Hadžihasanović "činio nemoguće napore da ustroji, obuči i disciplinira 3. korpus" u vrlo složenim uvjetima

Komandant 3. korpusa nije imao pouzdanih informacija o zločinu u Dusini i Malinama, navodi svjedok obrane Džemal Merdan. Bez obzira što nije bio nadležan da istražuje zločine stranaca, 3. korpus je nastojao riješiti problem njihovog djelovanja u svojoj zoni.

Da li je 3. korpus Armije “angažirao strance” ili su se oni “sami angažirali” u srednjoj Bosni – pitanje prijevoda jednog dokumenta treba riješiti dilemu

Mehmed Alagić, koji je bio komandant Operativne grupe Bosanska Krajina, pokušao je u augustu 1993 “privoliti mudžahedine da udju u sistem komandovanja”, ali nije postigao ništa, svjedočio je njegov pomoćnik.

Suce u postupku protiv generala Hadžihasanovića zanima zašto detaljna istraga o pogibiji Hrvata iz sela Maline nije izvršena čak ni kad su interes za taj dogadjaj pokazali predstavnici medjunarodne zajednice u BiH, u jesen 1993. godine.

Na sudjenju Enveru Hadžihasanoviću, bivšem zapovjedniku 3. korpusa Armije BiH, svjedok Ramiz Džaferović je kazao kako ne isključuje mogućnost da je u zeničkoj Muzičkoj školi bilo ispitivanja, ali da su navodi o zlostavljanju zatočenika bili “stravična propaganda”.

Svjedok obrane Envera Hadžihasanovića, Osman Menković, navodi da se nitko od zatvorenika u travničkoj kasarni, njihovih porodica kao ni pripadnici Medjunarodnog Crvenog križa nisu potužili na tretman zatvorenika

Komandant 3. korpusa Armije BiH je u augustu 1993. godine izvješten o zločinu nad grupom hrvatskih zarobljenika u Bugojnu, ali je istodobno izviješten i o tome da su protiv počinitelja poduzete kaznene mjere, dokazuje obrana

Mudžahedini su bili “vrlo štetni za Armiju BiH i... nisu bili pod komandom i kontrolom”, kazao je bivši zapovjednik Britanskog bataljuna UNPROFOR u srednjoj Bosni Robert Stewart, koji smatra da je “sramotno” da se generalu Enveru Hadžihasanoviću sudi zbog djela mudžahedina.

Bivši oficir za vezu Britanskog bataljuna UN u Srednjoj Bosni svjedoči o funkcioniranju Trećeg korpusa Armije BiH u vrijeme kada je njime komandovao optuženi Enver Hadžihasanović

Bivši načelnik štaba zapovjednika UNPROFOR potvrdio je argument obrane Envera Hadžihasanovića da nije bilo pouzdanih informacija o zločinu u Dusini. Obrana dokazuje da optuženi nije imao razloga da sumnja u izvještaje s terena te da zato nije pokretao širu istragu o Dusini.

Za istragu i kažnjavanje krivičnih djela vojnika Armije BiH bili su nadležni okružno vojno tužiteljstvo i okružni vojni sud, dokazuje obrana generala Envera Hadžihasanovića, optuženog za propust da kazni podređene vojnike

Da bi se imala potpuna informacija o postupcima vođenim protiv pripadnika 3. korpusa ABiH treba pregledati evidencije više vojnih i civilnih sudova, dokazuje obrana Envera Hadžihasanovića i Amira Kubure koje tužitelj tereti da nisu pokrenuli postupke pred vojnim sudovima za kažnjavanje zločina nad ne-Bošnjacima.

Na suđenju bivših komandantima u 3. korpusu ABiH, vojni ekspert obrane Vahid Karavelić svjedoči o “vršenju komande na višim razinama”. Treba razlikovati propuste koji su rezultat “nerada ili neznanja” od onih koji su izazvani “objektivnim” teškoćama, kaže svjedok.

Komandant 3. korpusa je morao poduzeti mjere kad su mudžahedini počeli ugrožavati njegov autoritet i karakter borbe korpusa, ali silu je mogao koristiti samo uz političko odobrenje, navodi vojni vještak obrane na suđenju Hadžihasanoviću i Kuburi.

Prema dokazima obrane, Amir Kubura je, formalno, postao komandant 7. muslimanske brigade tek u augustu 1993. godine, dakle nakon što su počinjeni zločini za koje je optužen

Na suđenju Enveru Hadžihasanoviću i Amiru Kuburi, tužitelj se fokusirao na metode koje je vojni vještak obrane, general Vahid Karavelić, koristio u izradi ekspertize

Uvodna riječ obrane Amira Kubure: obrana će dokazivati da u proljeće 1993. godine, kad su počinjeni zločini koji mu se stavljaju na teret po načelu zapovjedne odgovornosti, optuženi "nije bio vršitelj dužnosti komandanta" 7. muslimanske brigade

“Po funkcionalnoj dužnosti”, načelnik štaba je “mijenjao komandanta” 7. muslimanske brigade u proljeće i ljeto 1993., ali je u “formalno-pravnom” smislu postao komandant tek u augustu 1993. godine, kaže prvi svjedok obrane Amira Kubure.

Strani borci su se “vrzmali” po području sjeverno od Travnika, ali “nisu bili ni u kojoj brigadi (Armije BiH) i ništa ih nije obavezivalo”, svjedočio je pomoćnik za moral u 1. bataljonu 7. muslimanske brigade, na suđenju svom bivšem komandantu.

Za vrijeme vojnih akcija na Ovnaku i u Varešu, vojnici 2. bataljona 7. muslimanske brigade nisu vršili pljačke hrvatskih kuća, tvrde bivši pripadnici tog bataljona na suđenju svom tadašnjem komandantu Amiru Kuburi

Na suđenju bivšim zapovjednicima u 3. korpusu Armije BiH, tužitelj traži da se “u interesu pravde” ponovno otvori dokazni postupak i dopusti uvođenje novih dokumenata koji se bave statusom stranaca u tom korpusu.

Nakon sukoba s HVO, Vojna policija 7. muslimanske brigade privela grupu Hrvata iz Kaknja koji su potom teško premlaćeni. Tužitelj tereti Amira Kuburu zbog zlostavljanja u motelu "Sretno"

Premlaćivanje zatočenih Hrvata u kakanjskom motelu "Sretno" bilo je "nesretan slučaj", tvrdi bivši pripadnik kakanjskog bataljona 7. muslimanske brigade, koji ne zna da li je ikad izvršena istraga o tom događaju.

Bivši pravni referent u 7. muslimanskoj brigadi nema podataka o kažnjavanju ratnih zločina u njegovoj brigadi, ali zna za slučajeve disciplinskih kazni

Obrana Amira Kubure završila izvođenje dokaza - Suđenje bivšim zapovjednicima u ABiH u srednjoj Bosni Enveru Hadžihasanoviću i Amiru Kuburi bit će zaključeno u julu

Teška ratna situacija nije smjela utjecati na spremnost komandanata da provedu istrage i kazne zločine, navodi tužitelj u završnoj riječi na suđenju Hadžihasanoviću i Kuburi

Propust komandanata u ABiH da spriječe i kazne zločine doveo do više od 30 ubojstava, zlostavljanja zatočenika i uništavanja hrvatskih kuća u srednjoj Bosni, kaže tužitelj i predlaže kazne od 20 i 10 godina zatvora za Hadžihasanovića i Kuburu

Bivši komandant 3. korpusa ABiH je vršio "najteže dužnosti u najtežoj situaciji" i ne treba ga povezivati za zločinima, rekao je sucima advokat Stephane Bourgon.

"Nema mnogo toga na što mi moramo odgovoriti u slučaju Amira Kubure", kazao je Dixon ocjenjujući da se teze optužbe o kontroli 7. muslimanske brigade nad mudžahedinima "zasnivaju na pretpostavkama".

Presuda bivšim komandantima Armije BiH u srednjoj Bosni biće izrečena punih osam meseci po okončanom suđenju – što je rekord u dosadašnjoj praksi Tribunala

Presuda bivšim komandantima Armije BiH u srednjoj Bosni biće izrečena punih osam meseci po okončanom suđenju – što je rekord u dosadašnjoj praksi Tribunala

Mada su utvrdili da "postoje važne indicije koje ukazuju na tesne veze Armije BiH i mudžahedina i na njihovu potčinjenost optuženima", veće je zaključilo da tužilaštvo nije izvan razumne sumnje dokazalo da su pre 13. avgusta 1993. godine strani ratnici bili uključeni u strukturu i lanac komandovanja Armije BiH

Bivši komandant Sedme muslimanske brigade Armije BiH oslobođen nakon 90 odsto izdržane kazne od dve i po godine zatvora

Okončana razmjena podnesaka u žalbenom postupku u predmetu Envera Hadžihasanovića i Amira Kubure koji su u martu prošle godine osuđeni na pet odnosno dvije i po godine. Hadžihasanović se nada prijevremenom puštanju na slobodu

Nakon što je predsjednik Tribunala odbio molbu za njegovo prijevremeno oslobađanje pošto je izdržao dvije trećine kazne, bivši komandant Trećeg korpusa Armije BiH Enver Hadžihasanović traži privremeno puštanje na slobodu do konačne presude. Tužiteljstvo se međutim tome protivi

Na početku dvodnevne žalbene rasprave u predmetu nekadašnjeg komandanta III Korpusa Armije BiH i bivšeg zapovednika Sedme muslimanske brigade, razmenjeni argumenti o žalbi tužilaštva na izrečene kazne, kao i o žalbi Amira Kubure na osuđujući presudu i kaznu

Dok odbrana u žalbenoj raspravi tvrdi da Enver Hadžihasanović nije u jesen 1993. godine raspolagao "materijalnim mogućnostima sprečavanja i kažnjavanja" zločina mudžahedina, otpužba smatra da tadašnjem komandantu Trećeg korpusa "nije nedostajalo snage, ali mu je nedostajalo volje, što povlači komandnu odgovornost"

Presuda Žalbenog veća u predmetu Envera Hadžihasanovića i Amira Kubure biće izrečena 22. aprila 2008. Tužilaštvo tražilo da se kazne od 5 godina za Hadžihasanovića i 2 i po godine za Kuburu udvostruče dok je odbrana zahtevala ukidanje prvostepene presude

Žalbeno vijeće djelimično uvažilo žalbe bivših komandanata III korpusa i Sedme muslimanske brigade Armije BiH i smanjilo prvostepene kazne: Enveru Hadžihasanoviću sa pet na tri i po, a Amiru Kuburi sa dvije i po na dvije godine zatvora