Za šta su optuženi generali Hadžihasanović i Alagić i pukovnik Kubura

Nakon hapšenja trojice bivših komandanata iz 3. korpusa Armije BiH, haško tužiteljstvo je danas objavilo sadržaj optužnica kojima ih tereti za zločine koje su pripadnici tog korpusa počinili u Srednjoj Bosni u periodu od januara 1993. do januara 1994. godine.

Oni su optuženi za teške povrede Ženevskih konvencija i za kršenja zakona i običaja ratovanja - i to po principu zapovjedne odgovornosti jer su "bili dužni da osiguraju da se jedinice pod njihovom komandom pridržavaju svih pravila međunarodnom prava" te su "imali obavezu da pokrenu postupak izricanja zakonskih sankcija protiv pojedinaca pod njihovom komandom koji su prekršili međunarodno ratno pravo."

U aprilu i početkom ljeta 1993. jedinice 3. korpusa ABiH su pokrenule "niz teških napada na HVO", uključujući područja Bugojna, Travnika, Zenice, Lašvanske doline, a te su operacije kulminirale masovnim napadom od 7. do 13. juna na područjima Kaknja, Travnika i Zenice, navodi se u optužnici. U tim je napadima važnu ulogu imala 7. muslimanska brdska brigada, kojoj su se pridružili strani mudžahedini, spremni na "sveti rat". U tim napadima i poslije njih ubijeno je najmanje 200 civila, bosanskih Hrvata i bosanskih Srba, dok ih je mnogo više ranjeno.

General Enver Hadžihasanović (51) je "zapovijedao svim jedinicama 3. korpusa ABiH i jedinicama koje su djelovale unutar zone pod njegovom komandom", navodi se u optužnici. Prvi dio optužnice protiv Hadžihasanovića odnosi se na ubojstva vojnika HVO koji su se predali kao i civila u selima Dusina, Miletići u općini Zenica i Maline/Bikoši u općini Travnik. Potom ga tužitelji terete zbog protupravnih zatočenja, ubijanja i nečovječnog postupanja prema zatočenima u zeničkoj muzičkoj školi, kasarni u Travniku, na lokacijama u području Kaknja, Bugojna i drugim mjestima Srednje Bosne. U optužnici se dodaje da je određeni broj zatočenika stradao dok su korišteni za kopanje rovova i za druge poslove na linijama fronte, dok su drugi korišteni kao taoci ili živi štitovi. Tužitelj navodi i niz sela u području Zenice i Travnika u kojima je opljačkana i uništena imovina bosanskih Hrvata i Srba te nekoliko lokacija na kojima su uništeni vjerski objekti, na primjer samostan u Gučoj Gori.

General Mehmed Alagić (53) je 1993. bio komandant Operativne grupe "Bosanska Krajina" 3. korpusa ABiH, a od 1. novembra te godine bio je na dužnosti komandanta 3. korpusa. Njemu se na teret stavljaju ista kršenja međunarodnog ratnog prava kao i generalu Hadžihasanoviću, ali je - za period dok je bio komandant Operativne grupe - njegova odgovornost ograničena na događaje na području Travnika. Za period od novembra 1993., tužitelji ga smatraju odgovornim i za zločine na drugim područjima Srednje Bosne.

Pukovnik Amir Kubura (37), koji je kao i druga dvojica optuženih prije rata bio oficir JNA, postavljen je za načelnika štaba 7. muslimanske brdske brigade u januaru 1993. Od 1. aprila do 20. jula 1993. zamjenjivao je odsutnog komandanta te brigade, da bi 21. jula bio postavljen za njezinog komandanta. Na teret mu se stavljaju zločini na područjima na kojima je djelovala 7. muslimanska brigada. Zločini uključuju ubijanja zarobljenika u selima Dusina, Bikoši i Maline. Potom zlostavljanja zatočenika na području Zenice, Travnika i Kaknja. Također ga se tereti za pljačke i uništavanja imovine Hrvata i Srba na području Zenice, Travnika i Vareša.

Dvojica od ovih optuženika već su se pojavili pred Haškim tribunalom, ali u svojstvu svjedoka. General Hadžihasanović i pukovnik Kubura dali su iskaze kao svjedoci suda u postupku protiv bivšeg zapovjednika HVO u Srednjoj Bosni, Tihomira Blaškića. Hadžihasanović je ove godine, kao svjedok suda, dao iskaz i na suđenju generalu Radislavu Krstiću.

Vjera Bogati

Dijeljenje sadržaja