Propust komandanata u ABiH da spriječe i kazne zločine doveo do više od 30 ubojstava, zlostavljanja zatočenika i uništavanja hrvatskih kuća u srednjoj Bosni, kaže tužitelj i predlaže kazne od 20 i 10 godina zatvora za Hadžihasanovića i Kuburu


Tužiteljstvo traži kaznu od 20 godina zatvora za bivšeg komandanta 3. korpusa ABiH Envera Hadžihasanovića i 10 godina zatvora za bivšeg komandanta 7. muslimanske brigade Amira Kuburu.

U svojoj završnoj riječi tužitelj Daryl Mundis/Deril Mandis je danas kazao da su 1993. godine protiv ne-bošnjačkog stanovništva u srednjoj Bosni počinjeni zločini koji su teški i koji su imali ozbiljne posljedice za lokalno stanovništvo.

Optužba ističe da Hadžihasanovića i Kuburu ne tereti za počinjenje zločina, već za propust da ih spriječe ili kazne, uključujući tu i zlodjela koja su izvršili mudžahedini. Tim je propustom Hadžihasanović "omogućio više od 30 ubojstava koja su potom ostala neriješena, dopustio je da osobe koje su činile zločine u zatočeničkim centrima izbjegnu odgovornost i da pojedinci koji su palili i pljačkali hrvatske kuće također izbjegnu odgovornost", navodi Mundis i dodaje da isti princip vrijedi i za 7. muslimansku brigadu, odnosno Amira Kuburu.

Prema tužitelju, otežavajuća okolnost u njihovom slučaju je to što su i prije rata bili profesionalni oficiri – Hadžihasanović je zapovijedao bataljonom Vojne policije u JNA – te su znali kakve obaveze nosi dužnost komandanta.

Obrana je danas započela višednevno iznošenje svojih završnih argumenata. "U anale ovog suda će ući činjenica da tužitelj u ovom predmetu nije našao ni jednu olakšavajuću okolnost", kazala je Edina Rešidović, braniteljica Envera Hadžihasanovića, nakon što je tužitelj iznio prijedlog kazni za dva optuženika.

Obrana je, sa svoje strane, dokazivala da je komandant 3. korpusa bio u "nemogućnoj misiji" 1993. godine i da se "stvarne okolnosti" moraju uzeti u obzir kad se procjenjuje da li je poduzeo sve razumne mjere za sprječavanje ili kažnjavanje zločina.

Dijeljenje sadržaja