Na sudjenju bivšem zapovjedniku 3. korpusa Armije BiH Enveru Hadžihasanoviću i bivšem zapovjedniku 7. muslimanske brigade Amiru Kuburi svjedočili bivši pripadnici europske promatračke misije. Dok je po jednom od njih u aprilu 1993. u Lašvanskoj dolini HVO bio "agresorska vojska", drugi kaže da je u julu 1993. u Bugojnu "agresor" bila Armija BiH.


Danski major Lars Baggesen svjedočio je na sudjenju bivšim zapovjednicima u Armiji BiH Enveru Hadžihasanoviću i Amiru Kuburi da nije vidio vezu izmedju mudžahedina i 7. muslimanske brigade za vrijeme svoje službe u ECMM (Promatračkoj misiji Europske zajednice) u srednjoj Bosni, iako je, kaže, HVO tvrdio da ta veza postoji. Tu vezu, inače, nastoji da dokaže i tužitelj na ovom sudjenju.

Svjedok je, medjutim, napomenuo da su u bazi jedne jedinice 7. muslimanske brigade, koju nije precizirao, europski promatrači uočili automobil koji su koristili mudžahedini i da je to jedina veza izmedju stranih boraca i spomenute brigade 3. korpusa Armije BiH koje je on svjestan.

Baggesen je sudjelovao u pregovorima o oslobadjanju pripadnika HVO koje su oteli mudžahedini u aprilu 1993. kod Travnika. Nakon otmice, dva kurira mudžahedina donijeli su u sjedište ECMM u Zenici pismo u kojemu se navodila da je "arapska grupa" odgovorna za otmicu te da žele zarobljene pripadnike HVO razmijeniti za zarobljenu "muslimansku braću", što je potom i provedeno uz zajedničko posredovanje ECMM, Armije BiH i HVO.

Drugi bivši promatrač ECMM, koji je u ljeto 1993. bio razmješten u području Gornjeg Vakufa i Bugojna, major Holandske vojske Rudi Gherizem/Gericem, govorio je o teškim uvjetima zatočenja i premlaćivanjima pripadnika HVO u improviziranim zatočeničkim centrima u Bugojnu, gdje je jedan od zatočenika do smrti prebijen. Prvih dana po izbijanju sukoba u Bugojnu u julu 1993. nadležnost nad zatočenicima je imala civilna policija, a kasnije je tu dužnost preuzela vojna policija Armije BiH, kaže svjedok. On procjenjuje da je Armija BiH u svakom slučaju cijelo vrijeme znala što se dogadja u gradu, ali da nije učinila korake koje je ECMM očekivao da bi se poboljšala situacija.

Dok je svjedok Baggesen naveo da je u aprilu 1993. u Lašvanskoj dolini HVO bio "agresorska vojska", Gherizem kaže da je u julu 1993. u Bugojnu "agresor" bila Armija BiH.

Obrana generala Hadžihasanovića, koji je kao tadašnji zapovjednik Armije BiH u srednjoj Bosni optužen za zločine u Bugojnu, navodi kako Armija BiH "nije planirala sukob u Bugojnu, već da su se borbe spontano raširile nakon sukoba izmedju Hrvata i Bošnjaka na jednom kontrolnom punktu" u blizini grada. Svjedok je to prihvatio iako je ostao pri stavu da je Armija BiH bila napadač u Bugojnu.



Fotografije