Branilac Miće Stanišića sugerisao svedoku optužbe Muharemu Krziću da otpuštanja sa radnih mesta u Banja Luci 1992. godine nisu bila posledica "primene etničkog principa" već obračuna sa komunistima i ideološkim neistomišljenicima


U unakrsnom ispitivanju Muharema Krzića, bivšeg predsednika SDA u Banja Luci, branilac nekadašnjeg ministra policije bosanskih Srba Miće Stanišića je nastojao da dokaže da otpuštanja u tom gradu 1992. godine nisu bila posledica "primene etničkog principa" već rezultat sporazuma o podeli funkcija između nacionalnih stranaka, Srpske demokratske stranke (SDS), Stranke demokratske akcije (SDA) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ). Krzić je u glavnom ispitivanju rekao da su nesrbi kao i Srbi u mešovitim brakovima dobijali otkaze i prisiljavani da napuste domove, dok je njihova imovina uništavana.

Po braniocu, cilj sve tri stranke je bio da "uklone komuniste" i "neistomišljenike" iz svih segmenata društva i "dovedu svoje ljude na rukovodeće položaje". Da bi potvrdio svoju tezu, branilac je podsetio na slučaj direktora jednog banjalučkog preduzeća Slobodana Cvjetića, koji je smenjen kao "ideološki neistomišljenik" i pored toga što je bio srpske nacionalnosti. Krzić, međutim, kaže da je Cvjetić smenjen samo zato što je bio "oženjen Hrvaticom".

Branilac je takođe tvrdio da su Bošnjaci otpuštani zato što se nisu odazvali pozivu na mobilizaciju. Odbrana zemlje je, po braniocu, "jedna od najprečih obaveza pojedinca" i neodazivanje tom pozivu je bilo kažnjivo u skladu sa zakonom. Dodaje da su "oni koji su se odazvali pozivu na mobilizaciju dobili oružje, bez obzira na nacionalnu pripadnost". Krzić je rekao da nalog za mobilizaciju, mada se odnosio na sve građane, nije izdalo Predsedništvo BiH, kako bi bilo po zakonu, već banjalučka Skupština.

Ukazujući na jučerašnji iskaz svedoka da je "onaj ko se žalio, mogao da izgubi glavu", branilac je sugerisao da Krziću i pored primedbi upućenih političkim i policijskim predstavnicima bosanskih Srba, "ne fali dlaka s glave". Svedok je rekao da "nisu bile moguće individualne žalbe", a da on sam "nije imao posebnih problema" ako se isključi rafal ispaljen na vrata njegove kuće. Branilac je prokomentarisao da je "bio rat, bilo je pucanja uopšte", te da bi bilo drugačije da su svedoku "pucali u glavu".

Branilac bivšeg načelnika Centra Službi javne bezbednosti u Banja Luci Stojana Župljanina je u unakrsnom ispitivanju sugerisao da je svedok održavao "tajne" kontakte sa međunarodnim predstavnicima, koristeći se "šiframa i znakovima". Krzić je potvrdio da je održavao kontakte sa predstavnicima stranih ambasada ali da je šifrovan jezik upotrebljavao samo u komunikaciji sa članovima SDA. Ni tada, međutim, "nije dobio nikakve značajne informacije".

Branilac je takođe nastojao da ospori kredibilitet svedoka ukazujući na presudu banjalučkog suda koji je Krzića u odsustvu osudio na 20 godina zatvora zbog "špijunaže". Veće je procenilo da "niko ne osporava tu činjenicu" koja je, kako je primetio sudija Harhof/Harhoff , "izvan interesa ovog suđenja".

Dijeljenje sadržaja