Rasprava o zahtjevu generala Stanislava Galića za oslobađajućom presudom, pošto optužba - po ocjeni generalovih branitelja - "nije dokazala njegovu odgovornost" za granatiranje Sarajeva i snajpersku kampanju protiv civila


"Ne pobijamo napade, ali to nije bila kampanja protiv stanovnika Sarajeva," rekao je zastupnik odbrane generala Stanislava Galića, švajcarski advokat Stefan Pileta-Zanen/Stéphane Piletta-Zanin, obrazlažući zahtjev za oslobađajućom presudom. Po njegovim riječima tužilaštvo nije uspjelo da izvede dokaze o odgovornosti optuženog za ono što je kvalifikovano "kampanjom snajperskog djelovanja i granatiranja".

U zahtjevu podnesenom Pretresnom vijeću na kraju dokaznog postupka optužbe, odbrana tvrdi da je u Sarajevu u periodu na koji se odnosi optužnica (10. septembar 1992. - 10. avgust 1994.) postojao "veliki broj legitimnih vojnih ciljeva".

Kao takve - vojne ciljeve - po Zanenu, gađala je artiljerija Sarajevsko-romanijskog korpusa, čiji je komandant bio general Galić. Pošto civili nisu mogli znati gdje su ti ciljevi, nesvjesno su se kretali u njihovoj blizini i " trpjeli učinke granatiranja", koje je pri tom nanosilo i "kolateralne štete".

Strah koji su doživljavale Sarajlije "uhvaćene u vihor rata", prema Galićevom braniocu, nije nužno bio rezultat protivzakonitog djelovanja. Po njemu, to je "prirodna posljedica" onog što se događalo u "građanskom ratu u gradskoj sredini". Takav rat dovodi do terora, priznaje on, ali teror nije vojno sredstvo koje je optuženi koristio protiv stanovništva.

S tim u vezi Pileta-Zanen je rekao da je za vrijeme ljetne sudske pauze bio u Sarajevu i obišao "mjesta incidenata" koje je tužilaštvo opisivalo u izvođenju dokaza o Galićevoj krivici. "Sva ta mjesta su se nalazila u blizini rovova ili nekih drugih vojnih ciljeva," rekao je on i naveo konkretno Koševsku bolnicu, parkiralište u blizini tunela Dobrinja, Alipašino polje, Pivaru.

"Najviše nas opterećuje i uznemiruje tržnica Markale, jer se tu moraju postaviti određena pitanja ma koliko ona bila teška," rekao je Galićev branilac i time ukazao da će odbrana nastojati da dokaže da granate koje su 5. februara 1994. pale na ovu sarajevsku tržnicu, nisu došle sa položaja Sarajevsko-romanijskog korpusa.

Prilikom posjete Sarajevu branilac generala Galića je takođe zaključio da, navodno, "nije bilo namjernih napada na stanovnike." On je, kako je rekao, stekao utisak da su Sarajlije "manje patile od rata nego što to optužnica navodi." Kao dokaz, naveo je da nije primijetio sindrom "povijenih ljudi". Po medicinskim istraživanjima na koje se pozvao, ljudi nakon rata se ne usuđuju ići uspravno jer su dugo trpjeli strah od granata. "Takav sindrom nikad nije postojao u Sarajevu," istakao je on pred Pretresnim vijećem.

Rekao je i da je zapanjen da u Starom gradu u Sarajevu nije vidio pogođen, oštećen ili obnovljen ni jedan minaret ili zvonik katoličke crkve. "Ako je neko artiljerac, gdje ćeš ljepšeg cilja od zvonika ili minareta," rekao je Zanen, ističući da tužilaštvo nije dokazalo da su takva zdanja gađana.

Izlaganje zastupnika tužilaštva Marka Ajrejsa (Ierace) bilo je mnogo kraće. On je samo rekao da je tužilaštvo ubjedljivo dokazalo da su snage pod komandom generala Stanislava Galića "puna 44 mjeseca granatiranjem i snajperskom vatrom ubijale, ranjavale i sakatile civilno stanovništvo". Napadi na Sarajevo, istakao je tužilac, često nisu imali veze ni sa kakvim vojnim akcijama, već se njima stanovništvo držalo u "stanju permanentnog terora". Na osnovu dokaza o tome, "razuman sud", po riječima Ajrejsa, će donijeti presudu.

Osvrnuo se još na Zanenovu tezu o minaretima i zvonicima kao "ciljevima". "General Galić nije za to optužen, pa nismo ni nastojali da to dokažemo, što ne znači da toga nije bilo," rekao je tužilac Ajrejs.

Odluku o zahtjevu generala Stanislava Galića za oslobađajućom presudom, Pretresno vijeće će donijeti do početka oktobra.

Dijeljenje sadržaja