Odbrana bivšeg načelnika Centra službi bezbednosti u Banja Luci tvrdi da je policija bosanskih Srba sporovodla istrage protiv počinilaca ratnih zločina, ali su oni ostajali na slobodi zbog lošeg funkcionisanja pravosudnih organa


Odbrane bivših čelnika policije bosanskih Srba, Miće Stanišića i Stojana Župljanina, okončale su danas unakrsno ispitivanje veštaka optužbe Kristijana Nilsena/Christian Nielsen Ekspert.

Branilac bivšeg načelnika CSB Banja Luka, Stojana Župljanina, je nastojao da dokaže da je policija obavljala svoj deo posla, kada je reč o procesuiranju počinilaca ratnih zločina, ali da su sudovi bili ti zbog kojih su počinioci ostajali na slobodi.

Kao ilustraciju profesionalnog rada policije branilac Dragan Krgović je predočio krivičnu prijavu koju je tužilaštvu u Banja Luci u septembru 1992. godine podneo optuženi Župljanin. Prijava protiv nepoznatog lica odnosi se na ubistvo više od 200 civila na planini Vlašić kod Korićanskih stijena koje su, kako je kasnije utvrđeno, počinili pripadnici interventnog voda policije iz Prijedora. Svedok nije osporavao postojanje prijave, ali je ukazao da se u njoj ubistva ne karakterišu kao ratni zločin, već kao obična ubistva.

Prethodno je tužilac ponovo otvorio svoj slučaj kako bi svedoku predočio pismo koje je portugalski diplomata Žoze Kutiljero/Jose Cutiliero uputio Radovanu Karadžiću u junu 1992. godine, nakon što su propali mirovni pregovori tri nacionalne stranke u Bosni i Hercegovini. Svedok je ukazao da je to pismo dodatni dokaz netačnosti tvrdnji odbrane da je izdvajanje srpskog MUP izvršeno u skladu sa Kutiljerovim planom i podsetio da je plan u stvari činio samo nacrt za dalje pregovore. U pismu prikazanom u sudnici Kutiljero upozorava Karadžića da osvajanje teritorija silom nije rešenje, a da su u nacrtu plana date samo osnove za dalje pregovore, a ne "obećanja o podelama", kako su to Srbi tumačili.

Nilsen će sutra odgovarati na dodatna pitanja optužbe, čime bi trebalo da se okonča njegov sedmodnevni iskaz.

Dijeljenje sadržaja