Beogradski odvjetnik Vujin bio je član Tadićevog odvjetničkog tima u predraspravnoj fazi postupka 1996. godine, a potom ga je Tadić ponovno angažirao nakon završetka glavne rasprave u aprilu 1997.


Duško Tadić optužio je danas bivšeg branitelja Milana Vujina da je štitio osobe iz Republike Srpske i SR Jugoslavije koje su mogle biti povezane sa zločinima u Prijedoru - i to na štetu obrane samog Tadića.

Pred Žalbenim vijećem haškog tribunala danas je započelo višednevno saslušanje o navodima Tadićevih novih, britanskih branitelja da je Vujin svojim ponašanjem radio protiv interesa klijenta. Suci sada žele utvrditi je li on počinio nepravilnosti koje bi predstavljale nepoštivanje suda. Zbog zločina vezanih uz etničko čišćenje ne-Srba u području Prijedora, Duško Tadić je 1997. godine osuđen na 20 godina zatvora nakon što je proglašen krivim za 11 od 34 točke optužnice. Ovotjedno saslušanje o ponašanju Vujina nije vezano uz tekući žalbeni postupak, ali bi Žalbeno vijeće u konačnoj presudi moglo uzeti u obzir određene olakšavajuće dokaze za Tadića, ako se pojave na ovom saslušanju.

Prvi svjedok na saslušanju o radu Milana Vujina, sam okrivljenik Tadić, danas je sucima rekao da nije počinio zločine za koje je okrivljen te da je uvijek želio da se otkrije istina o događajima. Tu istinu, međutim - prema tvrdnjama Tadića - odvjetnik Vujin nije želio iznijeti pred sudom jer mu je glavni cilj bilo spriječiti da se pojave dokazi o ulozi važnijih osoba iz RS i onih koji su sada u SRJ.

"SRJ štiti zločince koji su pobjegli iz RS", ustvrdio je Tadić koji smatra da zaštita tih ljudi ide na njegovu štetu. On tvrdi da je bivši branitelj Vujin, u nastojanju da spriječi svjedočenja koja bi štetila policijskim zapovjednicima, predao šefu policije u Prijedoru Simi Drljači popis svjedoka koje je Tadić želio pozvati. Drljača (koji je i sam bio optužen za ratne zločine,a ubijen je u Akciji hapšenja koju je sproveo SFOR) je bio promoviran nakon rata ali se, poslije Tadićeva hapšenja, "vratio na nižu funkciju šefa policije u Prijedoru da bi blokirao istrage koje bi mogle dovesti do važnih ljudi, pa i njega samoga", kazao je danas Tadić.

"Svi su tamo mislili da će biti slobodni i mirni kad ja budem okrivljen", ustvrdio je on. Vujin, nastavio je Tadić, nije želio uzeti izjave ni od pritvorenika haškog suda Mlađe Radića i Miroslava Kvočke koji su, dodaje on, kao bivši šefovi u logoru Omarska, "mogli reći istinu o pravim počiniteljima" zločina. Prema tvrdnjama Tadića, Vujin je "podrobno izvještavao" bivše vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića i Ratka Mladića o Tadićevim razgovorima s haškim istražiteljima. Karadžić i Mladić su navodno bili nezadovoljni jer je Tadić istražiteljima "previše pričao o ulozi kriznih štabova".

Beogradski odvjetnik Vujin bio je član Tadićevog odvjetničkog tima u predraspravnoj fazi postupka 1996. godine, a potom ga je Tadić ponovno angažirao nakon završetka glavne rasprave u aprilu 1997. Tadić je izjavio da ga je Vujinov prijatelj i bivši otpravnik poslova jugoslavenske ambasade u Hagu Đorđe Lopičić upozorio da su "interesi Jugoslavije važniji" od Tadića jer odluka Haškog suda o uključenosti SRJ u rat u BiH može utjecati na slučaj što ga je BiH pokrenula protiv SRJ pred Međunarodnim sudom pravde. Tadić dodaje kako je pod utjecajem Lopičića drugi put angažirao Vujina i to "u nadi da će Vujin ipak dovesti ključne svjedoke". Vujin ni tada nije pribavio dokaze koje je Tadić očekivao te je, kako navodi okrivljenik, sprečavao da se britanski branitelj John Livingston sastane s jednom svjedokinjom. Vujin je otpušten u novembru 1998. godine.
Svjedoke koji će se pojaviti u saslušanju o radu Milana Vujina ispituju suci, branitelj Antoni Ejbl/Anthony Able, tužitelji te sam Vujin. Desetak svjedoka bi, prema najavama, trebalo svjedočiti o navodima protiv Vujina, a on će potom moći izvesti svjedoke u svoju obranu.

Dijeljenje sadržaja