Odluka žalbenog vijeća Haškog tribunala

Naprotiv, prema presudi Žalbenog vijeća, optužen je za dodatne krivice

Duško Tadić nije uspio kroz žalbeni postupak ublažiti kaznu od 20 godina zatvora koju mu je odredilo prvostepeno sudsko vijeće Haškog tribunala . Naprotiv, prema danas objavljenoj presudi Tadić je nakon žalbenog postupka okrivljen za dodatne zločine.

Haška optužnica tereti Tadića za sudjelovanje u napadima, ubojstvima i maltretiranjima Bošnjaka i Hrvata u području Prijedora 1992. godine. Odlukom prvostepenog vijeća 1997. godine Tadić je bio okrivljen po devet, i djelomično po dvije, od ukupno 31 točke optužnice.Dvije godine nakon izricanja prvostepene presude, danas je Žalbeno vijeće objavilo svoju presudu u kojoj je odbacilo argumente iz žalbe Tadićeve obrane, a prihvatilo protužalbu tužitelja te proglasilo Tadića krivim po još devet točaka optužnice.

Prihvaćajući argumente tužitelja da je u području Prijedora 1992. godine postojao međunarodni oružani sukob, Žalbeno vijeće je zaključilo da je "režim teških povreda Ženevskih konvencija bio primjenjiv, a žrtve su imale status zaštićenih osoba". Na temelju tog zaključka, suci Žalbenog vijeća su Tadića proglasili krivim po šest od ukupno devet točaka optužnice koje se odnose na teške povrede tih konvencija, za koje je bio oslobođen u prvostupanjskoj presudi.

Tadić je već prvostepenom odlukom bio proglašen krivim da je zbog okrutnog postupanja prema zatočenicima u Omarskoj i stanovnicima sela Jaskići počinio kršenje ratnog prava i običaja te zločin protiv čovječnosti. Sada je Žalbeno vijeće zaključilo da je tim djelima počinio i teško kršenje Ženevskih konvencija.

Dok je prvostepeno vijeće presudilo da Tadić nije kriv za ubojstva u selu Jaskići, već da je odgovoran samo za okrutno postupanje prema žrtvama, Žalbeno vijeće je sada zaključilo da Tadićevo sudjelovanje u napadu na to selo, vodi i njegovoj odgovornosti za ubojstva počinjena tokom napada. Time je, napominje Žalbeno vijeće, on počinio teške povrede Ženevskih konvencija, kršenja ratnog prava i običaja i zločin protiv čovječnosti.

Zasad još nije poznato da li će Tadić, na temelju krivnje po devet dodatnih točaka optužnice, dobiti veću zatvorsku kaznu. Rasprava o visini kazne zakazana je, naime, za 30. august. Zamjenik glavne tužiteljica Tribunala Greem Bluit/Graham Blewitt danas je napomenuo kako je "prilično moguće da će tužitelj na toj raspravi predložiti višu zatvorsku kaznu".

Žalbeno vijeće (Mohamed Shahabudeen, Antonio Cassese, Wang Tieya, Rafael Nieto-Navia i Florence Mumba) prihvatilo je i preostala tri argumenta iz žalbe tužitelja, koja se odnose na općenite aspekte pravne procedure na Tribunalu. S druge strane, Vijeće odbacilo argumente iz žalbe da je zbog nesuradnje Republike Srpske obrana bila u nepovoljnijem položaju od tužitelja te je odbacilo tvrdnje obrane da je Tadić neosnovano proglašen krivim za ubojstvo dva bošnjačka policajca u Kozarcu.

Suđenje Tadiću počelo je 7. maja 1997. godine, nakon što je on u februaru 1994. godine uhapšen u Minhenu /Munchenu i prebačen u haški pritvor. Suđenje je završilo 7. maja 1997. godine a prvostepena presuda o krivnji je donesena dva mjeseca kasnije. Rasprava o žalbama na presudu, koje su uložile optužba i obrana, održana je u aprilu ove godine. Treća točka iz žalbe obrane odnosila se na ponašanje Tadićeva bivšeg branitelja Milana Vujina kojeg je Tadić optužio da je radio na štetu obrane. Žalbeno vijeće je odlučilo da o tom pitanju neće raspravljati u okviru žalbenog postupka, već je pokrenulo zasebni postupak protiv Vujina, koji je još u toku.

Vjera Bogati

Dijeljenje sadržaja