Riječ tužitelja Haškog suda u obrazloženju žalbe na presudu Dušanu Tadiću

Prvostepeno sudsko vijeće Haškog suda pogrešno je zaključilo da je sukob u BiH bio unutrašnjeg karaktera te da se stoga Dušana Tadića ne može teretiti za kršenja Ženevskih konvencija koje se primjenjuju na međunarodne sukobe .To je mišljenje danas iznio tužitelj Haškog suda Vilijam Fenrik/William Fenrick iznoseći žalbu na presudu Tadiću. Dvije godine nakon presude kojom je Tadić okrivljen za jedanaest od ukupno 34 točke optužnice, obrana i optužba ovoga tjedna pred Žalbenim vijećem Haškog tribunala iznose argumente kojima osporavaju sudsku odluku iz maja 1997. godine.

Tužitelj smatra da je u BiH vladala situacija međunarodnog sukoba u kojoj su dvije strane - države BiH i SRJ - bile obavezne osigurati poštivanje Ženevskih konvencija o zaštiti civila i ratnih zarobljenika. Šest točaka optužnice protiv Tadića je odbačeno kad su suci u svojoj presudi zaključili da međunarodnog sukoba nije bilo, odnosno da tužitelj na suđenju u prvom stepenu nije dokazao "efektivnu kontrolu" SRJ nad djelovanjem Republike Srpske i njezine vojske.

Međutim, Fenrick upozorava da su i nakon formalnog povlačenja i preimenovanja JNA u Vojsku Jugoslavije u maju 1992. godine, snage SRJ djelovale u BiH te da je Vojska RS ostala pod kontrolom Beograda. "Svojom povezanošću s djelovanjem vojske bosanskih Srba, Duško Tadić je bio povezan i sa SRJ" kao stranom u sukobu koja je bila dužna poštivati Ženevske konvencije, kazao je danas tužitelj Fenrick. Optužba ima primjedbe na još nekoliko sudskih mišljenja u presudi Tadiću - među ostalim, na zaključak da zločini počinjeni samo iz osobnih motiva ne mogu biti okarakterizirani kao zločini protiv čovječnosti, te na zaključak da svi zločini protiv čovječnosti moraju imati diskriminatorne motive. Takve restrikcije u definiranju djela , smatra tužitelj, omogućavaju da neki zločini ostanu nekažnjeni. Iako nije dokazano da je Tadić osobno pucao na Bošnjake u selu Jaskići temeljem čega je oslobođen krivice po toj osnovi - tužitelj je mišljenja da on ipak treba snositi odgovornost zbog svog prisustva u selu u vrijeme zločina. Tadić je svojim prisustvom doprinijeo nehumanim djelovanjima protiv ne-Srba, ocjenjuje Fenrick.

Obrana je, sa svoje strane, iznijela žalbu na presudu, a temelji je na dvije osnove - tvrdnji da je pravičnost suđenja ugrožena "neravnotežom" među stranama u postupku te tvrdnji da je prvostepeno sudsko vijeće pogrešno prosudilo da je Tadić ubio dvojicu Bošnjaka. Spomenuta "neravnoteža" između obrane i optužbe je rezultat činjenice da je Republika Srpska ometala rad obrane, tvrdi branilac Vilijam Kleg/William Clegg . On smatra da je nekooperativnost RS više naškodila obrani jer je tužitelj većinu svjedoka našao izvan teritorija RS. Što se tiče druge osnove za žalbu, odnosno pitanja ubojstva dvaju Bošnjaka, Clegg podsjeća da je samo jedan svjedok optužio Tadića za ta ubojstva, a taj iskaz, prema mišljenju obrane, nije kredibilan. Obrana ne vjeruje da je svjedok Nihad Seferović uopće bio na mjestu zločina za koji je optužio Tadića. K tome, obrana optužuje svjedoka za kontakt s ambasadom BiH u Bruxellesu. Taj kontakt bi imao potvrditi da je svjedok Seferović bio instruiran o tome što da svjedoči, isto kao i svjedok Dragan Opačić čiji je iskaz protiv Tadića bio odbačen kao iskonstruiran pod utjecajem bosanske vlade.

Tužiteljica Brenda Hollis smatra da ove primjedbe obrane ne otvaraju prostora za žalbu na presudu jer je "obrana uživala određenu mjeru suradnje s RS", a "čak je i bivši vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić pisao šefu policije u Prijedoru da obrani omogući istragu", dodaje ona. Tužiteljica također drži da kredibilitet svjedoka Seferovića ne treba dovoditi u pitanje. Tokom suđenja "obrana nikad nije tražila da se odbaci svjedočenje Seferovića" niti je "tražila da se suđenje prekine zbog nedostatka suradnje RS", ustvrdila je Hollis. Rasprava o žalbama na presudu Tadiću nastavit će se i u srijedu.

Dijeljenje sadržaja