Svjedoci obrane ne prihvaćaju optužbe o progonu Bošnjaka u Herceg Bosni te tvrde da je ona uvažavala suverenitet BiH jer je bila samo "privremenog" karaktera

Na optužbe da je Herceg Bosna osnovana s krajnjim ciljem odvajanja od BiH i povezivanja s Hrvatskom, a da je Dario Kordić imao jednu od vodećih uloga u pokušaju ostvarenja te namjere, obrana ovog optuženika odgovara izvodeći niz svjedoka, bivših dužnosnika Herceg Bosne, koji tvrde da je to bila organizacija privremenog karaktera koja je uvažavala cjelovitost BiH, a da je Kordić u njoj imao samo manje istaknutu parlamentarnu funkciju.

Kordić je optužen da je politički, ali i vojno, provodio politiku progona bošnjačkog stanovništva na teritoriji Herceg-Bosne i time počinio zločin protiv čovječnosti, kršenje ratnog prava i običaja i teške povrede Ženevskih konvencija.

Svjedoci obrane, međutim,tvrde da " nikad nisu čuli " za postojanje politike progona u Herceg-Bosni. Obrana, naime, nastoji opovrći optužbe da je Herceg Bosna osnovana s ciljem stvaranja etnički čistog hrvatskog teritorija. Iako je ona osnovana još u studenom/novembru 1991., "institucije Herceg Bosne su zaživjele tek sredinom 1992", rekao je u svom svjedočenju bivši predstojnik odjela za pravosuđe u vladi HVO Zoran Buntić. To se dogodilo kad su, zbog rata, bile "blokirane legalne državne institucije BiH...i namjera je bila da se osnuje regionalna vlast unutar BiH zbog obrane od srpske agresije i zbog potrebe da civilni život funkcionira", dodaje svjedok. No, tužiteljica Susan Somers željela je znati zašto su vlasti bosanskih Hrvata, suočene s agresijom na BiH, odlučile djelovati odvojeno od vlasti u Sarajevu. Buntić drži da se moralo izbjeći da dođe do anarhije u vrijeme kad je fizički kontakt s centralnim vlastima bio onemogućen.

"Dakle, praktički, bolje rješenje od anarhije bio je - državni udar?", upitala je Somers. Na to je Buntić burno reagirao: "O kakvim udarima govorite!...Uspostavljene su potpuno legalne institucije." Tužitelji, međutim, ističu da je Ustavni sud BiH Herceg-Bosnu proglasio nelegalnom, no svjedok tvrdi da u vrijeme donošenja te odluke o njoj nije ništa znao.

U sklopu toga, Buntić tvrdi da optuženi Kordić, kao dopredsjednik predsjedništva Herceg Bosne, nije sudjelovao u donošenju strateških odluka, nije bio nadređen vladi a u vojnom djelovanju HVO nije imao nikakvu ulogu. Optužba je pak odgovorila jednim dokumentom u kojem je Kordić potpisan kao potpredsjednik Herceg Bosne i pomoćnik zapovjednika Glavnog stožera HVO. Tu kombinaciju titula tužiteljica je ocijenila "malo bizarnom", a svjedok se složio da "nije uobičajena".

Jedini političar koji je imao ovlasti da izdaje zapovjedi vojsci bio je tadašnji predsjednik Herceg Bosne Mate Boban, tvrde svjedoci. Dužnosti samog Kordića oni su opisivali na razne načine - da je bio glasnogovornik, ili da je bio moralni autoritet za Hrvate Srednje Bosne, a neki su svjedočili da je Kordićev zadatak bio osigurati da Hrvati u Srednjoj Bosni prihvate mirovne sporazume koje je potpisala Herceg Bosna.

Zulfan Robović, bivši ministar u vladi Herceg Bosne, i prvi Bošnjak koji je javno svjedočio u Kordićevu obranu, rekao je sljedeće:"Vidio sam u Kordiću snagu i volju da osigura primjenu Washingtonskog sporazuma...uz uzajamno poštivanje Hrvata i Bošnjaka". Dok je tužitelj na to primijetio da se Kordić prije Washingtonskog sporazuma "izjasnio protiv njegovog provođenja", svjedok odgovara da je Kordić poštivao autoritete i podržao dosljednu provedbu potpisanog.

Obrana Darija Kordića je u travnju/aprilu započela izvođenje svojih svjedoka koje će zaključiti sredinom srpnja/jula. Suđenje će se potom nastaviti dokaznim postupkom obrane drugo-optuženog Marija Čerkeza, bivšeg zapovjednika Viteške brigade HVO.

Dijeljenje sadržaja