General Vahid Karavelić kaže da se bivši komandant Generalštaba Armije BiH Rasim Delić želio obračunati s mudžahedinima pošto je smatrao da "donose više štete nego koristi", ali da za to "najvjerovatnije" nije imao podršku vrhovnog komandanta Alije Izetbegovića


"General Rasim Delić je smatrao da mudžahedine treba protjerati iz BiH pošto su donosili više štete nego koristi", rekao je penzionisani general i bivši komandant Prvog korpusa Armije BiH Vahid Karavelić u unakrsnom ispitivanju optužbe na suđenju nekadašnjem komandantu Generalštaba Armije BiH.

Kao potvrdu da je Delić tako mislio i poduzimao sve što je mogao da se u redove Armije BiH uvedu red i disciplina, Karavelić je Pretresnom vijeću ponudio svoju "ljudsku i oficirsku" riječ i dodao da je "drugo pitanje" da li je Delić za tako nešto ikada dobio podršku vrhovnog komandanta Alije Izetbegovića. "Na svoju ruku on tako nešto nije mogao uraditi", rekao je svjedok.

Na pitanje tužioca Kajla Vuda/Kyle Wood da li to znači da je Izetbegović spriječio Delića da poduzima mjere protiv mudžahedina, Karavelić je odgovorio da je nekadašnji predsjednik Predsjedništva RBiH "sprječavao" njegov obračun sa odmetnutim komandantima 10. brdske i 9. motorizovane brigade, Mušanom Topalovićem Cacom i Ramizom Delalićem Ćelom, a da se iz toga "može izvući zaključak" da je slično bilo i u slučaju mudžahedina.

Prema Karavelićevim riječima, bilo je više mogućih razloga zašto nije moglo doći do upotrebe sile protiv grupa stranih ratnika u BiH. Za razliku od odmetnutih jedinica u Sarajevu čije je kretanje u potpunosti bilo poznato, mudžahedini su se naseljavali u različitim selima u centralnoj Bosni tako da ih je bilo teško locirati, ženili su se lokalnim djevojkama i dijelili hranu i drugu humanitarnu pomoć kako bi pridobili podršku stanovništva u čemu su, kaže, i uspjeli.

Karavelić pretpostavlja da je jedan od razloga izostanka obračuna sa grupama mudžahedina u centralnoj Bosni bio i nedostatak informacija o zločinima koje su oni činili. Odgovarajući na pitanje odbrane, svjedok je potvrdio da je prema tada važećim vojnim propisima odgovornost za pokretanje istraga o eventualnim zločinima bila na komandantima korpusa, a ne na komandantu Generalštaba.

Prema generalu Karaveliću - čije se poznavanje problematike o mudžahedinima, po sopstvenim tvrdnjama, uglavnom zasniva na ekspertskom izvještaju koju je radio za odbranu komandanata Trećeg korpusa i Sedme muslimanske brigade Envera Hadžihasanovića i Amira Kubure – general Delić je poduzimao korake da se riješe problemi sa stranim ratnicima, ali nije protiv njih mogao primijeniti silu bez odluke Vrhovne komande.

Dijeljenje sadržaja