U unakrsnom ispitivanju svjedok odbrane generala Delića poriče odgovornost za pokretanje istrage o sudbini oko 50 srpskih vojnika koje su od pripadnika njegove jedinice 10. septembra 1995. godine, kako tvrdi, oteli neidentifikovani Arapi. On sam nije mogao pokrenuti istragu pošto se "pucalo na sve strane" a pošto je o svemu izvijestio nadređene smatra da je time prestala njegova odgovornost


Izet Karahasanović, oficir bezbjednosti u 328. brigadi Armije BiH je u nastavku unakrsnog ispitivanja od strane tužioca negirao da je bio odgovoran za pokretanje istrage o sudbini oko 50 srpskih vojnika koje je, po njegovom iskazu, 10. septembra 1995. godine u selu Kesten na Ozrenu od pripadnika njegove jedinice otela grupa neidentifikovanih Arapa i odvela u nepoznatom pravcu.

Optužba tvrdi da je Armija BiH zarobljene srpske vojnike predala odredu El Mudžahid koji je bio pod komandom Trećeg korpusa, dok odbrana to nastoji osporiti tvrdnjama da je zarobljenike otela naoružana grupa Arapa koja nije bila u sastavu odreda El Mudžahid niti pod komandom Armije BiH.

Svjedok je to potvrdio i naveo da je on o otmici srpskih zarobljenika izvijestio svoje pretpostavljene u lancu komandovanja. Na pitanje tužioca zašto nije pokrenuo istragu o tome ko je i gdje odveo zarobljenike, svjedok je odgovorio da nije bilo uslova za pokretanje bilo kakve istrage pošto se "pucalo na sve strane". Svjedok takođe smatra da je njegova odgovornost za zarobljenike prestala nakon što je o otmici izvijestio svoje pretpostavljene. "Ako je iko u toj situaciji trebao nešto poduzeti onda je to bio moj komandant", kaže svjedok.

Svjedok je na isti način odgovorio i kada je upitan o sudbini još četiri srpska zarobljenika koje su Arapi zarobili tog dana u Kestenu, kao i o otmici tri žene srpske nacionalnosti koje su pripadnici njegove jedinice zarobili zajedno sa 51 srpskim vojnikom, a nakon toga ih uputili prema najbližem komandom mjestu Armije BiH. One su na putu do komande, prema iskazima dosadašnjih svjedoka u ovom predmetu, takođe otete od strane Arapa, potom odvedene u logor odreda El Mudžahid, a na kraju predate vojnoj policiji Armije BiH i razmijenjene.

Svjedokov nadređeni Ahmet Šehić je u ovom postupku svjedočio tokom dokaznog postupka optužbe u novembru prošle godine. On je tvrdio da je Fuad Zilkić, koji je zapovijedao 328. brdskom brigadom AbiH u sastavu Trećeg korpusa, raspolagao podacima o otmici srpskih zarobljenika. Međutim, u izvještaju koji je Zilkić proslijedio dalje u lancu komandovanja, ne spominje se "otmica" već "predaja" srpskih zarobljenika u Kestenu i to pripadnicima odreda El Mudžahid.

Kada mu je tokom svjedočenja pokazan taj dokument Izet Karahasanović je rekao da mu "nije jasno" kako je jedan školovan komandant "kakav je bio Zilkić" mogao tako pogriješiti.

Suđenje generalu Deliću se nastavlja u utorak sljedeće sedmice.

Dijeljenje sadržaja