Umirovljeni general Vahid Karavelić Vaha kaže da je Alija Izetbegović doprinio nedisciplini i doveo u pitanje ratne napore Armije BiH tako što je odobravao novčano stimulisanje pojedinaca poput Mušana Topalovića Cace i Ramiza Delalića Ćele


U očekivanju odluke Pretresnog vijeća o zakašnjelom objelodanjivanju serije dokumenata zaplijenjenih u Islamskom kulturnom institutu u Milanu odbrana generala Rasima Delića je na klupu za svjedoke pozvala umirovljenog generala Vahida Karavelića Vahu, bivšeg zapovjednika Prvog korpusa Armije BiH.

Svjedočeći o disciplini u redovima Armije BiH u vrijeme kada je general Delić preuzeo dužnost zapovjednika Generalštaba Armije BiH u junu 1993. godine, general Karavelić je rekao da je uplitanje civilnih nivoa vlasti u vojna pitanja podrivalo lanac rukovođenja i komandovanja koji je ionako već bio narušen prisustvom pojedinaca sa kriminalnom prošlošću poput Mušana Topalovića Cace i Ramiza Delalića Ćele koji su zapovijedali brigadama u sastavu Prvog korpusa.

Prema Kravelićevim riječima, takvoj situaciji je doprinosio i tadašnji predsjednik Predsjedništva RBiH Alija Izetbegović odobravajući novčane stimulacije neposlušnih komandanta što je narušavalo moral ostalih vojnika Armije BiH. On je potvrdio da je 1993. godine zbog jedne takve situacije došao u sukob sa ratnim načelnikom Sarajeva koji je novčano nagradio Topalovića i Delalića. "Umjesto da stane na moju stranu, Izetbegović mi je naredio sa se pomirim sa načelnikom", rekao je Karavelić potvrdivši tako tezu odbrane da je Izetbegović imao "direktnu kontrolu nad nekim jedinicama" koje su bile izvan lanca komandovanja. Takvo Izetbegovićevo uplitanje u vojna pitanja Karavelić je objasnio "nepoznavanjem vojnih stvari." Na direktno pitanje sudije Molotoa može li se reći da je Izetbegović time podrivao ratne napore Armije BiH, Karavelić je odgovorio potvrdno.

Odbrana je svjedoku prikazala i video snimak obraćanja generala Delića oficirima Armije BiH u kojem tadašnji komandant Generalštaba konstatuje da se na komandnim mjestima nalazi izvjestan broj ljudi "sumnjivih moralnih i patriotskih nazora". Navodeći da je najvjerovatnije riječ o snimku iz druge polovine 1993. godine general Karavelić je rekao da je upravo rješavanje tog problema bilo "jedno od gorućih pitanja" sa kojima se Armija BiH suočavala.

Ovo je, inače, peto pojavljivanje generala Karavelića pred Haškim tribunalom. Kao svjedok odbrane već je svjedočio u predmetu protiv Envera Hadžihasanovića i Amira Kubure, a za optužbu protiv Stanislava Galića i Dragomira Miloševića. Takođe je, po obavezujućem pozivu suda, svjedočio u postupku koji je vođen protiv prvog zapovjednika bosanske Armije Sefera Halilovića.

Svjedočenje generala Karavelića biće nastavljeno sutra.

Dijeljenje sadržaja