Trojica bivših oficira VRS su se izjasnili da nisu krivi za srebrenički masakr u julu 1995. Tužilaštvo objavilo spisak učesnika "zajedničkog zločinačkog poduhvata" na kojem su četiri imena kojih, barem za sada, nema na haškim optužnicama za Srebrenicu


Vidoje Blagojević, Dragan Obrenović i Dragan Jokić izjasnili su se danas da nisu krivi ni po jednoj od 6 tačaka zajedničke optužnice za zločine koji su jula 1995. počinjeni u Srebrenici. Trojica bivših oficira VRS su se, prethodno, na isti način izjasnili i o pojedinačnim optužnicama, na osnovu koji su prošle godine pripadnici SFOR uhapsili Obrenovića i Blagojevića, dok se Jokić sam predao predstavnicima haškog tužilaštva. Pretresno veće je u januaru ove godine odobrilo zahtev optužbe za spajanje predmeta i zajedničko suđenje bivšim zapovednicima Bratunačke i Zvorničke brigade VRS, a tužilaštvo je u međuvremenu spojilo tri optužnice u jednu.

Mada su se optuženi odrekli prava da im se pred sudom čita nova, spojena optužnica, nemački sudija Volfgang Šomburg/Wolfgang Schomburg je "u ime transparentnosti rada Tribunala" insistirao da se ona u celosti pročita, kako bi javnost znala za šta su, tačno, optuženi Blagojević, Obrenović i Jokić. Čitanje optužnice, u kojoj se detaljno opisuju masovna pogubljenja i ostali zločini koji su se između 11. i 19. jula 1995. izvršeni u području Srebrenice, trajalo je oko dva sata.

Pre nego što je optužene pozvao da se izjasne o navodima optužnice, sudija Šomburg ih je upozorio na njihovo pravo da se "brane ćutanjem", kao i na pogodnosti koje mogu da imaju ukoliko prihvate da sarađuju sa sudom i tužilaštvom u utvrđivanju istine o događajima koji su opisani u optužnici.

Nakon toga svaki od optuženih se pojedinačno, bez prisustva ostale dvojice, izjašnjavao o tačkama optužnice. Blagojević i Obrenović su, sa po šest tačaka, optuženi za saučesništvo u genocidu, istrebljenje, ubistva, progon na političkim, rasnim i verskim osnovama i prisilno premeštanje stanovništva, dok se Jokić - koji je u vreme srebreničke operacije bio načelnik inženjerije Zvorničke brigade - zbog učešća u istrebljenju, ubistvima i progonu tereti sa dve tačke zločina protiv čovečnosti i još dve tačke kršenja zakona i običaja ratovanja. Sva trojica su se, ukupno 16 puta, izjasnili da nisu krivi ni po jednoj od tih tačaka.

Deportacija srebreničkih žena i dece i pogubljenje najmanje 7.000 muškaraca zarobljenih nakon pada enklave su, prema optužnici, izvršeni u okviru "zajedničkog zločinačkog poduhvata". Pored Blagojevića, Obrenovića i Jokića, u spojenoj optužnici se navode i imena ostalih učesnika u tom poduhvatu. To su: general Ratko Mladić, tadašnji zapovednik VRS, general Milenko Živanović, komandant Drinskog Korpusa VRS do 13. jula 1995. kada ga je na tom položaju zamenio general Radislav Krstić. General Krstić je, prošle godine, proglašen krivim za genocid u Srebrenici i osuđen na 45 godina zatvora.

Na tužiočevoj listi učesnika u "zajedničkom zločinačkom poduhvatu" su, dalje, bivši komandant Zvorničke brigade Vinko Pandurević, sa čije je optužnice prošle godine skinut pečat tribunala, kao i još trojica oficira čija su imena često pominjana tokom suđenja generalu Krstiću. To su: pukovnik Ljubo Beara, načelnik službe bezbednosti Glavnog štaba VRS u vreme srebreničke operacije, kao i potpukovnik Vujadin Popović i major Momir Nikolić koji su u štabu Drinskog korpusa i Bratunačke brigade vodili poslove bezbednosti.

Ukoliko se njihova imena ne nalaze na nekoj zapečaćenoj optužnici", logično je pretpostaviti da su pod istragom oni učesnici "zajedničkog zločinačkog poduhvata" koji još nisu (javno) optuženi.

Mirko Klarin

Dijeljenje sadržaja