Otvarajući dokazni postupak obrane, advokat Mladena Naletilića Tute - bivšeg zapovjednika Kažnjeničke bojne HVO - je odgovornost za bošnjačko-hrvatski sukob prebacio na bošnjačku stranu


Kad se Mladen Naletilić Tuta prvi put pojavio pred sucima Haškog tribunala i kad je upitan kako se izjašnjava o optužnici za zločine u Mostaru, odgovorio je: "Ako je grijeh braniti domovinu, onda sam kriv".

Dvije godine kasnije, Tutin branitelj Krešimir Krsnik je u uvodnoj riječi na početku dokaznog postupka obrane objasnio kako je optuženi "time htio reći da je u Hercegovinu došao rukovođen plemenitim ciljevima obrane svoje obitelj i ognjišta i da nije došao činiti zločin."

Dok haški tužitelji Tutu drže zapovjedno i individualno odgovornim za napade na civile, protjerivanja, ubojstva i prisilni rad koje su provodili pripadnici njegove jedinice "Kažnjeničke bojne", obrana kaže da je to "jedinica koja se ne treba stidjeti svojih postupaka". Krsnik, naime, odbacuje sve tvrdnje optužbe i njezinih svjedoka o napadima HVO na bošnjačke civile: "Radilo se o sukobu dviju vojski - HVO i Armije BiH – a ne o napadu na civile", tvrdi obrana koja će se, uz to, "posebno" truditi da obori tvrdnju "da je Armija BiH bila oružana snaga koja je predstavljala vladu BiH".

Obrana naime osporava legitimnost vlade Alije Izetbegovića. Toj je temi posvećeno pola današnjeg uvodnog izlaganja. Tutina obrana tvrdi da je, nakon potpisivanja Vance-Owenovog plana o kantonalizaciji BiH, stranka "SDA na čelu s Izetbegovićem, shvatila da treba ugrabiti teritorij" i da su zbog toga stradali "najslabiji - Hrvati" u BiH. Navodeći kako je istodobno "započela otvorena islamizacija Armije BiH", Krsnik je to ilustrirao s više video snimki vojnih smotri mudžahedina u Srednjoj Bosni - od kojih je na jednoj bio prisutan i sam Izetbegović.

Drugim riječima, obrana odbija tvrdnje tužitelja da je HVO, uz pomoć iz Hrvatske, izazvao sukob s Bošnjacima u BiH s ciljem podjele zemlje i krivnju u potpunosti prebacuje na bošnjačku stranu. "Mi ćemo sudu pokazati dokaze da je upravo Armija BiH izvršila napad u Mostaru 9. 5. 1993. - suprotno tvrdnjama optužbe da je napad započeo HVO", najavio je Krsnik koji nije naveo imena svjedoka kroz čija će svjedočenja dokazivati teze obrane.

Za rat u Mostaru, Krsnik je okrivio tamošnje bošnjačko vodstvo koje je "naređivalo" Bošnjacima da ne surađuju s Hrvatima. Advokat je posebno istaknuo političara Zijada Demirovića i Safeta Oručevića, zapovjednika Arifa Pašalića i muftiju Seida Smajkića.

Obrana nadalje navodi kako su izbijanju sukoba u Mostaru prethodila ubojstva brojnih hrvatskih civila po selima u sjevernoj Hercegovini."I u Mostaru je, nažalost, bilo ubijenih Bošnjaka, kao i Hrvata, bilo je mučenih, tučenih i zlostavljanih", dodao je branitelj, koji međutim, drži da "to nije bio rezultat politike etničkog čišćenja već posljedice sukoba čije su žrtve bili svi."

Uvodna riječ obrane bit će završena u utorak prijepodne, nakon čega započinje izvođenje prvih svjedoka Mladena Naletilića.

Dijeljenje sadržaja