"Bilo je razmišljanja" o pripojenju dijela BiH Hrvatskoj, ali "Hrvatska nije učinila ništa" na tom planu - navodi bivši zapovjednik HVO u području Mostara, general Slobodan Praljak. On negira sve tvrdnje optužbe o utjecaju Hrvatske i zajedničkom djelovanju HV i HVO u ratu protiv Bošnjaka


Odbacujući tvrdnju haških tužitelja da se Hrvatska vojska, zajedno s bosanskim Hrvatima, borila protiv Bošnjaka u području Mostara, bivši zapovjednik u HV i HVO general Slobodan Praljak je danas ustvrdio da "hrvatsko ministarstvo obrane nije moglo zapovjediti upotrebu Hrvatske vojske na teritoriji druge države ako s njom nije sklopljen vojni savez".

Kao svjedok obrane na suđenju bivšim zapovjednicima Kažnjeničke bojne HVO Mladenu Naletiliću Tuti i Vinku Martinoviću Šteli, Praljak ovim svjedočenjem treba potkrijepiti tezu obrane da hrvatsko-bošnjački sukob u Hercegovini nije bio međunarodnog karaktera - s obzirom na veze HVO s Hrvatskom. U okviru takvog sukoba bi Tuta i Štela bili obavezni postupati prema Ženevskim konvencijama.

Svjedok je ponovio argumente koje su dosad iznosili advokati drugih bivših zapovjednika HVO na suđenjima pred Tribunalom: da su se na strani HVO borili samo Hrvati iz BiH koji su prethodno bili u jedinicama Hrvatske vojske, i da se radilo o dobrovoljcima, a ne o organiziranim snagama koje je u Bosnu poslala hrvatska vlada.

Praljak - koji je porijeklom iz Čapljine, ali je do 1992. živio u Hrvatskoj da bi s početkom rata u BiH prešao u HVO - tvrdi da mu u HVO nije mogao zapovijedati nitko iz HV, pa ni ratni zapovjednik hrvatskog Južnog bojišta Janko Bobetko, čije je pisane zapovijedi vezane za operacije HVO kao dokaze uveo tužitelj da bi dokazao utjecaj HV na HVO. "S obzirom da je Bobetko imao dosta godina - bio je jedan od prvih partizana u Drugom svjetskom ratu - volio je biti 'starac' koji upravlja i kojemu se dolazi po savjet", ali "nije nam zapovijedao" u Hercegovini, objašnjava Praljak.

Svjedok je priznao da je HV ipak djelovala na teritoriji Bosne i Hercegovine, ali samo u dva navrata, kako je ustvrdio. Oba puta se radilo o pomoći u držanju crta obrane prema srpskim snagama, navodi svjedok.

Kako bi pokazao da je Hrvatska, svojim akcijama tokom rata u BiH, djelovala u korist, a ne na štetu bošnjačkog naroda, Praljak je nabrojio niz zapovjedi ministarstva obrane u Zagrebu za dostavu oružja "snagama BiH" na mjestima gdje su se borile protiv Srba. Također je naveo kako je Hrvatska prihvatila 400.000 izbjeglica iz BiH i preko svog teritorija propuštala oružje za ABiH.

"Bilo je razmišljanja" među bosanskim Hrvatima o pripojenju dijelova njihovog dijela teritorija Hrvatskoj, priznaje Praljak, ali dodaje da " u svom političkom i državničkom djelovanju Hrvatska nije učinila ništa što bi potvrdilo tu tezu."

Prvog dana svjedočenja, bivši zapovjednik HVO u Mostaru nije govorio o konkretnim događajima u tom području iz 1993. kojima se bavi optužnica protiv Tute i Štele, već samo o općim okolnostima rata u BiH 1992. godine. Svoj glavni iskaz Praljak će nastaviti sutra, da bi ga u četvrtak počela ispitivati optužba kojoj će ovaj svjedok biti od posebnog značaja budući je bio na zapovjednim funkcijama u Mostaru u vrijeme kad su se tamo dogodili zločini kojima se bavi Tribunal.

Vjera Bogati

Dijeljenje sadržaja