U Tribunalu je danas objavljen zajednički dokument optužbe i obrane u kojem se navode činjenice na kojima se temelji priznanje odgovornosti. Plavšić je priznala da je sudjelovala u provođenju nasilne etničke podjele u Bosni i Hercegovini, izvršene kroz progone ne-srpskog stanovništva. Vodeća uloga Milosevića, Karadžića, Krajišnika i Mladića

Izjasnivši se krivom za zločine protiv čovječnosti, bivša potpredsjednica bosanskih Srba Biljana Plavšić priznala je svoju odgovornost za provođenje politike i plana nasilne etničke podjele u Bosni i Hercegovini, izvršene kroz sistematske i rasprostranjene progone ne-srpskog stanovništva.

Tribunal je danas objavio zajednički dokument optužbe i obrane u kojemu se navode činjenice na kojima se - prema priznanju optužene Biljane Plavšić - temelji njezina krivnja. Bivša potpredsjednica Srpske Republike Bosne i Hercegovine (SR BiH) priznaje da su 1992. snage bosanskih Srba napadale civilna naselja, ubijale i okrutno postupale sa njihovim stanovništvom, nametnule diskriminatorne mjere ne-Srbima, vršile prisilne deportacije, nezakonito zatočavale civile, ubijale i okrutno postupale sa zatočenicima, uništavale kulturne i vjerske objekte, pljačkale i koristile zatočenike za prisilni rad.

Te su zločine izvršile vojne i policijske snage i civilne strukture bosanskih Srba - pod kontrolom SDS i vlasti SRBiH, uključujući Plavšićevu - a u suradnji s JNA, MUP-om Srbije i paravojnim snagama iz Srbije, navodi se u dokumentu.

"Dok se cilj nasilne etničke podjele provodio putem zločina, Plavšić je podržavala režim kroz svoje prisustvo u političkom vodstvu, kroz javne pohvale snaga bosanskih Srba i opravdavanje njihovog djelovanja te kroz osporavanje da su se zločini doogodili", zaključuje se u dokumentu.

Kronološkim redom u dokumentu su predočeni politička karijera Biljane Plavšić i ključni događaji kojih je bila sudionica, a koji su vodili ratu u Bosni i Hercegovini. Sedamdeset dvogodišnja profesorica biologije započela je političku karijeru 1990., pristupivši SDS u kojem se brzo uzdigla na vodeće položaje. Nakon najave Skupštine BiH da će podržati nezavisnost republike BiH, Političko vijeće SDS, čiji je član bila Plavšićeva, je 15. oktobra 1991. održalo sastanak na kojem je zacrtana buduća strategija Bosanskih Srba - stvaranje srpskih teritorija u Bosni i Hercegovini.

Cilj da svi Srbi bivše Jugoslavije ostanu živjeti u jednoj državi podrazumijevao je razdvajanje stanovništva po nacionalnim osnovama. Vođstvo bosanskih Srba i Biljana Plavšić "znali su i predvidjeli su da će to biti ostvareno kroz trajno premještanje stanovništva – dogovorom ili silom koja neizbježno podrzumijeva progone na diskriminatornim osnovama".

U oktobru 1991., SDS je pojačao pripreme za nasilno razdvajanje stanovnika BiH kroz masovno naoružavanje bosanskih Srba uz pomoć JNA, MUP-a Srbije i paravojnih jedinica, kroz formiranje srpskih vojnih i policijskih snaga, te kroz suradnju s JNA i paravojnim jedinicama iz BiH i izvan nje. Istodobno je SDS naložio svojim općinskim ograncima da formiraju Krizne štabove, proglase svoje općinske skupštine i mobiliziraju svoju policiju i TO te ih podrede JNA.

Vodeće uloge u provođenju nasilne etničke podjele u BiH imali su Slobodan Milošević, Radovan Karadžić, Momčilo Krajišnik, Ratko Mladić i drugi, navodi se u dokumentu. "Biljana Plavšić nije sudjelovala u osmišljavanju i planiranju" te politike i "imala je manju ulogu u njenom provođenju od Karadžića, Krajišnika i drugih", ali je "prihvatila i podržavala ciljeve nasilne etničke podjele i pridonijela je njenom provođenju", suglasili su se tužitelji i optužena.

Najviši lideri Bosanskih Srba Karadžić i Krajišnik "često su odlazili u Beograd kako bi se konzultirali, dobili usmjerenje i osigurali podršku Slobodana Miloševića". Političko i vojno vođstvo u Beogradu je financijski i logistički podržavalo Vojsku Republike Srpske, priznaje Plavšićeva.

Odgovornost Biljane Plavšić za zločine koje je priznala se, prema danas objavljenom dokumentu, sastoji u slijedećem: svojim sudjelovanjem u političkim vlastima dala je podršku vladi i vojnim i političkim tijelima koja su provodila nasilnu etničku podjelu; poticala je tu politiku svojim javnim izjavama o tome kako određeni teritoriji pripadaju Srbima i kako se Srbi moraju bojati genocida i pozivala je paravojne snage iz Srbije da pomognu bosanskim Srbima. Biljana Plavšić je, uz to, priznala da je sudjelovala i u pokušajima prikrivanja zločina kao i u negiranjima da su se oni dogodili. (kraj)

Dijeljenje sadržaja