Bivši visoki predstavnik u BiH Carl Bildt smatra da je svojim političkim djelovanjem nakon rata i priznanjem krivnje za događaje iz 1992. Biljana Plavšić dala veliki doprinos pomirenju u BiH, a time i misiji Haškog tribunala.

Biljana Plavšić je javno prihvatila svoju odgovornost za događaje u Bosni i Hercegovini u prvoj polovici 90-tih, a nakon rata je otvoreno podržavala Daytonski/Dejtonski sporazum - i time je dala značajan doprinos procesu pomirenja, zaključio je bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Carl Bildt/Karl Bilt na saslušanju o kazni bivšoj predsjednici Republike Sprske.

Ocjenjujući da je njena uloga u ratu bila "više simbolična nego suštinska", Bildt je dodao da je Biljana Plavšić u to vrijeme bila na visokom položaju potpredsjednice Republike Srpske, te da je zato veoma važno što sada prihvata svoj dio odgovornosti za počinjene zločine. "Kad je saznala za hašku optužnicu, Plavšićeva je sama došla u Hag - nitko je nije doveo. Ni jedan drugi politički ili vojni lider to nije učinio", primijetio je Bildt.

Švedski diplomat je, u funkciji visokog predstavnika, imao brojne kontakte s Plavšićevom u vrijeme kad je međunarodna zajednica nastojala da pokrene provođenje Daytonskog sporazuma. "Gospođa Plavšić je u periodu nakon 1995. hrabro podržavala uspostavu mira. Premda u početku nije podržala Daytonski sporazum, kasnije ga je prihvatila i podržavala njegov ustav čak i po cijenu opasnosti koje je to nosilo za nju", navodi Bildt koji je opisao borbu između nje i grupe lidera na Palama koji su se protivili primeni sporazuma i nastojali maknuti Plavšićevu s vlasti 1997. godine.

"Zadatak Tribunala, prve institucije ove vrste u međunarodnoj povijesti, od ogromne je važnosti", rekao je Bildt, obrazlažući zašto je došao svjedočiti na saslušanju o kaznu Biljani Plavšić. "Pravda se mora provesti, ali ne kao instrument osvete, već pomirenja", zaključio je bivši visoki predstavnik međunarodne zajednice.

Vjera Bogati

Dijeljenje sadržaja