Mada je na početku svedočenja na suđenju bivšim čelnicima bosanskih Hrvata rekao da se sa Tuđmanom razišao zbog njegove politike prema BiH, Josip Manolić je u nastavku iskaza opsesiju bivšeg predsednika obnavljanjem Hrvatske Banovine i "realnim granicama" koje će "podebljati hrvatsku kiflu"... opisao kao "puka naklapanja i iznošenje različitih želja."


Na početku svedočenja na suđenju šestorici bivših čelnika Herceg Bosne, nekadašnji visoki zvaničnik Republike Hrvatske Josip Manolić je rekao da se sa predsednikom Tuđmanom i Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ) čiji je i sam bio jedan od osnivača, definitivno razišao u aprilu 1994. godine pošto se nije slagao sa njegovom politikom prema BiH, nefunkcionisanjem pravne države i autoritarnim načinom vođenja stranke.

Neslaganja su se, svedočio je osamdeset šestogodišnji Manolić, pojavila nakon tajnog sastanka Tuđmana i Miloševića u Karađorđevu, 25. marta 1991. godine. Sastanku je trebalo da prisustvuju i Stjepan Mesić i Borisav Jović, ali su dvojica predsednika odlučili da razgovaraju u četiri oka, bez svedoka. Nakon sastanka, vidno zadovoljni Tuđman je infomisao Manolića i Mesića da su se on i Milošević "načelno složili oko pitanja podele BiH." Manolić se s tim nije slagao pošto je, kako je danas svedočio, smatrao da se moraju prihvatiti "avnojske granice" i da nije "ni realno ni pametno dirati u njih."

Manolićeva verzija dogovora iz Karađorđeva je identična onoj koju je, svedočeći na suđenju Slobodanu Miloševiću, izneo nesuđeni učesnik tog sastanka Stjepan Mesić. U nastavku svedočenja, međutim, Manolić je nastojao da relativizuje Tuđmanove stavove o BiH. Mada je potvrdio da je Tuđman u jednom periodu bio "opsednut" Hrvatskom Banovinom i obnavljanjem njenih granica, i da je "avnojske granice" Hrvatske smatrao "apsurdnim" i govorio da "hrvatsku kiflu treba podebljati" kako bi se obezbedile "realne granice", Manolić je sve to otpisivao kao "puka naklapanja i iznošenja svog mišljenja" ili "različitih želja." Na pitanje tužioca kako se "hrvatska kifla može podebljati", Manolić je priznao da bi to "verovatno značilo izvesno pomeranje granice prema BiH" dodajući, međutim, kako "to niko nije eksplicitno rekao."

Prelomni trenutak, po Manoliću, je bio kada se Tuđman u februaru 1992. godine opredelio za "očuvanje celovite BiH" time što je odlučio da bosanski Hrvati učestvuju na referendumu o suverenoj BiH, što je bilo u suprotnosti sa njegovim dogovorom sa Miloševićem.

Josip Manolić će svedočiti do kraja ove sedmice.

Dijeljenje sadržaja