Milivoj Gagro, gradonačelnik Mostara od decembra 1990. do maja 1992, godine, svedočio o podeli unutar HDZ BiH i "suparništvu" između HVO i HOS oko "mogućnosti zajedničkog života Hrvata i Muslimana."


Na suđenju šestorici nekadašnjih čelnika bosanskih Hrvata, bivši gradonačelnik Mostara Milivoj Gagro svedočio je o podeli do koje je uoči rata došlo u rukovodstvu HDZ BiH. Tadašnji predsednik stranke Stjepan Kljujić i predsednik Hrvatske zajednice Herceg Bosna Mate Boban su se, prema rečima svedoka, sukobili oko "mogućnosti zajedničkog života Hrvata i Muslimana" na tom prostoru. Kljujić se zalagao za zajednički život u "multietničkom Mostaru", ali je, tvrdi svedok, prevagnulo suprotno stanovište koje je zastupao Mate Boban.

Rezultat takvog ishoda sukoba Bobana i Kljujića je prema svedočenju Milivoja Gagra bilo formiranje Hrvatskog veća obrane (HVO) koje je preuzelo najpre vojnu a zatim i civilnu vlast u Mostaru.

Na isti način kao i podelu u HDZ, Gagro je opisao i "suparništvo" između snaga HVO i HOS. Na području Mostara su, prema njegovim rečima, pripadnici HOS "branili suživot", dok je cilj HVO bila čista hrvatska zajednica.

Vanredno stanje u Mostaru je, prema svedoku, počelo još u septembru 1991. godine, kada su grad "zaposele" JNA i srpske paravojne formacije. Gagro je sa članovima izvršnog odbora Mostara nastojao da obezbedi "normalne uslove" za život njegovih žitelja i oko 20 hiljada izbeglica koje su se slile iz okolnih sela.

Krajem februara 1992. formiran je opštinski Krizni štab, na čijem je čelu bio Gagro, a koji je organizovao odbranu Mostara. Međutim, početkom maja tu ulogu preuzima opštinski stožer HVO, formiran odlukom od 7. maja 1992. koju je tužilac predočio svedoku. "Nikada nisam video tu odluku", rekao je Gagro. Na isti način je reagovao i kada mu je tužilac predočio odluku o formiranju Glavnog stožera HVO, koju je 10 maja 1992. godine potpisao general Janko Bobetko. Nije, takođe, mogao da odgovori na pitanje tužioca "zašto bi takvu odluku potpisivao general Hrvatske vojske?"

Milivoj Gagro smenjen je sa položaja gradonačelnika i predsednika Kriznog štaba Mostara 15 maja 1992. godine kada je zatekao zaključanu kancelariju u koju mu je zabranjen pristup. Na pitanje sudije Treksela, zašto nije, kao legitimni predstavnik vlasti potražio pomoć od policije kojom je i upravljao kao šef kriznog štaba, Gagro je, vidno uzbuđen odgovorio da "u to vreme nije mogao proći ni jedan razumni pokušaj".

Svedočenje Milivoja Gagra nastavlja se unakrsnim ispitivanjem branilaca šestorice čelnika nekadašnje Herceg Bosne.

Dijeljenje sadržaja