U nastojanju da diskvalifikuje svedoka optužbe, branilac Jadranka Prlića je mostarskog muftiju Seida Smajkića optužio da je od 1976. godine bio saradnik Službe državne bezbednosti tadašnje Jugoslavije. Svedok priznaje da ga je služba zvala na "informativne razgovore", ali negira da je s njom sarađivao


Mostarski muftija Seid Smajkić vratio se danas u sudnicu Tribunala kako bi nastavio da odgovara na pitanja zastupnika Jadranka Prlića, Milivoja Petkovića, Valentina Ćorića i Berislava Pušića budući da je odbrana Bruna Stojića i Slobodana Praljka svoje unakrsno ispitivanje završila protekle sedmice.

Muftija Smajkić je odgovarajući na pitanja tužioca, optužio HVO da je 1992. godine "pučem" preuzeo vlast u Mostaru, potpuno "kroatizovao" grad i učinio sve da Muslimani ne budu prihvaćeni kao narod već samo kao "manjinska verska grupa".

Nakon odbrane Praljka i Stojića i branilac Jadranka Prlića, američki advokat Majkl/Michael Karnavas tražio je od svedoka objašnjenje u vezi sa kontraverznim "Uputstvom muslimanskom borcu" koje je napisao zenički muftija a štampano je i distribuirano u BiH 1993. godine. U njemu se navodi da "vojno zapovedništvo odlučuje da li će osloboditi, razmeniti ili likvidirati nekog zarobljenika."

Muftija Smajkić se držao stava da se radilo o navodima koji se "nisu mogli primenjivati u BiH", te da su se uputstva više odnosila na "moralne kategorije". Nije međutim mogao da objasni kako se moglo osigurati da će svaki borac upravo na taj način shvatiti uputstva iz priručnika.

Prlićev branilac suočio je svedoka i sa tvrdnjom da još od 1976. godine "sarađuje" sa Službom državne bezbednosti (SDB) i pokazao mu dokument kojim se na preporuku Službe, odobrava registrovanje Rusmira, što je navodno bilo Smajkićevo tajno ime, "za saradnika SDB" od 6. juna 1980. godine.

Iako je najpre rekao da o tome ništa ne zna, mostarski muftija je, nakon prezentacije dokumenta, objasnio je da ga je Služba često pozivala na razgovore ali ne kao "saradnika". Tadašnji "Titov" režim, objasnio je, nije bio blagonaklon prema verskim poslenicima, pa je on kao i drugi "verski službenici" tada, bio "pod prismotrom".

Muftijino svedočenje o "kroatizaciji" Mostara, Prlićev branilac nastojao je da pobije ukazujući na odluku HVO od 6. novembra 1992. godine o promeni svih naziva ulica koji "imaju ideološko ili jugoslovensko značenje". Svedok je međutim podsetio da je nekadašnjoj ulici Alekse Šantića tada ime promenjeno u ulicu "fašističkog doktora" Mile Budaka i da taj naziv nosi i danas.

Tužilac je u dodatnom ispitivanju mostarskom muftiji pružio priliku da dopuni neke od svojih odgovora a posebno onaj vezan za "Uputstva muslimanskom borcu". Svedok je ponovio da je samo prvi deo priručnika - "o moralu" – bio namenjen borcima i nalagao im da, pored ostalog, "budu pažljivi i da ne ubijaju žene, starce, sveštenike...".

Drugi deo, "sa praktičnim uputstvima", među kojima je i ono o "likvidiranju zarobljenika", prema muftiji se nije mogao u potpunosti primenjivati. Uz dozvolu predsedavajućeg sudije, braniteljica Bruna Stojića Senka Nožica je pitala svedoka da li su mu poznati slučajevi "ritualnog ubijanja zarobljenika" čime je primenjivano ovo uputstvo. "Jeste, čini mi se, samo u dva slučaja" odgovorio je mostarski muftija Seid Smajkić čije je svedočenje danas završeno.

Suđenje bivšim čelnicima Herceg Bosne biće nastavljeno u utorak 13. juna.

Dijeljenje sadržaja