Na raspravi po žalbama u slučaju Milomira Stakića, tužitelj tvrdi da je bivši šef prijedorskog Kriznog štaba imao genocidne namjere. Kroz djela genocida pokušalo se stvoriti “srpsku općinu” u Prijedoru, smatra tužitelj


Tužitelji tvrde da je Milomir Stakić, kao i drugi članovi Kriznog štaba u Prijedoru, “imao namjeru” uništiti - djelomično ili u cijelosti - nesrpsko stanovništvo te općine i stoga u svojoj žalbi traže da bivši predsjednik prijedorske općine i šef Kriznog štaba bude proglašen krivim za genocid. Prvostupanjskom presudom Stakić je, naime, oslobođen optužbe za genocid ali je za progone, istrjebljenje i ubijanja osuđen na kaznu doživotnog zatvora.

U danas započetom trodnevnom saslušanju po žalbama optužbe i obrane u slučaju Stakić, tužitelj Mark McEwan/Mekjuan je rekao da je prvostupanjsko vijeće pogrešno zaključilo kako “nema dokaza” da se proklamirani cilj stvaranja srpske općine pokušalo ostvariti kroz djelomično uništavanje drugih nacionalnih grupa. “Sredstva koja su korištena za postizanje tog cilja predstavljala su djela genocida”, tvrdi McEwan.

Oko 3.000 Bošnjaka i Hrvata ubijeno je 1992. godine u tom području, podsjeća tužitelj, ali dodaje također da postojanje genocida ne ovisi o broju žrtava, već o namjerama počinitelja (da unište neku grupu djelomično ili cijelosti).

Tužitelji također smatraju da se žrtvom genocida može smatrati “nesrpsko” stanovništvo u cjelini, iako je prvostupanjsko vijeće, u svojoj presudi iz jula 2003. godine, odbacilo takvu definiciju kao preširoku.

Današnja žalbena rasprava započela je iskazom jednog zaštićenog svjedoka, kojeg je na klupu za svjedoke pozvalo Žalbeno vijeće. Taj je svjedok ranije dao izjavu tužiteljstvu, a iz te izjave je obrana u svoj pisani podnesak uvrstila dio koji joj ide u prilog. No budući da ga obrana nije pozvala na klupu za svjedoke, to su učinili suci. Svjedok je saslušan na zatvorenoj sjednici.

Stakićeva obrana će sutra iznijeti svoje žalbene argumente u kojima se, među ostalim, osvrće na pravičnost suđenja i na kaznu doživotnog zatvora bivšem šefu Kriznog štaba u Prijedoru – jedinu takvu kaznu u dosadašnjoj praksi Tribunala.

Dijeljenje sadržaja