Na suđenju bivših komandantima u 3. korpusu ABiH, vojni ekspert obrane Vahid Karavelić svjedoči o “vršenju komande na višim razinama”. Treba razlikovati propuste koji su rezultat “nerada ili neznanja” od onih koji su izazvani “objektivnim” teškoćama, kaže svjedok.


Oficiri Armije BiH obavljali su svoje komandne dužnosti u vrlo složenim i teškim ratnim uvjetima, kaže penzionirani general-major Vojske Federacije BiH, Vahid Karavelić, koji na suđenju bivšem komandantu 3. korpusa Enveru Hadžihasanoviću i bivšem komandantu 7. muslimanske brigade Amiru Kuburi kao vojni ekspert obrane svjedoči o “vršenju komande na višim razinama”.

On kaže da se u procjeni rada komandanta mora uzeti u obzir “stvarnost” u Bosni i Hercegovini 1992. i 1993. godine, odnosno “veoma konfuzna situacija u politici i obrani”, pogotovo u početku rata. K tome, “karakter rata je bio takav da se negativno odražavao na misiju svakog komadanta”, kaže svjedok podsjećajući da su se vladine snage borile protiv tri neprijatelja.

Na izvršavanje komandne misije utječe još niz faktora, dodaje Karavelić: od stručnosti podređenog osoblja, preko mogućnosti komunikacija i slobode kretanja, podrške civilnog stanovništva do toga da li neprijateljska strana čini zločine.

Svjedok je napomenuo da ti negativni “utjecaji” ne umanjuju odgovornost komandanta, ali da “pokazuju koliko je bilo složeno i teško izvršavati misiju”. Karavelić - koji je tokom 1993. godine bio zamjenik komandanta, a potom i komandant 1. korpusa ABiH – kaže da se ne bi ponovno prihvatio te dužnosti u takvim okolnostima. U svom ekspertnom izvještaju, on je naveo 34 zakonske dužnosti vojnog komandanta, ali je, na pitanje advokata, dodao da ni on sam nije uspio sve te dužnosti izvršiti zbog svih “objektivnih” problema. Dakle, ne radi se o tome da su propusti rezultat “nerada ili neznanja”, nego “objektivnih okolnosti”, kaže svjedok.

Glavno ispitivanje vještaka obrane trajat će nekoliko dana, a sljedeće sedmice će ga protuispitivati tužitelj.

Dijeljenje sadržaja