Da bi se imala potpuna informacija o postupcima vođenim protiv pripadnika 3. korpusa ABiH treba pregledati evidencije više vojnih i civilnih sudova, dokazuje obrana Envera Hadžihasanovića i Amira Kubure koje tužitelj tereti da nisu pokrenuli postupke pred vojnim sudovima za kažnjavanje zločina nad ne-Bošnjacima.


Obrana generala Envera Hadžihasanovića i brigadira Amira Kubure izvela je na klupu za svjedoke pravnog eksperta Kasima Trnku da bi sucima predočila pravne okvire i složenu ratnu situaciju, u kojima su optuženi radili. Hadžihasanović je 1993. godine zapovijedao 3. korpusom ABiH, a Kubura 7. muslimanskom brigadom, koja je bila dio tog korpusa. Tužitelj ih tereti da nisu spriječili ni kaznili zločine podređenih vojnika kako im je to dužnost nalagala.

Profesor prava i sudac Ustavnog suda Federacije BiH Kasim Trnka je objasnio ustavni sistem BiH prema kojemu su se od proširenog Predsjedništva, kao vrhovnog tijela, granale hijerarhije vojnih i civilnih organa. On je podsjetio da su civilne i vojne strukture BiH u području 3. korpusa imale "ogromne probleme" zbog srpske okupacije velikog dijela teritorija BiH i paralelnih struktura HVO. U tim izvanrednim okolnostiima, na primjer, uz općinske vlasti su postojali i takozvani "izmješteni" organi vlasti za općine sjeverne Bosne koje su bile pod okupacijom.

Trnka je nadalje objašnjavao da su u okviru pravosudnog sistema BiH postojali civilni i vojni sudovi, sa definiranim nadležnostima. Pravni sistem nije predviđao mogućnost da vojska, na primjer 3. korpus, utječe na rad sudskih organa, naveo je svjedok.

Obrana je stavila poseban naglasak na činjenicu da vojnicima 3. korpusa nisu uvijek sudili vojni sudovi, već da su mogli biti izvedeni i na civilne sudove, ovisno o tome da li je krivično djelo počinjeno u okviru ili izvan borbe. Tužitelj je, naime, dokazivao kako u arhivama vojnih sudova nema dokaza da su pripadnici ABiH krivično gonjeni zbog zločina nad civilima ne-bošnjačke nacionalnosti.

No, obrana nastoji dokazati da se iz evidencije vojnih sudova ne može dobiti kompletan odgovor: "Ako želite znati koji su postupci vođeni protiv pripadnika vojske, gdje ćete tražiti odgovor?", upitao je svjedoka advokat Stephane Bourgon/Stefan Burgon. "Treba se prilično nahodati", odgovorio je Trnka, objašnjavajući da vojnik može biti kažnjen pred prekršajnim sudom, redovnim sudom, pred vojnim discipliniskim organima, vojnim sudovima i na kraju pred Vrhovnim sudom države.

Tužiteljica Tecla Henry Benjamin/Tekla Henri Bendžamin je sugerirala svjedoku da su, prema zakonu, vojni sudovi nadležni za djela vojnika sve do njihove demobilizacije. "Da, u principu vojno lice odgovara pred vojnim sudom", složio se Trnka, "Ali ako se vojnik nađe u civilnom okruženju, bez uniforme i napravi 'običan kriminal' onda se tretira kao civil." Međutim, odluku o prepuštanju slučaja civilnom sudu ipak donosi vojni tužitelj, naveo je svjedok.

Na kraju iskaza Kasima Trnke, sudac Jean Claude/Žan Klod Antonetti je tražio da mu svjedok, kao vještak za ustav, objasni "kako je bilo moguće da se u okviru 3. korpusa ABiH osnuje 'Muslimanska brigada', ako je u Ustavu postojala jednakost Muslimana, Hrvata i Srba?" Trnka je odgovorio da ne zna konkretne okolnosti osnivanja takve brigade, ali da ona "nije održavala duh ustava". "Možda je to bila reakcija na postojanje VRS i HVO, ali nije bilo konzistentno s ciljevima Armije BiH."

Dijeljenje sadržaja