Komandant 3. korpusa Armije BiH je u augustu 1993. godine izvješten o zločinu nad grupom hrvatskih zarobljenika u Bugojnu, ali je istodobno izviješten i o tome da su protiv počinitelja poduzete kaznene mjere, dokazuje obrana


Komandant 3. korpusa Armije BiH je u augustu 1993. godine izvješten o zločinu nad grupom hrvatskih zarobljenika u Bugojnu, ali je istodobno izviješten i o tome da su protiv počinitelja poduzete kaznene mjere, dokazuje obrana na sudjenju bivšem komandantu 3. korpusa Enveru Hadžihasanoviću kojeg tužitelj tereti za propust da kazni nelegalna zatočavanja i premlaćivanja zarobljenika na više lokacija u Bugojnu.

Dva pripadnika službe vojne bezbjednosti 3. korpusa posjetili su u augustu 1993. godine Bugojno kako bi provjerili da li tamošnja brigada Armije BiH poštuje Ženevske konvencije – o čemu su svjedočili na sudjenju Hadžihasanoviću. Fehim Muratović i Edib Zlotrg navode da ih je kolega iz bugojanske 307. brigade izvijestio “da je došlo do incidenta, da su dva vojnika ABiH pretukla šest pripadnika HVO i da je jedan, nažalost, preminuo”. Takodjer im je rečeno da se protiv počinitelja podnosi krivična prijava. Te su informacije proslijedili komandi 3. korpusa.

Na traženje tužitelja da pojasne jesu li osobno provjerili da li su sankcije provedene, svjedoci navode kako “nisu imali razloga da sumnjaju u to”. Takodjer navode da nisu posjetili hrvatske zatočenike da vide u kakvim su uvjetima boravili. Za smještaj zatočenika, navode svjedoci, bilo je nadležno Ratno predsjedništvo Bugojna, a ne Armija BiH.

U dokaznom postupku optužbe, bivši zatočenici su svjedočili da su premlaćivanja vršena u više zatočeničkih centara, te da je oko 300 zatočenika u augustu 1993. okupljeno na stadionu “Iskra” u Bugojnu, gdje su u teškim uvjetima, uz odvodjenje na kopanje rovova, boravili do razmjene u aprilu 1994.

Dijeljenje sadržaja