Na sudjenju Vidoju Blagojeviću, svjedok odbrane, general VRS Dragomir Keserović, istakao da su i u vrijeme napada i pada Srebrenice po vojnim propisima "komandanti snosili odgovornost za sva pitanja i sve elemente funkcionisanja svoje jedinice"


"Komandovanje je nedjeljivo", ponavljao je general Dragomir Keserović, pomoćnik ministra odbrane u vladi RS, koji je juče i danas svjedočio na sudjenju Vidoju Blagojeviću, bivšem komandantu Bratunačke brigade, optuženom za srebreničke zločine u julu 1995. Keserović je u to vrijeme bio pukovnik i radio je u Upravi bezbjednosti Glavnog štaba VRS.

Pozivajući generala Keserovića kao svjedoka, odbrana je želila da on objasni strukturu i linije komandovanja u vojsci bosanskih Srba, posebno odnos organa bezbjednosti i vojne policije sa komandantom brigada. Odgovarajući na pitanja odbrane i optužbe, svjedok je na ekspertski način ukazivao da je komandant brigade "nadležan za vojnu policiju kao i za sve druge potčinjene jedinice". "Komandant ima odgovornost za sva pitanja i sve elemente funkcionisanja svoje jedinice. Odredjedne obaveze može prenijeti na svoje pomoćnike, ali osnovno je: jedinicom vojne policije kao i svim drugim jedinicama komanduje jedan komandant - komandant brigade," rekao je general Keserović pred Pretresnim vijećem.

Teza odbrane Vidoja Blagojevića je da je pomoćnik za bezbjednost i obavještajne poslove Bratunačke brigade Momir Nikolić, koji je priznao da je bio koordinator "evakuacije" 20.000 srebreničkih žena, djece i staraca, okupljenih 12. jula kod baze UNPROFOR u Potočarima, radio "na svoju ruku", a ne po naredjenju svog komandanta. Ta "evakuacija" u optužbi je kvalifikovana kao progon, i Nikolić je osudjen na 27 godina zatvora.

Na pitanje advokata Majkla/Michael Karnavasa da li je Nikolić "bio u stanju da direktno naredi vojnoj policiji da obavi neke zadatke u Potočarima, a da ne traži odobrenje od Blagojevića", svjedok je odgovorio: "Ne znam da li je bio u stanju, ali ako je tako učinio, to je izvan pravila."

Na isti način general Keserović je odgovorio i na pitanje da li je mogao postupati po naredjenju organa bezbjednosti Drinskog korpusa ili Ljubiše Beare, načelnika bezbjednosti u Glavnom štabu, a da ne traži odobrenje svog komandanta. Po ocjeni svjedoka i to je izvan propisa. "Niko ne može direktno izdati naredjenje, zaobilazeći komandanta brigade. Ni Beara," rekao je general Keserović. Ljubiša Beara je optužen kao jedan od glavnih izvršilaca srebreničkih zločina, ali je i do ovog trenutka nedostupan Tribunalu.

Svjedok Keserović je izjavio da ni u kom svojstvu nije bio učesnik srebreničke operacije VRS. Izmedju 4. i 17. jula 1995., tvrdio je, nalazio se 500 kilometara daleko od Srebrenice, u zoni borbenih dejstava Prvog krajiškog korpusa. "Konkretna saznanja o Srebrenici", rekao je, stiče u posljednje vrijeme, pošto je zadužen ispred Ministarstva odbrane RS da saradjuje sa Komisijom RS za utvrdjivanje, kako je rekao, "istine o dogadjajima u i oko Srebrenice od 10. do 19. jula 1995. godine".

Ta komisija, prema njegovom objašnjenju, istražuje arhive, prikuplja informacije od učesnika dogadjaja u Srebrenici i proučava materijale medjunarodnih institucija, izmedju ostalih i sudjenja u Haškom tribunalu. Visoki predstavnik za BiH Pedi Ešdaun/Paddy Ashdown, rekao je svjedok, "izrazio se kritički u pogledu tempa i rada Komisije i izvršio je neke personalne promjene". U te "personalne promjene" spada i smjena predsjednika Komisije i načelnika Generalštaba VRS. Kao razlog smjene ovog posljednjeg, svjedok je naveo "neposjedovanja ratne arhive VRS". "Ovih dana je vrijeme za konačan izvještaj o tim dogadjajima", dodao je na kraju.

Dijeljenje sadržaja