U svojoj uvodnoj riječi, obrana Vidoja Blagojevića najavila da će dokazivati da optuženi "nije učestvovao, direktno ili indirektno, ni u jednom zločinu" počinjenom prije, tokom ili nakon pada srebreničke enklave


Obrana Vidoja Blagojevića, bivšeg komandanta Bratunačke brigade VRS, započela je danas svoj dokazni postupak u kojem će dokazivati da Blagojević "nije učestvovao, direktno ili indirektno, ni u jednom zločinu" počinjenom prije, tokom ili nakon pada srebreničke enklave.

Blagojević je optužen za zločine nad Bošnjacima koji su zatočeni, zlostavljani i ubijeni u zoni odgovornosti njegove brigade, uključujući Potočare, kao i za zločine nad zatočenicima koji su iz zone Bratunca prebačeni na druge lokacije gdje su ubijeni.

Obrana će u sljedeća dva mjeseca izvoditi dokaze o tome da "Vidoje Blagojević ni u jednom trenutku nije bio član udruženog zločinačkog poduhvata" da se protjera i ubije bošnjačko stanovništvo enklave. "Mi ćemo predočiti dokaze koji će pokazati da je napad [VRS] na srebreničku enklavu bio neophodan i vojno održiv, te da je enklava korištena kao baza iz koje su počinjeni zločini nad srpskim stanovništvom", rekao je u svojoj uvodnoj riječi branilac Michael/Majkl Karnavas. On navodi da je "napad bio neophodan da bi se zaustavila ta zvjerstva." Ciljevi operacije "Krivaja 95" - u kojoj je u okviru Drinskog korpusa sudjelovala i Blagojevićeva brigada - bili su "ograničene prirode", tvrdi Karnavas, koji će dokazivati da zauzimanje grada Srebrenice nije bilo planirano u okviru te operacije, nego se "desilo neočekivano."

"Tokom napada na Srebrenicu, tko bi pomislio da će muslimanske snage napustiti svoje položaje i krenuti prema Tuzli. Tko bi pomislio da će holandski bataljun doživjeti totalni kolaps, a da UN neće intervenirati!?", upitao je Karnavas retorički.

Prema tvrdnjama obrane, Blagojević nije unaprijed znao da će nad Bošnjacima biti izvršen zločin, pa stoga nije mogao biti odgovoran za suučesništvo u genocidu. Naime, za dokazivanje odgovornosti za genocid potrebno je dokazati da je optuženi imao "namjeru" da ga počini. Branitelj navodi - oslanjajući se na dokaze koje je prethodno uveo tužitelj - da su masovna smaknuća počela tek nakon što je Ratko Mladić 13. jula 1995. u štabu Drinskog korpusa u Vlasenici izgubio živce i počeo vikati: "Sve ih pobijte."

Obrana će nadalje dokazivati da su se pripadnici Bratunačke brigade, koji su vidjeni na mjestima zločina tamo zatekli slučajno, a ne po naredbi Blagojevića. Karnavas je svoje uvodno izlaganje zaključio tvrdnjom da se teza o odgovornosti Vidoja Blagojevića - kako individualnoj tako i komandnoj - temelji samo na posrednim dokazima.

Blagojević je uhapšen u akciji SFOR-a u augustu 2001. Sudjenje je započelo 14. maja 2003. dokaznim postupkom optužbe, koji je zaključen u februaru ove godine. Na optuženičkoj klupi se uz Blagojevića nalazi i Dragan Jokić, koji je bio zadužen za inžinjeriju u Zvorničkoj brigadi VRS. Njegova će obrana izvoditi dokaze nakon Blagojevićeve. Preostala dva su-optuženika, Dragan Obrenović i Momir Nikolić, priznala su krivnju nakon čega su osudjeni na 17 i 27 godina zatvora.

Dijeljenje sadržaja