Andrija Bjelošević, bivši šef policije dobojske regije, tvrdi da je tadašnji šef lokalne stanice policije, a sada gradonačelnik Doboja Obren Petrović, zapošljavao policajce sa krivičnim dosijeima i uključio paravojsku u redove rezervne policije. Obren Petrović je u maju prošle godine, svedočeći na poziv optužbe, rekao da "pretpostavlja da je Bjelošević u svojoj kancelariji morao da čuje zvuke prebijanja" nesrba zatočenih u zgradi policije

Trinaestog dana svedočenja Andrije Bjeloševića na suđenju bivšim čelnicima policije bosanskih Srba, tužiteljica jeprivela kraju unakrsno ispitivanje ratnog načelnika Centra službi bezbednosti (CSB) u Doboju. Bjelošević svedoči na poziv odbrane MićeStanišića, bivšeg ministra policije bosanskih Srba, koji se sa Stojanom Župljaninom tereti za zločine nad Hrvatima i Muslimanima počinjene 1992. godine širom Bosne i Hercegovine.

Na pitanja tužiteljice zašto je tokom cele godine Stevan Todorović bio načelnik policijske stanice Bosanski Šamac uprkos krivičnim delima nad nesrbima u koje je bio umešan, svedok tvrdi da dugo nije znao ništa o tome pošto je Todorović "lagao" na sastancima. Tek je u drugoj polovini avgusta '92. saznao je da "ima propusta u radu", te da Todorović "nema znanje i moralne kvalitete" da vodi stanicu. Uprkos tome, ukazala je tužiteljica, Todorović je i u decembru 1992. godine i dalje bio na čelu policije u Šamcu. Bjelošević tvrdi da je pokušavao da pokrene disciplinski postupak, ali pošto Todorović nije zvanično imenovan od strane ministra, već od lokalnih vlasti, nije bilo pravnog osnova za pokretanje postupka.

Bjelošević je tražio da o otpuštanju Obrena Petrovića, tadašnjeg načelnika stanice policije, a sada gradonačelnika Doboja, govori na sednicama zatvorenim za javnost. Sudije, međutim, nisu smatrale da je to potrebno, te je iskaz nastavljen na zasedanju otvorenom za javnost.

U zapisniku sa sastanka na kojem se razgovaralo o Petrovićevoj smeni, zabeleženo je Bjeloševićevo negodovanje zbog toga što Petrović imenuje radnike policije koji ne ispunjavaju zakonske kriterijume odnosno imaju krivične dosijee. Prema zapisniku sa istog sastanka Bjelošević prigovara da se iz zatvora oslobađaju Hrvati i Muslimani i uz novčanu nadoknadu izvode iz BiH, te da je Petrović zaposlio dve radnice muslimanske nacionalnosti što je izazvalo "opravdani revolt" zaposlenih Srba. Svedok je negirao da je to rekao i želeo da na sednici zatvorenoj za javnost objasni "kako je došlo do te formulacije", ali mu to nije omogućeno.

I u pitanjima koja su se odnosila na odnos policije prema pripadnicima paravojnih formacija, svedok je često odgovornost prebacivao na Obrena Petrovića koji mu je, kako tvrdi, rekao da se "plaši" obračuna sa takvim grupama. Tužiteljica je ukazala da je Bjelošević naredio hapšenje takozvane "Luisove grupe", ali da nikada nije reagovao po pitanju "Predinih vukova", grupe od nekoliko desetina pripadnika na čelu sa Kujundžić Predragom,koji su u jednom trenutku bili na platnom spisku policije. "Pitajte Petrovića", bio je svedokov odgovor na pitanje zašto nikada nije naložio hapšenje "Predinih vukova". O tom problemu je, kaže, "skretao pažnju" Petroviću, koji je odlučio da "Predine vukove" smesti u stanicu milicije u Suvom Polju, pošto je "najbolje da su tamo, jer su tamo mirni".

Bjelošević je negirao i navod tužilaštva da je 12. jula 1992. godine dao nalog da se zatvorenici koriste kao živi štit, ali da se sa njima postupa "humano", kako je svedočio Edin Hadžović, jedan od zatočenih Muslimana koji je preživeo živi štit. Bjeloševićev iskaz biće završen sutra kada će odgovarati na dodatna pitanja branioca Miće Stanišića.

Dijeljenje sadržaja