U svojoj završnoj reči na kraju petnaestomesečnog suđenja za genocid u Srebrenici, odbrana ukazuje na "sumnjivu" okolnost da je iz arhiva VRS "nestao" službeni zapisnik o primopredaji dužnosti, iz kojeg bi se – tvrde branioci - videlo da optuženi general Krstić nije u vreme masakra bio komandant Drinskog korpusa, u čijoj su se zoni odgovornosti dogodili zločini


Branioci generala Radislava Krstića, bivšeg komandanta Drinskog korpusa VRS optuženog za genocid u Srebrenici, ostaju dosledno pri liniji odbrane koju su zastupali od prvog dana suđenja, 13. marta prošle godine. Njihova je osnovna teza, naime, da je general Krstić komandu nad Drinskim korpusom preuzeo tek 20. jula 1995. a da su do tog datuma srebreničkom operacijom VRS komandovali generali Milenko Živanović i, u određenim trenucima, lično general Ratko Mladić, načelnik Glavnog štaba VRS. Datum preuzimanja dužnosti je izuzetno značajan, jer je većina srebreničkih zločina - u kojima je stradalo najmanje 7.000 ljudi – izvršena između 11. i 17. jula 1995, dakle pre nego što je, kako tvrdi odbrana, izvršena primopredaja dužnosti komandanta.

Od te je teze, na početku svoje završne reči, pošao danas Krstićev branilac, advokat Nenad Petrušić iz Beograda. Osporio je dokaznu vrednost dokumenta koji je tužilaštvu u aprilu ove godine dao general Živanović, a prema kojem je primopredaja dužnosti između njega i generala Krstića izvršena 13. jula u štabu Drinskog korpusa u Vlasenici. Petrušić smatra"sumnjivom" činjenicu da ni optužba ni odbrana nisu uspeli da u štabovima VRS pronađu "zapisnik o primopredaji dužnosti", tumačeći je, indirektno, kao neku vrstu zavere protiv generala Krstića, odnosno osvete zbog toga što je, u svom svedočenju pred Tribunalom, odgovornost za srebreničke zločine prebacio na generala Mladića i jedan broj oficira bezbednosti Glavnog štaba VRS, na čelu sa pukovnikom Ljubom Bearom.

Za operaciju "Krivaja '95", kako je glasilo šifrovano ime napada na Srebrenicu u julu 1995, Krstićeva odbrana tvrdi da je bila iznuđena "diverzantsko-terorističkim akcijama" muslimanskih snaga u enklavi, koje su kulminirale krajem juna te godine, upadima u dubinu zone odgovornosti Drinskog korpusa i napadima na srpska sela i civile. Ta operacija je, po odbrani, bila završena 11. jula, kada su snage VRS ušle u Srebrenicu i tako ostvarile postavljeni cilj da se enklava pod nominalnom zaštitom UN "suzi na gradsko jezgro." Odluka o "nastavku operacije", odnosno o deportaciji civila i masovnim egzekucijama zarobljenih muškaraca, rekao je danas branilac generala Krstića, "doneta je na nekom višem nivou." Nije, međutim, precizirao kojem.

General Krstić je optužen za genocid, što znači da tužilaštvo mora da dokaže da je u zločinima za koje se tereti učestvovao sa "namerom" da se muslimansko stanovništvo Srebrenice "u celini ili delom, uništi kao etnička, rasna ili verska grupa." O odsustvu takve "namere" kod generala Krstića sutra će govoriti njegov drugi branilac, Miroslav Višnjić, dok je Petrušić danas osporavao da je takva "namera" postojala kod generala Mladića, koji je još u novembru 1995. zajedno sa Radovanom Karadžićem takođe optužen za genocid u Srebrenici. Prema Petrušiću, Mladićeve reči upućene predstavnicima srebreničkih civila - "izaberite da li ćete opstati ili nestati" - bile su samo "retorika i zastrašivanje", a ne i izraz njegove "genocidne namere."

Završna reč odbrane generala Radislava Krstića nastaviće se, i završiti, sutra. Presuda se očekuje u drugoj polovini jula.

Dijeljenje sadržaja