Svjedok suda, bivši član prijedorskog Kriznog štaba Slobodan Kuruzović, smatra da u opštini Prijedor 1992. "nije bilo predstavnika vlasti koji nisu znali za zločine počinjene u logorima i cijeloj regiji"


U nastavku svjedočenja Slobodana Kuruzovića, bivšeg člana prijedorskog Kriznog štaba i upravnika logora Trnopolje, predsjedavajući sudija predočio je brojne dokaze iz kojih se vidi da Trnopolje nije bilo baš "otvoreni prihvatni centar" i "najsigurnije mjesto za Bošnjake i Hrvate", kako je Kuruzović tvrdio na početku svjedočenja. Na poziv vijeća, Kuruzović svjedoči na sudjenju bivšem predsjedniku Kriznog štaba i opštine Prijedor, dr Milomiru Stakiću.

Sudija Šomburg/Schomburg je Kuruzoviću prikazao snimke Trnopolja koje su u avgustu 1992. snimili britanski novinari. Na snimcima koji su tada uzdrmali svjetsku javnost i primorali vlasti Republike Srpske da rasformiraju logore, vide se pretučeni i izgladnjeli ljudi, ogradjeni bodljikavom žicom.

Slobodan Kuruzović je tvrdio da su ti ljudi neposredno prije dolaska britanskih novinara prebačeni u Trnopolje iz logora Omarska i Keraterm. "Došli su izgladnjeli, zarasli i prljavi. Mi smo ih nahranili i okupali i otišli su kućama", rekao je svjedok, dodavši kako u Trnopolju nije bilo isljedjivanja i zlostavljanja.

Sudac je takodjer svjedoku pokazao odluku Kriznog štaba Prijedor o zabrani pojedinačnog puštanja zatočenika iz logora Omarska, Keraterm i Trnopolje, a podsjetio je i na stravično ubistvo 228 muškaraca koji su konvojem iz Trnopolja krenuli za Travnik, prema teritoriji pod kontrolom Armije BiH, da bi ih na planini Vlašić policija izdvojila i poubijala, o čemu je svjedok i sam govorio prilikom jučerašnjeg svjedočenja.

Kuruzović je tvrdio da odluka Kriznog štaba o zabrani puštanja zatočenika nikada nije dostavljena upravi Trnopolja. Ponovio je da su se "izbjeglice" u Trnopolju slobodno kretale. Poput brojnih ranijih svjedoka odbrane na sudjenjima za prijedorske logore, Kuruzović je tvrdio da je bodljikava žica koja se vidi na snimku zapravo ograda skladišta gradjevinskog materijala, odakle su britanski novinari "snimali ljude koji su se slobodno šetali s vanjske strane žičane ograde".

Kuruzović je, dalje, tvrdio da ne zna ljude koji su počinili zločin na Vlašiću, ali da misli da je motiv masovnog ubistva bila pljačka. Pretpostavio je da su se policajci koji su pratili konvoj "medjusobno dogovorili da opljačkaju i pobiju dio ljudi". Sjetio se komandanta "Interventnog voda", svog bivšeg učenika a sada optuženika Haškog tribunala Darka Mrdje, ali je tvrdio je da ne zna je li Mrdja toga dana pratio konvoj.

Budući da je Kuruzović bio član Kriznog štaba Prijedor, sudiju Šomburga zanimalo je da li je ikada s predsjednikom opštine Milomirom Stakićem razgovarao o dogadjajima u Trnopolju ili o zločinu na Vlašiću. Kuruzović je odgovorio kako "sumnja da postoji bilo ko od bivših predstavnika vlasti ko nije znao što se u opštini dogadja". Smatra da je civilna vlast morala provesti istragu o zločinima počinjenim u regionu Prijedora i tvrdi da je najodgovorniji za funkcioniranje opštine tokom 1992. bio predsjednik Kriznog štaba, dr Milomir Stakić.

Svjedočenje Slobodana Kuruzovića nastaviće se i sutra.

Dijeljenje sadržaja