U protekla četiri mjeseca 45 svjedoka odbrane tvrdilo da bivši predsjednik Kriznog štaba Prijedor nije odgovoran za progone i zatočavanje nesrpskog stanovništva regije 1992., već da su te zločine počinili vojska i policija bez znanja civilnih vlasti


Sudjenje bivšem predsjedniku Kriznog štaba Prijedor, dr Milomiru Stakiću, privodi se kraju. Dokazni postupci obiju strana trajali su ukupno 141 dan, tokom kojih je optužba izvela 56 a odbrana 45 svjedoka.

Milomir Stakić optužen je za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja. Kao predsjednik Kriznog štaba Stakić je, prema optužnici, pomagao i podržavao akcije progona i zatočavanja nesrpskog stanovništva prijedorske regije 1992. godine. Optužnica ga, takodjer, tereti i za osnivanje zatočeničkih logora Omarska, Keraterm i Trnopolje u kojima su, u proljeće i ljeto iste godine, stradale hiljade Bošnjaka i Hrvata.

Svjedoci optužbe dokazivali su da je Stakić podsticao i usmjeravao napade na okolna nesrpska sela, odvodjenje Bošnjaka i Hrvata u logore, te prisilno premještanje nesrpskog stanovništva iz opštine Prijedor.

Stakićeva odbrana dokazivala je da predsjednik opštine nije znao za zločine koji su 1992. počinjeni u prijedorskoj regiji i logorima. Svjedoci obrane su tvrdili da su za progon, zatočavanje i zlostavljanje nesrpskih civila odgovorni zapovjednici vojske i policije, pukovnik Vladimir Arsić i Simo Drljača. Dokazivali su da dr Stakić nije saradjivao s njima i da nije imao nikakvog utjecaja na vojsku i policiju. Većina svjedoka odbrane tvrdila je da su Arsić i Drljača bili toliko "arogantni i dominantni" da im "plahi" predsjednik opštine nije smio ništa prigovoriti, a kamoli pokušati spriječiti zločine.

Svjedoci su tvrdili da je Krizni štab Prijedora bez pogovora usvajao odluke nadredjenih regionalnih i republičkih organa vlasti. Prema optužnici, predsjednik Kriznog štaba takozvane Autonomne regije Krajina (ARK) Radoslav Brdjanin i politički čelnici Republike Srpske Radovan Karadžić, Momčilo Krajišnik i Biljana Plavšić, bili su direktno nadredjeni Milomiru Stakiću.

Sudjenje Radoslavu Brdjaninu za genocid u ARK odvija se paralelno sa Stakićevim i njegova odbrana tvrdi da su se lokalni Krizni štabovi – a posebno onaj u Prijedoru - "otrgli kontroli" i djelovali "na svoju ruku". Početak sudjenja Momčilu Krajišniku za genocid i druge zločine najavljen je za 12. maj ove godine. Radovan Karadžić je još u bjegstvu dok je Biljana Plavšić priznala krivicu za zločin protiv čovječnosti, odnosno progone nesrpskog stanovništva i osudjena je na 11 godina zatvora.

Stakićevo sudjenje nastavlja se svjedočenjem još trojice svjedoka koje su pozvale sudije. Jedan od njih je bivši komandant prijedorske Teritorijalne odbrane Slobodan Kuruzović, koji je 1992. bio upravnik logora Trnopolje. Nakon toga, optužba i odbrana će dobiti još jednu priliku da medjusobno pobijaju neke od izvedenih dokaza.

Dijeljenje sadržaja