Okončan dokazni postupak obrane na sudjenju generalu Stanislavu Galiću, optuženom za granatiranje Sarajeva i snajpersku kampanju protiv civila. Galićevi branitelji osporavali su sve navode optužnice, osim činjenice da je u Sarajevu doista bilo civilnih žrtava. Medjutim, osporavali su kako broj civilnih žrtava tako i okolnosti njihovog stradanja.


"Sarajevo nije bilo opkoljeno...a eventualna stradanja civila u gradu bila se rezultat kolateralnih grešaka", dokazivala je obrana generala Stanislava Galića, bivšeg komandanta Sarajevsko-Romanijskog korpusa VRS, kojemu se sudi zbog snajperske i artiljerijske kampanje protiv stanovništva glavnog grada BiH. Obrana je ovog tjedna završila svoj dokazni postupak, koji je trajao sedam mjeseci i tokom kojeg je izvela 51 svjedoka.

Obrana je tvrdila da se, strateški gledano, nije radilo o opsadi, već samo o podjeli grada na srpsku i muslimansku zonu. "Srbi su željeli kontrolu na teritorijima koji su njihovi već stotinama godina", objašnjavao je svjedok obrane Richard Gray/Ričard Grej, bivši pripadnik UNPROFOR-a.

"Rat je izbio onog trenutka kad je SDA poželjela cijelo Sarajevo", prema pravnom ekspertu obrane Kosti Čavoškom koji tvrdi da su Muslimani htjeli Srbe svesti na "potlačenu i poniženu nacionalnu manjinu".

Dokument skupštine Srpske Republike BiH da Sarajevo treba biti "podijeljeno ili uništeno" jedan je vojni ekspert obrane primio s nevjericom, tvrdeći da bi bilo "suludo" da Bosanski Srbi žele uništiti svoj glavni grad.

Glavnu tezu optužbe - da je Galić provodio kampanju teroriziranja civilnog stanovništva s ciljem da život u gradu učini nepodnošljivim - svjedoci obrane su u potpunosti odbacivali tvrdeći da za takav plan nikada nisu čuli. Bivši pripadnici Galićevog korpusa svjedočili su da su pucali po Sarajevu isključivo u samoobrani, odgovarajući na napade Armije BiH, kao i da im je Galić stalno naglašavao da paze da ne stradaju civili. Medutim, problem je, prema njihovim riječima, bio u činjenici da nisu mogli razlikovati civile od vojnika Armije BiH.

Sarajevo je bilo legitimna vojna meta, tvrdila je obrana, budući da je u gradu bio smješten cijeli korpus sa svojom artiljerijom i infrastrukturom. Galićevi bliski suradnici, medju kojima oficir za vezu Milenko Indjić, tvrdili su da nisu znali za stradanja civila. Indjić je insistirao na tvrdnji da nikad nije primio ni jedan protest UNPROFOR-a zbog gadjanja civila. Vojnog promatrača koji je svjedočio da mu je upućivao mnoštvo takvih protesta, Indjić je nazvao lažovom.

U dokaznom postupku tužitelja svjedočile su žrtve i očevici snajperskih i artiljerijskih napada na civile opisujući kako su ljudi gadjani u svojim stanovima, u redovima za vodu i kruh, u tramvajima i prelazeći ulicu. Tužitelj je rekonstruirao više od 30 takvih incidenata da bi dokazao da su meci i granate došle s pozicija Galićevog korpusa i da su bili usmjereni upravo na civile. Kao odgovor na to, obrana je pozvala nekoliko eksperata za balistiku i sudsku medicinu koji su tvrdili da rekonstrukcije nisu valjane jer im nedostaje niz detalja - na primjer kut prolaska metka kroz tijelo - koji bi potvrdili odakle su došli meci. Ti svjedoci nisu mogli isključiti mogućnost da su napade izvršile Galićeve snage, ali su to pokušali dovesti u sumnju.

Dva bivša pripadnika UNPROFOR-a, jedan Ukrajinac i jedan Novozelandjanin, naveli su da su po Sarajevu pucali i pripadnici Armije BiH s namjerom da izazovu reakcije medjunarodne zajednice. "Izmišljalo se da Srbi vrše etničko čišćenje da bi se stvorila pogrešna slika o dogadjajima u Sarajevu i Bosni i Hercegovini", tvrdi Galićeva braniteljica Mara Pilipović.

Tužitelji su, kao dokaz teze o teroriziranju civila, priložili teorijska objašnjenja o tome što znači živjeti u opsadi, oskudici i stalnom strahu od smrti. Medjutim, psiholog kojeg je pozvala obrana tvrdio je da se ljudi brzo naviknu na život u ratnim uvjetima i izgube strah.

Zaključni izvještaj optužbe o tome da je veliki broj Sarajlija poginuo ili je raseljen zbog višegodišnjih napada na grad, obrana je nastojala relativizirati kroz nalaze svog demografskog eksperta koji je kritizirao metodologiju prikupljanja podataka o žrtvama i zaključio da su demografski nalazi tužitelja pristrani.

Dokazni postupak na sudjenju za zločine u Sarajevu ovim nije završen. Tužitelj će izvesti još nekoliko svjedoka na neke od okolnosti koje je u svom postupku pokrenula obrana, a Galićevi advokati će imati pravo da na te svjedoke odgovore svojim dokazima. Taj dodatni dio postupka ne bi trebao trajati više od mjesec dana.

Vjera Bogati

Dijeljenje sadržaja