Krajem ove sedmice završava se dokazni postupak optužbe protiv Milomira Stakića, optuženog za genocid u Prijedoru. Predsjedavajući sudija ponovo apeluje na tužilaštvo i odbranu da na raspravi "otvorenih karata" zakazanoj za početak slijedeće sedmice, pokušaju da se nagode oko pojedinih tačaka optužnice


Nakon ispitivanja posljednja četiri svjedoka tužilaštva u predmetu Prijedor, Pretresno vijeće će na prijedlog sudije Volfganga Šomburga/Wolfgang Schomburg održati raspravu "otvorenih karata". Na toj sjednici bi tužilaštvo trebalo da se izjasni da li ima tačaka optužnice za koje smatra da nisu dokazane "izvan svake razumne sumnje". U isto vrijeme sudija Šomburg je sugerirao odbrani da ukaže na tačke optužnice koje ona smatra nespornim i koje u izvođenju svojih dokaza neće ni pokušavati da pobije.

Time bi se, po mišljenju sudije, suđenje moglo učiniti efikasnijim i kraćim. Pozivajući se na "tradiciju sudskih nagovještaja", on je u svom dugom govoru ponovo diskretno pozvao odbranu i tužilaštvo na neku vrstu kompromisa. Tužilaštvo bi, smatra Šomburg, "moglo zaključiti šta u izvođenju svojih dokaza više ne smatra bitnim", dok odbrana, s druge strane, "ne pobija da su neki zločini počinjeni, ali osporava direktnu odgovornost doktora Stakića."

Po mišljenju sudije, na tom planu postoji mogućnost približavanja stavova dviju strana. "Osnovno pitanje je da napravimo jasnu razlika šta se osporava a šta ne," rekao je on i kao primjer naveo pitanje nasilnog "preuzimanja vlasti" u Prijedoru, poslije kojeg je doktor Stakić došao na čelo opštinskog Kriznog štaba. "U početku suđenja nismo se ni usuđivali da se koristimo terminom 'preuzimanje vlasti', a sada ga, pošto je ta činjenica nesporna, svi otvoreno koristimo," rekao je Šomburg.

On se založio i za diferencijaciju u nekim kvalifikacijama. Naveo je kao primjer formulaciju "planirao, podsticao, naređivao, pomagao i podržavao" izvršenje krivičnih djela. Po njegovom mišljenju, postoji mogućnost da, primjera radi, izostane "planiranje i naređivanje", a ostane "pomaganje i podržavanje", što bi znatno utjecalo na definitivnu kvalifikaciju u pojedinim tačkama optužnice i pojednostavilo posao odbrani u njenom dokaznom postupku koji predstoji.

U vezi s takvim diferenciranjem spomenuo je i glavnu tačku optužnice - zločin genocida. "Treba da znamo da je ta tačka optužbe alternativna, to jest da obuhvata genocid i saučesništvo u genocidu," rekao je sudija i istakao da je u toj sferi suštinsko pitanje "namjere" da se jedna etnička grupa uništi kao takva i da li je doktor Stakić zaista imao takvu namjeru.

Time je sudija Šomburg ponovo sugerirao "nagodbu" koja bi, po svemu sudeći, uključila Stakićevo priznanje krivice za većinu djela koja mu se pripisuju, u zamjenu za tužiočevo odustajanje od najteže optužbe – za genocid. Između strana je, kako saznajemo, bilo nekih razgovora o toj temi, ali je jaz između "očekivanja odbrane i zahtjeva tužilaštva" i dalje veliki. To je potvrdila i tužilac Džoana (Joanna) Korner, kada je rekla: "Prihvatamo raspravu koju predlažete, ali ne želim da se stekne dojam da ćemo odbaciti veliki dio naših optužbi i argumenata".

Bez obzira da li će doći do nagodbe ili ne, odbrana Milomira Stakića će, pošto se završi dokazni postupak tužilaštva, podnijeti zahtjev za oslobađajućom presudom. Pretresno vijeće može donijeti takvu presudu ukoliko zaključi "da nema dovoljno dokaza da bi ga osudilo po optužbi". Takođe je mogućno da "redukuje" optužnicu, to jest da oslobodi Milomira Stakića za neke od optužbi koje mu se stavljaju na teret. Odluka o tome biće donesena uoči početka dokaznog postupka odbrane, predviđenog za 18. oktobar.

Dijeljenje sadržaja