Home



BEOGRAD HOĆE DA SARADJUJE ALI NE DA ARHIVE




Rasprava o zahtevu tužilaštva da se izda obavezujući nalog vlastima Srbije i Crne Gore za dostavljanje dokumenata koji su od kritičnog značaja za razrešavanje slučaja Milošević

Geoffrey Nice, tužilac na suđenju Slobodanu MiloševićuGeoffrey Nice, tužilac na suđenju Slobodanu Miloševiću

Tražeći od veća da vlastima u Beogradu izda obavezujući nalog za dostavljanje dokumenata, tužilac Džefri Najs je posegao za argumentom na koji su sudije posebno osetljive. Rekao im je da je sudjenje Slobodanu Miloševiću "moglo da bude mnogo kraće... da su vlasti u SRJ zauzele pro-aktivni stav i pretražile arhive koji sadrže dokumente od značaja za utvrdjivanje istine u ovom predmetu".

S druge strane, vlada Srbije i Crne Gore je - kako je na današnjoj raspravi istakao njen predstavnik Vladimir Djerić - "slomila otpor birokratije koja se opirala saradnji i spremna je da izvrši sve svoje obaveze", ali ne može tužilaštvu da dozvoli "opšti pristup arhivama" i zato predlaže veću da odbaci zahtev optužbe za izdavanje obavezujućeg naloga.

Tužilaštvo, medjutim, tvrdi da ne traži "opšti pristup arhivama" već konkretna dokumenta od značaja za sudjenje Slobodanu Miloševiću, ali da iz Beograda na takve zahteve stižu "neadekvatni odgovori" u stilu da su dokumenti "možda" uništeni u NATO bombardovanju ili da se ne zna gde su. Tužilaštvu je, prošle godine, i iz Generalštaba VJ i iz Vojnog kabineta poslednjeg predsednika SRJ Vojislava Koštunice odgovoreno da "ne postoje" dokumenti Zajedničke komande na Kosovu. Najs, medjutim, tvrdi da oni "postoje" i podseća da je tužilaštvo dobilo neke dokumente Zajedničke komande od sojih svedoka Radeta Markovića i generala Aleksandra Vasiljevića.

Djerić, sa svoje strane, podseća na promene koje su se u poslednje dve i po godine dogodile u Beogradu i tvrdi da prilikom primopredaje vlasti nisu pronadjeni mnogi zvanični dokumenti, kao i da su mnogi završili u "privatnim rukama". Predstavnik vlade u Beogradu, takodje, ukazuje da su neki od zahteva tužilaštva "previše uopšteni" i da bi njihovo ispunjavanje značilo predaju "kompletnih arhiva" Vrhovne komande ili Vrhovnog saveta odbrane.

Na kraju dvočasovne rasprave, veće je vlastima u Beogradu dalo rok od dva meseca da odgovore na listu "prioritetnih dokumenata" koji su, po Najsu, "kritični za razrešenje ovog predmeta". Nakon toga, veće će oceniti da li ima potrebe za izdavanje obavezujućeg naloga za dostavu tih dokumenata, koje i samo ocenjuje veoma releventnim za slučaj Milošević.


Dijeljenje sadržaja
FB TW LI EMAIL




TV Tribunal 138

TRIBUNAL ŽALI ZA ĐINĐIĆEM: Udarac vladavini prava
SVI ZA PRAVDU - PRAVDA ZA SVE: Dvostruka inauguracija Međunarodnog krivičnog suda
MILOŠEVIĆEVA "PRETORIJANSKA GARDA": Čega se stidi general Milosav Đorđević?
RAT U GRADU I ZA GRAD: Da li je cijelo Sarajevo bilo legitimna vojna meta?
POČETAK SUĐENJA 12. MAJA 2003: Krajišnik uveren da će dokazati da je "nevin čovek"