Home



ODBRANA: PARAVOJSKA "STRAH I TREPET" ZA POLICIJU




Odbrana bivšeg načelnika Centra službi bezbednosti Banja Luka Stojana Župljanina tvrdi da policija u Sanskom Mostu 1992. godine nije mogla da hapsi počinioce zločina nad Hrvatima i Muslimanima zbog pritiska pripadnika paravojnih jedinica, koji su bili "strah i trepet"

Milenko Delić, svjedok na suđenju Mići Stanišiću i Stojanu ŽupljaninuMilenko Delić, svjedok na suđenju Mići Stanišiću i Stojanu Župljaninu

Na suđenju bivšim čelnicima policije bosanskih Srba Mići Stanišiću i Stojanu Župljaninu završen je iskaz Milenka Delića, koji je od maja 1992. godine bio opštinski javni tužilac u Sanskom Mostu. On je u protekla tri dana govorio o procesuiranju zločina počinjenim nad Hrvatima i Muslimanima u toj opštini tokom 1992. godine.

Na početku današnje rasprave branilac Miće Stanišića je tražio je da se odbrani omogući da sa svedokom "detaljno analizira" dokumente o krivičnim predmetima iz 1992. godine. Time će, naveo je advokat Slobodan Zečević, "nesumnjivo dokazati" da su policijske istrage sprovođene u skladu sa važećim zakonom, bez diskriminacije prema počiniocima i žrtvama, kao i da se nije radilo o "tobožnjim" istragama, kako se tvrdi u optužnici.

Branilac drugooptuženog Stojana Župljanina je zatim Deliću predočio 15 dosijea krivičnih predmeta iz 1992. godine, a svedok se složio da je policija u tim slučajevima odgovorila na zahteve koje su joj uputili sud ili tužilaštvo. Primetio je, uz to, da u nekim predmetima nedostaju dodatne izjave očevidaca koje bi trebalo da budu deo dosijea.

Beogradski advokat Igor Pantelić je tvrdio da MUP i sudovi nisu mogli u potpunosti da obavljaju svoje dužnosti, jer su bili "pod pritiskom" pripadnika paravojnih jedinica kada bi pokušali da procesuiraju zločine nad nesrbima. Paramilitarci su, prema Panteliću, tokom 1992. godine bili "strah i trepet" ne samo za nesrbe već i za radnike policije i pravosudnih organa. Predočio je i dopis koji je šef policije Sanskog Mosta uputio Stojanu Župljanjinu, tadašnjem načelniku Centra službi bezbednosti (CSB) u Banja Luci, u kom navodi da policija "zna za neke počinioce zločina", ali da u tom trenutku "nije bezbedno" da pokuša da ih uhapsi. Svedok se složio da je bilo pritisaka na policiju.

U dodatnom ispitivanju tužiteljica Joanna/Džoana Korner tražila je od svedoka da razjasni razgraničenja nadležnosti između vojnih i civilnih pravosudnih organa, povodom jučerašnjih sugestija odbrane Miće Stanišića da je većina zločina procesuirana pred vojnim sudovima. Delić je objasnio da je postupak prelazio u nadležnost vojnog pravosuđa ukoliko bi se u bilo kojoj fazi istražnog postupka utvrdilo da je počinilac pripadnik vojske. Nepoznati počinioci, međutim, ne bi bili procesuirani dok se ne utvrdi njihov identitet, što je bio posao policije. Svedok je rekao da "nema saznanja"da li je policija nakon podnošenja krivične prijave nastavila da radi na utvrđivanju identiteta počinilaca.

Pred kraj današnjeg zasedanja počelo je svedočenje Isaka Gašija, o zločinima počinjenim 1992. godine u Brčkom. Gaši je o tome već svedočio na suđenjima Dušku Tadiću, Slobodanu Miloševiću i Momčilu Krajišniku, a transkript iskaza u predmetu Krajišnik uveden je danas u dokaze. Na početku svog četvrtog svedočenja u Tribunalu Gaši je govorio o zahtevu Srpske demokratske stranke (SDS) iz 1992. godine za podelom grada po etničkim osnovama. Njegov iskaz se nastavlja sutra.


Dijeljenje sadržaja
FB TW LI EMAIL




TV Tribunal 428

NEIZVESNOST: Sa Karadžićem ili bez njega
ISAK GAŠI: Od reprezentacije Jugoslavije do logora Luka
SAM SVOJ BRANILAC: Šešelj zahteva odbacivanje optužnice
ISPRAVKE: Svjedok koji je izgubio povjerenje u sebe samog
POSLJEDNJI NA "LISTI ČEKANJA": Suđenje Tolimiru počinje 17. decembra