Na žalbenoj raspravi u predmetu bivšeg komandanta Sarajevsko-romanijskog korpusa Dragomira Miloševića, osuđenog na 33 godine zatvora zbog artiljerijskog i snajperskog terora nad Sarajevom, tužilaštvo je zahtijevalo da se ta "očigledno neadekvatna" kazna preinači u doživotni zatvor, a odbrana da se optuženi oslobodi krivnje ili da mu se kazna značajno umanji


Bivši komandant Sarajevsko-romanijskog korpusa (SRK) Dragomir Milošević je u decembru 2007. godine proglašen krivim za artiljerijski i snajperski teror nad civilnim stanovništvom Sarajeva od avgusta 1994. do kraja 1995. godine i osuđen na 33 godine zatvora. Na tu presudu žalile su se obje strane. Tužilaštvo smatra da je kazna "očigledno neadekvatna" i traži da se ona preinači u doživotni zatvor, a odbrana da se Milošević oslobodi krivnje ili da mu se kazna smanji.

Na današnjoj žalbenoj raspravi tužilac Pol Rodžers/Paul Rogers je rekao da kazna od 33 godine koju je Pretresno vijeće odmjerilo Miloševiću ne odražava težinu počinjenih zločina. U odnosu na njegovog prethodnika na položaju zapovjednika SRK Stanislava Galića, kojem zbog sarajevskih zločina od 1992. do sredine 1994. godine izrečena kazna doživotnog zatvora, kampanja terora nad civilima Sarajeva je u Miloševićevo vrijeme bila "suptilnija, preciznija i opasnija". Po riječima tužioca, Pretresno vijeće je pogriješilo kada je uzelo u obzir olakšavajuće okolnosti i izreklo "očito neodgovarajuću kaznu" jer razmjere zločina i njihova okrutnost i brutalnost kao i vodeća uloga Miloševića, "zavrjeđuju doživotnu kaznu".

Miloševićeva odbrana, s druge strane, smatra da se Sarajevo zbog velikog broja pripadnika Armije BiH i MUP ne može tretirati kao civilna zona, te da se ni napadi SRK ne mogu tretirati kao napadi usmjereni protiv civilnog stanovništva. Advokat Branislav Tapušković je izračunao da se u gradu nalazilo između 45 i 50 hiljada pripadnika Armije BiH i oko 12 hiljada pripadnika MUP "koji su držali u okruženju SRK". On je podsjetio na već dobro poznate teze odbrane da su brda oko Sarajeva bila pod kontrolom Armije BiH koja je terorisala Srbe u Vogošći, Rajlovcu, Ilidži i Grbavici, te da je u "nastojanju da pridobije simpatije svijeta Armija BiH dejstvovala i po vlastitom narodu".

Odbrana dovodi u pitanje i zaključak Pretresnog vijeća da je pijaca Markale 28. avgusta 1995. godine granatirana sa položaja SRK. U tom incidentu su ubijene 34 osobe a 78 ih je ranjeno. U sažetku prvostepene presude, kojom je Milošević osuđen na 33 godine zatvora, citiran je sarajevski policajac koji je vršio uviđaj i koji je scenu koju je zatekao na Markalama opisao kao "zadnji, najdublji krug Danteovog pakla". Pored toga, odbrana smatra da vijeće nije uzelo u obzir da je Milošević u vrijeme tog incidenta bio na liječenju u Beogradu gdje je operisao oko, zbog čega bi po Tapuškoviću optužba za Markale trebala da "otpadne".

Sudijama Žalbenog vijeća se ovog puta obratio i optuženi Dragomir Milošević koji je optužio Armiju BiH da je neprekidno izvodila napade na cijelom sarajevskom ratištu, dok su se on i njegov korpus samo branili i bilo im je, kako je dodao, "gore nego u paklu". On je na kraju izrazio žaljenje zbog svih žrtava, pa i vojnika, jer su kako je rekao "i oni ljudi."

Zaključujući raspravu, predsjedavajući sudija Fausto Pokar/Pocar je najavio da će presuda Žalbenog vijeća biti donesena u dogledno vrijeme.

Dijeljenje sadržaja