General Slobodan Praljak je hrvatskog predsjednika Stipu Mesića nazvao "krivokletnikom" jer je pred sudom "lagao" da su se Tuđman i Milošević 1991. godine u Karađorđevu dogovorili oko podjele BiH


General Slobodan Praljak je u današnjem nastavku svjedočenja tvrdio da Franjo Tuđman i Slobodan Milošević nisu sklopili nikakav sporazum o podjeli Bosne i Hercegovine u Karađorđevu 1991. godine, te da svi koji tvrde drugačije lažu, uključujući i aktuelnog hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića.

Mesić je, naime, svjedočeći u predmetu protiv Slobodana Miloševića u oktobru 2002. godine rekao da se Tuđman nakon sastanka sa srbijanskim predsjednikom u Karađorđevu 25. marta 1991. godine u užem krugu tadašnjih saradnika pohvalio da je s Miloševićem dogovorio podjelu Bosne. Po tom planu Hrvatskoj je trebao pripasti dio BiH u granicama Banovine iz 1939. godine, kao i Cazin, Kladuša i Bihać pošto je to, prema Miloševićevim riječima, "turska Hrvatska".

"Mesić je lažov i krivokletnik", rekao je danas Praljak koji tvrdi da se Mesić takvim izjavama želio politički obračunati sa Tuđmanom. Ukoliko je Mesić 1991. godine zaista čuo da je bilo nekih dogovora o podjeli BiH, upitao je Praljak, zašto to onda tada nije javno rekao, "nego je tu priču pokrenuo tek kada se politički razišao sa Tuđmanom".

Praljak ne spori da su se Tuđman i Milošević sastali u Krađorđevu, ali tvrdi da tom prilikom nije bilo nikakvih tajnih razgovora o podjeli BiH. Priča o podjeli BiH u Karađorđevu je, prema njegovim riječima, "izmišljena" 1993. godine "kako bi se izvršio politički pritisak na Hrvatsku". Osim toga, kako je objasnio, takva podjela Miloševiću nije ni odgovarala pošto je on želio cijelu BiH i dio Hrvatske sve do Virovitice i Karlobaga. Takve tvrdnje je potkrijepio navodima iz knjige Miroslava Tuđmana pod nazivom "Vrijeme krivokletnika".

Osim Mesića, Praljak je "lažovom" nazvao i Dušana Bilandžića, hrvatskog istoričara koji je u jednom intervjuu "Nacionalu" objavljenom u oktobru 1996. godine potvrdio da ga je Tuđman imenovao članom ekspertnog tima koji je sa srbijanskim predstavnicima pregovarao o podjeli BiH, što se inače navodi i u presudi u predmetu "Blaškić".

"Bilandžić u tom intervjuu ne govori istinu", rekao je Praljak i dodao da se tu radilo o "obračunu lošeg povjesničara i komuniste sa onima s kojima se nije slagao". Bilandžić je, prema Praljkovoj verziji, poslan da sa srpskim predstavnicima razgovara o Ustavu iz 1974. godine, a ne da priča o podjeli BiH.

S druge, strane Praljak je nastojao uvjeriti sudije da su razgovori o unutrašnjem uređenju države pogrešno tumačeni kao planiranje podjele BiH, pa su se tako svi mirovni sporazumi u javnosti tumačili kao "podjela", a vremenom je "dodano" i to da se radi o podjeli BiH između Hrvatske i Srbije. Po Praljku, radilo se o običnoj "patki" koju su proturili srpski obavještajci kako bi posvađali Muslimane i Hrvate.

Dijeljenje sadržaja