Armija BiH je krajem 1992. godine u brdima oko Gornjeg Vakufa iskopala rovove, potom napustila položaje prema srpskim snagama i okrenula oružje prema Hrvatima – tvrdi Praljak u nastavku svjedočenja. Shvativši šta ih čeka, Hrvati su u januaru 1993. odgovorili na provokacije i napali položaje Armije BiH


General Slobodan Praljak je u nastavku svjedočenja u svoju odbranu nastojao dokazati da je Armija BiH, a ne HVO, izazvala sukobe u Gornjem Vakufu u januaru 1993. godine. Jedinice Armije BiH su dva mjeseca prije toga svakodnevnim provokacijama izazivale sukob dok im to na kraju nije pošlo za rukom. Po Praljku, radilo se o "klasičnoj perfidnoj vojnoj taktici" izazivanja reakcije druge strane kako bi "imali opravdanje" da zauzmu grad.

Praljak je iznio i širu teoriju koja se podudara sa njegovom tezom o početku izbijanja sukoba u Gornjem Vakufu. On tvrdi da su Muslimani sebe vidjeli kao "temeljni narod" u BiH, te su smatrali da ona pripada samo njima, a da će se Srbi i Hrvati iseliti u svoje matične države. "Mislili su", rekao je Praljak "da će dominirati BiH kao što su Srbi željeli dominirati Jugoslavijom".

Tako je, po Praljkovu, sve počelo: Armija BiH je krajem 1992. godine na brdima oko Gornjeg Vakufa iskopala rovove, potom napustila položaje prema srpskim snagama i okrenula oružje prema Hrvatima. Pošto su Hrvati shvatili šta ih očekuje oni su odgovorili na provokacije i napali položaje Armije BiH sredinom januara 1993. godine.

Praljak je, između ostalog, nastojao da pobije svjedočenje bivšeg američkog diplomate Herberta Okuna koji je u iskazu na poziv optužbe rekao da su Hrvati u BiH preuranili sa provođenjem Vance–Owenovog mirovnog plana, te da su na taj način pokrenuli talas nasilja u srednjoj Bosni i zapadnoj Hercegovini, uključujući i sukob u Gornjem Vakufu.

Hrvati su, po tužiocu, pogrešno protumačili da u provincijama koje su se nalazile u sastavu Herceg Bosne vlast treba pripasti isključivo Hrvatima, te su 15. januara 1993. godine uputili ultimatum Armiji BiH da se pretpočini ili napusti provincije pod njihovom kontrolom. U nastojanju da to ospori Praljak je ukazao na sličan dokument koji je dan kasnije izdao Božo Rajić, tadašnji ministar odbrane RBiH. Taj dokument, po njegovom mišljenju, proturječi onome što je Okun tokom svog iskaza govorio dok činjenica da ga je tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović nekoliko dana nakon toga poništio govori samo o njegovoj "prevrtljivosti".

Bivši zapovjednik Glavnog stožera HVO svoj iskaz nastavlja sutra.

Dijeljenje sadržaja