General Slobodan Praljak tvrdi da je 1993. godine "relativno lako" mogao deblokirati Sarajevo ali da to bošnjačko političko i vojno rukovodstvo nije htjelo


Bivši zapovjednik Glavnog stožera HVO Slobodan Praljak je u nastavku svog iskaza rekao da je 1993. godine bilo moguće deblokirati Sarajevo od opsade srpskih snaga ali da to bošnjačko političko i vojno rukovodstvo nije željelo iz dva razloga: zato što su se bojali da će nakon što se grad otvori stanovništvo otići i jer su na račun opkoljenog grada ostvarivali političke poene pred međunarodnom javnošću.

Da je bilo političke volje deblokada Sarajeva se, prema Praljkovim riječima, mogla "relativno lako" ostvariti. Sa pola snaga Armije BiH i polovinom HVO (Hrvatsko vijeće obrane) "tanke srpske linije oko Sarajeva" je bilo moguće probiti mnogo lakše nego što su u ljeto hrvatsko-muslimanske snage HVO oslobodile lijevu obalu Neretve od JNA (Jugoslovenske Narodne Armije). Praljak je dodao da je svjestan činjenice da se radi o "teškoj izjavi", ali je spreman to tvrditi i pod "trostrukom pa i sedmostrukom" zakletvom.

Praljak je sa podsmijehom primijetio da je prvi zapovjednik Armije BiH Sefer Halilović svoju prvu veliku ofanzivu "Neretva '93" poduzeo kada je u septembru te godine napao Herceg Bosnu. "A gdje su borbe protiv Srba", upitao je optuženi i dodao da se tadašnje političko i vojno rukovodstvo BiH, koje je po njemu bilo muslimansko, radije okrenulo prema slabijem HVO "u nastojanju da prigrabi što više teritorije i dobije izlaz na more".

Praljak je otišao i korak dalje tvrdeći da su se Muslimani u drugoj polovini 1993. godine udružili sa Srbima u Hercegovini. On je podsjetio na zajedničku deklaraciju o prekidu neprijateljstava koju su 16. septembra '93 potpisali Izetbegović i Krajišnik. Osim toga, Praljak je tu svoju tvrdnu ilustrovao knjigama dvojice bivših zapovjednika Armije BiH Esada Šejtanića i Ramiza Drekovića.

Šejtanić u svojoj knjizi "Hercegovina na ognjenim vratima Bosne" opisuje kako je Armija BiH napadala zapadni Mostar uz podršku artiljerijske vatre VRS i kaže kako je za tu "uslugu" Srbima izručen novi "golf". General Dreković, pak, u svojoj knjizi piše da se u januaru 1994. godine, prilikom obilaska položaja Armije BiH prema Srbima, iznenadio kada je vidio da borci zapravo samo stražare. Pošto na potezu Prenj - Blagaj – Treskavica Armija BiH nije vodila borbena dejstva sa Srbima, zaključuje Praljak, nije moglo biti ni opsade Mostara, kako to u optužnici navodi tužilac.

Praljak je ukazao i na navode iz knjige "Otpečaćeni koverat" novinara Šefke Hodžića u kojoj je detaljno opisana operacija "Neretva 93". U toj knjizi je, kako je citirao Praljak, zapisano da je tokom rata vladalo pravilo ratnog izvještavanja koje je glasilo "oni nas uvijek prvi napadaju, a mi se uvijek branimo". To je, rekao je Praljak, još jedan dokaz da je Armija BiH provocirala sukobe a kada bi HVO odgovorio onda bi rekli kako su napadnuti.

Dijeljenje sadržaja